Hrvatska kulturna baština

Dodaj poveznice
Izvor: Wikipedija
Narodni lik na etiketi Matavuljeva likera.

Hrvatska kulturna baština skup je svih običaja, tradicija i dobara u hrvatskoj povijesti.

Nematerijalna baština[uredi | uredi kôd]

Podrobniji članak o temi: Nematerijalna kulturna baština

Iako po veličini teritorija jedna od manjih zemalja u svijetu, Hrvatska bogata je raznolikom kulturnom baštinom. Uz brojne materijalne ostatke koji svjedoče o kontinuiranoj prisutnosti čovjeka na ovim prostorima, očuvan je i veliki dio nematerijalne baštine, posebne po tome što je veoma slojevita. Hrvatska je zemlja živih ostataka pradavnih običaja i vjerovanja, te njihovih transformiranih i ponovno oživljenih oblika. Razni običaji i znanja predstavljaju se na brojnim manifestacijama u zemlji i svijetu, a sve se više i implementiraju u suvremeni život.

U prošlosti ovim su prostorom prošli mnogi narodi i ostavili svoj trag vidljiv i danas u nekim segmentima kulture. Tu se isprepliću brojni utjecaji od vremena raznih prethistorijskih kultura do raznih naroda poput Ilira, Grka, Rimljana, te vladavina Austro-Ugarske i dugotrajnog (uglavnom osvajačkog) prisustva Otomanskog carstva. Najveći trag ostavili su Hrvati tijekom seobe Slavena, koji stižu na ove prostore, prema materijalnim dokazima, u 7. stoljeću. Ovi brojni utjecaji ne samo da su se ispreplitali nego su na ovom prostoru stvorili osebujnu cjelinu, koju je lokalna zajednica formirala na jedinstven i neponovljiv način. Tek su neki od mnogobrojnih živućih primjeraka nematerijalne kulturne baštine u Hrvatskoj ovdje navedeni, a zajedno sa svim ostalim oblicima tvore neprocjenjivu mrežu iznimne vrijednosti i jedinstvenosti u svijetu.

Popis nematerijalne hrvatske kulturne baštine[uredi | uredi kôd]

Usmena predaja, izričaji i jezik[uredi | uredi kôd]

Govor[uredi | uredi kôd]


Glazba[uredi | uredi kôd]

Plesovi[uredi | uredi kôd]

Plesovi:[2]

Pjesme[uredi | uredi kôd]

Klapsko pjevanje

Pjesme:[2]

Tradicijska glazbala[uredi | uredi kôd]

Glazbala:[2]

Ophodi[uredi | uredi kôd]

Svatovski običaji[uredi | uredi kôd]

  • Bednjanska svadba na bednjanskom govoru

Manifestacije[uredi | uredi kôd]

"Picokijada – Legenda o picokima"

Rukotvorstvo, odijevanje, hrana[uredi | uredi kôd]

Svitak (svitek) s otoka Krka

Pripremanje tradicijskih jela[uredi | uredi kôd]

Igre[uredi | uredi kôd]

Sinjska alka

Liturgijski i pučki običaji[uredi | uredi kôd]

Obrti i umijeća[uredi | uredi kôd]

Licitarska srca
Batana

Povezani članci[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=392486670
  2. ↑ a b c HKD Vrila
  3. ↑ Boris Hrvatić - Harmonika Triestina
  4. ↑ Registar Kulturnih Dobara. registar.kulturnadobra.hr. Pristupljeno 13. veljače 2023.
  5. ↑ HRT Magazin: Dalmatinski veštit upisan u Registar kulturnih dobara RH. Objavljeno i pristupljeno 24. siječnja 2023.
  6. ↑ Samoborski "koruzni kruh" dobio status nematerijalnog kulturnog dobra. HRT Magazin. 14. listopada 2023. Pristupljeno 15. listopada 2023.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

v • u
Svjetska baština u Hrvatskoj
Kulturna baština (8)
Biskupska zgrada Eufrazijeve bazilike, Poreč (1997.) • Dubrovnik (1979.) • Katedrala sv. Jakova u Šibeniku (2000.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar1) (2017.) • Split s Dioklecijanovom palačom (1979.) • Starogradsko polje na Hvaru (2008.) • Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici2) (2016.) • Trogir (1997.)
Hrvatska zastava
Prirodna baština (2)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe3) (2017.) • Plitvička jezera (1979.)
Nematerijalna
svjetska baština (22)
Bećarac, pjevanje i sviranje iz istočne Hrvatske (2011.) • Festa svetog Vlaha, zaštitnika Dubrovnika (2009.) • Hrvatsko čipkarstvo (2009.) • Hvarska procesija Za križen (2009.) • Istarsko dvoglasno pjevanje i sviranje na istarskoj ljestvici (2009.) • Klapsko pjevanje iz Dalmacije (2012.) • Mediteranska prehrana4) (2013.) • Međimurska popevka (2018.) • Nijemo kolo (2011.) • Ojkanje (2010.) • Pljočkanje5) (2022.) • Proizvodnja drvenih dječjih igračaka Hrvatskog zagorja (2009.) • Proljetni ophod kraljica (ljelja) u Gorjanima (2009.) • Sinjska alka (2010.) • Sokolarstvo6) (2021.) • Suhozid7) (2018.) • Tradicija pravljenja licitara (2010.) • Tradicija uzgoja lipicanaca8) (2022.) • Tripundanske svečanosti i kolo sv. Tripuna – tradicije bokeljskih Hrvata u Hrvatskoj (2022.) • Zvončari Kastavštine (2009.) • Transhumanca (2023.) 6)
 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Ministarstva kulture Republike Hrvatske (https://min-kulture.gov.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021043010005276.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatska_kulturna_baština&oldid=6817745"