Hrvati u Argentini
Hrvati u Argentini argentinski su državljani hrvatskoga podrijetla ili osobe rođene u Hrvatskoj koje prebivaju u Argentini. Hrvati i njihovi potomci nastanili su se u Buenos Airesu, u istoimenoj pokrajini, Santa Feu, Córdobi, Chacu i Patagoniji.[1] Prema procjenama, više od 250 000 stanovnika ima hrvatsko podrijetlo.[2]
Povijest[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članak o temi: Povijest hrvatskog iseljeništva u ArgentiniNa prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, u Argentini je bilo 133 naselja s oko 120 000 Hrvata,[3] a većina je vodila podrijetlo iz priobalnih područja Dalmacije i Hrvatskoga primorja. Bili su među prvim europskim doseljenicima koji su se naselili u argentinsku pampu. Pionire s otoka Hvara slijedili su iseljenici iz ostalih dijelova Dalmacije i današnje Hrvatske.[4]
Financijski najuspješniji od svih Hrvata u Argentini bio je Nikola Mihanović, jedan od prvih doseljenika. Došao je u Montevideo, u Urugvaj, 1867. godine, a zatim se doselio u Buenos Aires. Godine 1909. posjedovao je 350 plovila, uključujući 82 parobroda, a 1918. zapošljavao je 5000 ljudi, uglavnom iz rodne Dalmacije. Mihanović je sam po sebi bio glavni čimbenik u izgradnji hrvatske zajednice koja je do danas ostala ponajprije dalmatinska.
Drugi doseljenički val bio je znatno brojniji. Zaključno s 1939. doselilo se 15 000 Hrvata. Uglavnom su to bili seljaci i svećenici.
Prva dva doseljenička vala bila su prije svega ekonomska, a treći je bio izrazito politički, nakon Drugoga svjetskog rata. Oko 20 000 hrvatskih političkih izbjeglica došlo je u Argentinu.[5]
Brojnost[uredi | uredi kôd]
Od 30. lipnja 2020. do 15. lipnja 2022. Cristian Sprljan, Iva Vidic i Jelena Nadinic provodili su dragovoljno digitalan popis Hrvata u Argentini. Odazvalo se 18 041 osoba, 97% od kojih je rođeno u Argentini, prosječne starosti 42 godine. Dvije trećine među popisanim mladima (14-42 g., 6800 ljudi) nije govorilo hrvatski jezik.[6]
Značajne ličnosti[uredi | uredi kôd]
- Alejandro Spajić, odbojkaš
- Alicia Kirchner Ostoić, političarka
- Daniel Bilos, nogometaš
- Diego Maradona, nogometaš. Njegova baka po majci Salvadora Kariolić bila je hrvatskoga podrijetla.
- Daniel Orsanic, tenisač
- Darío Cvitanich, nogometaš
- Davor Ivo Stier, političar Hrvatske demokratske zajednice
- Antonio Mohamed Matijevich, nogometaš
- El Trinche, nogometaš. Oba njegova roditelja bila su hrvatskog podrijetla.
- Emilio Ogñénovich, biskup rimokatoličke crkve
- Estanislao Esteban Karlic, kardinal Rimokatoličke crkve
- Fernando Siro (rođen Francisco Luksich), glumac i redatelj
- Iván Gabrich, nogometaš
- Javier Frana, tenisač
- José María Buljubasich, nogometaš
- Juan Vucetich, antropolog i policijski službenik koji je pionir u uporabi otisaka prstiju
- Juan Yustrich, nogometni vratar
- Leonardo Pisculichi, nogometaš
- Lita Stantić, filmašica
- Ljerko Spiller, violinist
- Markos Milinković, odbojkaš
- Martin Šarić, nogometaš
- Nicolás Mihanovich, brodarski magnat
- Nicolás Pavlovich, nogometaš
- Néstor Kirchner Ostoić, bivši predsjednik Argentine
- Pablo Vranjicán, nogometaš
- Sandra Mihanovich, pjevačica/kantautorica
- Sebastián Crismanich, sportaš taekwonda
- Federico Grabich, plivač
- Maximiliano Stanic, košarkaš
- Drago Pilsel, aktivist za građanska prava
- Mario Markić, novinar i književnik
Povezani članci[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Antić, Ljubomir. 1991. Hrvati u Južnoj Americi do godine 1914. Institut za migracije i narodnosti. Zagreb. ISBN 86-7075-094-5
- ↑ Ivin, Renée. Interview. Croatas: Un reportaje a Rene Ivin la nueva Embajadora de la Rep. de Croacia. (5. studenoga 2005.) Inačica izvorne stranice arhivirana 31. svibnja 2011.
- ↑ Croacia y Chile: Dubrovnik, el último baluarte [Croatia and Chile: Dubrovnik, the last bastion] (španjolski). hrvatskimigracije.es.tl. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. listopada 2011.
- ↑ Bilić, Danira. 5. svibnja 2008. Vučetić's time and the Croatian community in Argentina. Croatian Heritage Foundation. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. svibnja 2011.
- ↑ Soltys, Michael. 1998. A different kind of multinational: Immigrants to Argentina from Eastern Europe: Croatian Immigrants to Argentina. casahistoria.net. Buenos Aires Herald. Pristupljeno 30. studenoga 2016.
- ↑ „Results of first digital census of Croats and their descendants in Argentina presented” (engl.) croatiaweek.com. Objavljeno 15. srpnja 2022. Pristupljeno 2. prosinca 2022.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
