Hortobágy

Koordinate: 47°36′N 21°06′E / 47.600°N 21.100°E / 47.600; 21.100
Izvor: Wikipedija
Nacionalni park Hortobágy
Svjetska baštinaUNESCO
}}
Država Mađarska
Godina uvrštenja1999. (23. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloiv, v
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:474
Koordinate47°36′N 21°06′E / 47.600°N 21.100°E / 47.600; 21.100
Hortobágy na zemljovidu Mađarske
Hortobágy
Hortobágy
Lokacija Hortobágyja u Mađarska

Hortobágy je nacionalni park koji se proteže na preko 800 km² kroz Pustaru (mađarski: Puszta), stepsko područje istočne Mađarske s bogatim folklorom i kulturnom poviješću. Nacionalni park Hortobágy je dio Velike mađarske ravnice (Alföld); najveće zaštićeno područje u Mađarskoj i najveća travnata površina u Europi.

Osim domaćih životinja (racka ovca, mađarsko sivo govedo) koje se uzgajaju na tradicionalni način (čikoši, konjanici-pastiri), Hortobágy je dom mnogim vrstama ptica (342 vrste) kao što je npr. sivi ždral.

Najznamenitija građevina je "Most s devet grla", a mogu se vidjeti i mnogi bunari s tradicionalnim hvataljkama u obliku slova "T".

Povijest[uredi | uredi kôd]

Pusta Hortobágy se formirala oko 10.000 godina kad se rijeka Tisa probijala Velikom mađarskom ravnicom prekidajući tokove mnogih potoka sa sjevernih planina. Formiranje su dovršile životinje koje su pasle kao što su mastodonti i divlji konji, tijekom Ledenog doba.[1]

Tijekom komunističke opresije, Hortobágy je postao mjesto gdje su mađarski staljinisti odvodili svoje političke protivnike na prisilni rad, osobito nakon rezolucija sovjetskog Informbiroa. Djelovao je na uzoru sovjetskih gulaga u Sibiru, a poput Golog otoka u SFR Jugoslaviji i logora Bărăgan u Rumunjskoj.[2]

Nacionalni park Hortobágy je 1973. godine postao prvim mađarskim nacionalnim parkom.

Izvori[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Hortobágy
  1. Nominacija za upis na UNESCO-ov popis, Ministarstvo okoliša republike Mađarske, 1999., str. 4.-5. (PDF)
  2. Ernest r. Barić, "Jezik Hrvata u Mađarskoj", citat: "...a dio svjesnih Hrvata odveden na prisilni rad u Hortobágy (mađarski Goli otok)". Inačica izvorne stranice arhivirana 21. srpnja 2011. Pristupljeno 4. listopada 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  • Gerard Gorman, The Birds of Hungary, 1996., Helm (A&C Black) London, UK. ISBN 0-7136-4235-1.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]