Hrvati u Argentini

Izvor: Wikipedija

Hrvati u Argentini argentinski su državljani hrvatskoga podrijetla ili osobe rođene u Hrvatskoj koje prebivaju u Argentini. Hrvati i njihovi potomci nastanili su se u Buenos Airesu, u istoimenoj pokrajini, Santa Feu, Córdobi, Chacu i Patagoniji.[1] Prema procjenama, više od 250 000 stanovnika ima hrvatsko podrijetlo.[2]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Zajednice hrvatskih potomaka u Argentini

Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, u Argentini je bilo 133 naselja s oko 120 000 Hrvata,[3] a većina je vodila podrijetlo iz priobalnih područja Dalmacije i Hrvatskoga primorja. Bili su među prvim europskim doseljenicima koji su se naselili u argentinsku pampu. Pionire s otoka Hvara slijedili su iseljenici iz ostalih dijelova Dalmacije i današnje Hrvatske.[4]

Financijski najuspješniji od svih Hrvata u Argentini bio je Nikola Mihanović, jedan od prvih doseljenika. Došao je u Montevideo, u Urugvaj, 1867. godine, a zatim se doselio u Buenos Aires. Godine 1909. posjedovao je 350 plovila, uključujući 82 parobroda, a 1918. zapošljavao je 5000 ljudi, uglavnom iz rodne Dalmacije. Mihanović je sam po sebi bio glavni čimbenik u izgradnji hrvatske zajednice koja je do danas ostala ponajprije dalmatinska.

Drugi doseljenički val bio je znatno brojniji. Zaključno s 1939. doselilo se 15 000 Hrvata. Uglavnom su to bili seljaci i svećenici.

Prva dva doseljenička vala bila su prije svega ekonomska, a treći je bio izrazito politički, nakon Drugoga svjetskog rata. Oko 20 000 hrvatskih političkih izbjeglica došlo je u Argentinu.[5]

Brojnost[uredi | uredi kôd]

Od 30. lipnja 2020. do 15. lipnja 2022. Cristian Sprljan, Iva Vidic i Jelena Nadinic provodili su dragovoljno digitalan popis Hrvata u Argentini. Odazvalo se 18 041 osoba, 97% od kojih je rođeno u Argentini, prosječne starosti 42 godine. Dvije trećine među popisanim mladima (14-42 g., 6800 ljudi) nije govorilo hrvatski jezik.[6]

Značajne ličnosti[uredi | uredi kôd]

Povezani članci[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Antić, Ljubomir. 1991. Hrvati u Južnoj Americi do godine 1914. Institut za migracije i narodnosti. Zagreb. ISBN 86-7075-094-5
  2. Ivin, Renée. Interview. Croatas: Un reportaje a Rene Ivin la nueva Embajadora de la Rep. de Croacia. (5. studenoga 2005.)  Inačica izvorne stranice arhivirana 31. svibnja 2011.
  3. Croacia y Chile: Dubrovnik, el último baluarte [Croatia and Chile: Dubrovnik, the last bastion] (španjolski). hrvatskimigracije.es.tl. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. listopada 2011.
  4. Bilić, Danira. 5. svibnja 2008. Vučetić's time and the Croatian community in Argentina. Croatian Heritage Foundation. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. svibnja 2011.
  5. Soltys, Michael. 1998. A different kind of multinational: Immigrants to Argentina from Eastern Europe: Croatian Immigrants to Argentina. casahistoria.net. Buenos Aires Herald. Pristupljeno 30. studenoga 2016.
  6. „Results of first digital census of Croats and their descendants in Argentina presented” (engl.) croatiaweek.com. Objavljeno 15. srpnja 2022. Pristupljeno 2. prosinca 2022.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]