Hrvati u Norveškoj

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Hrvati u Norveškoj su osobe u Norveškoj s punim, djelomičnim, ili većinskim hrvatskim podrijetlom i norveškim državljanstvom, kao i osobe podrijetlom Hrvati, rođene u drugim državama a s prebivalištem u Norveškoj.

Brojčano stanje[uredi VE | uredi]

Procjenjuje govore da je 2000 Hrvata i njihovih potomaka u Kraljevini Norveškoj. Zadnjih se godina dogodilo neznatnog povećanje broja Hrvata u Norveškoj, ali kao posljedica prirodnog priraštaja, odnosno rađanja trećeg naraštaja Hrvata u Norveškoj i ne toliko uzrokovano migracijom iz Hrvatske.[1]

Povijest[uredi VE | uredi]

Prva doseljavanja su u prvoj polovici 20. stoljeća, kao dio iseljavanja u prekomorske zemlje. [2]

U Norvešku su se Hrvati prvi put u bitnijem broju doselili poslije drugog svjetskog rata. Ponajviše se to radilo o Hrvatima iz krajeva koji su bili dio Jugoslavije. Bili su to uglavnom manje skupine ljudi. Doselili su se tijekom 1950-ih i početkom 1960-ih. Uglavnom su to bili politički emigranti, osobito izbjeglice koje su napustile svoje krajeve radi neslaganja s tadašnjim režimom ili samom konstitucijom države.[1] Razlozi iseljavanja bili su i nedovoljna razvijenost i siromaštvo države pogođene užasnom ekonomskom politikom. [2]

Drugi veliki val doseljavanja Hrvata bio je najveći. Uslijedio je krajem 1960-ih i početkom 1970-ih godina. Doselili su iz ekonomskih razloga, kao posljedica sloma privredne reforme, lošeg stanja tržišta rada u domovini i jugokomunističke politike ciljanog gospodarskog uništavanja hrvatskih krajeva praćene politikom liberaliziranog davanja putovnica Hrvatima. Iza naizgled liberalne i otvorene politike prema Zapadu (gdje se tržište rada bilo u procvatu) i slobode kretanje stanovništva stajala je politika koja je stimulirala iseljavanje Hrvata (koji su slanjem doznaka u domovinu financirali režim koji ih je i doveo do iseljavanja) što je imalo za posljedicu ugrožavanje biološke baze Hrvata u domovini, smanjenje broja i postotnog udjela Hrvata. Od skupina koje su doselile u Norvešku, velika je jedna skupina pristigla iz okolice Nove Gradiške. Pretežno su doselili Hrvati iz sjeveroistočne Hrvatske, ali je bilo i Hrvata iz južne i sjeverozapadne Hrvatske, Like, riječkog primorja i dr.[1]

Zbog velikosrpske agresije na Hrvatsku i BiH uslijedio 1990-ih je novi val doseljavanja Hrvata u Norvešku. [2]

Zemljopisna razdioba[uredi VE | uredi]

Najviše je Hrvata doselilo u Oslo. Naseljavanje Hrvata zabilježeno je također u svim većim gradovima.[1]

Kulturni život[uredi VE | uredi]

Od 10. ožujka 1989. godine djeluje udruga Hrvatska zajednica u Norveškoj (Kroatisk Forbund i Norge) iz Osla. Iznimno je humanitarno pomagala i organizirala dostavu pomoći Hrvatskoj za vrijeme Domovinskog rata. Državljani RH organizirani su i u Hrvatskom kulturnom društvu Zrinski i Frankopan, iz Osla, te u Norveško-hrvatskom društvu prijateljstva.[1] Hrvatska zajednica u Norveškoj je Zajednica je ujedno i podružnica Hrvatskog svjetskog kongresa za Norvešku. Glavna je nositeljica aktivnosti Hrvata u Norveškoj; športskih, kulturnih, društvenih te posebno rada na priznanju Hrvatske kao neovisne države.[3]

U Oslu djeluje Hrvatska katolička misija. Izdaje glasilo Listić. Svete mise na hrvatskom jeziku održavaju se svakog ili svakog drugog tjedna, u Askimu i Mossu.[1]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Škola na hrvatskom jeziku djeluje pri jednoj od udruga Hrvata, Hrvatskoj zajednici u Oslu. Novčari ju financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH. Hrvatsku nastavu (stanje 2016.) pohađa 40 učenika, izvodi ju jedan učitelj, a održava se dva puta tjedno. [1]

Hrvatski jezik i književnost predaje se na Sveučilištu u Oslu. Lektorat nije u nadležnosti MZOŠ-a RH.[1]

Šport[uredi VE | uredi]

OD 1973. godine djeluje hrvatski nogometni klub Croatia - Oslo (IL Croatia), najstarije je organizirano hrvatsko društvo u Norveškoj. [4] Na inicijativu ovog nogometnog kluba, osnovana je udruga Hrvatska zajednica u Norveškoj, glavna nositeljica aktivnosti Hrvata u ovoj državi.[3]

Poznati Hrvati u Norveškoj[uredi VE | uredi]

Poznate osobe hrvatskog podrijetla.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 (): Hrvatsko iseljeništvo u Norveškoj, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, nedatirano. Pristupljeno 27. listopada 2016.
  2. 2,0 2,1 2,2 Rebeka Mesarić Žabčić: Uloga i djelovanje hrvatskih udruga u Norveškoj i Švedskoj, Geoadria 11/2 (2006) str. 312
  3. 3,0 3,1 3,2 (): O nama, Hrvatska zajednica u Norveškoj, nedatirano. Pristupljeno 27. listopada 2016.
  4. NK Croatia Oslo, Hrvatska zajednica u Norveškoj, 26. ožujka 2011. Pristupljeno 27. listopada 2016.
  5. Iva Jurčić, Novinarska grupa OŠ Samobor: Norveški mješoviti zbor posjetio OŠ Samobor: Tko pjeva, zlo ne misli, Samoborski glasnik, 18. veljače 2008. Pristupljeno 27. listopada 2016.
  6. IČ/VLM: Za Enu Šarac uplatio 45.000 kuna: Nikada mu to neću zaboraviti!, Večernji list, 24. srpnja 2012. Pristupljeno 27. listopada 2016.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]