Prijeđi na sadržaj

Hrvatske crkvene pjesmarice

Izvor: Wikipedija
Cithara octochorda (1757.), vjerojatno najpoznatija hrvatska crkvena pjesmarica.

Hrvatske crkvene pjesmarice obuhvaćaju sve pjesmarice, pjevnike (kantuale) i priručnike za liturgijsku glazbu objavljene za potrebe Katolička Crkve u Hrvatskoj, Bosne i Hercegovine i prostora u kojima povijesno žive Hrvati (Vojvodina, Gradišće, Boka i dr.), kao i u hrvatskim katoličkim misijama u iseljeništvu. U njima je zapisan i očuvan velik dio hrvatske tradicijske baštine i sakralne glazbe hrvatskih skladatelja.

Pariška pjesmarica (14. st.)

[uredi | uredi kôd]

Najstarija očuvana hrvatska crkvena pjesmarica, dio Pariškog kodeksa.

Picićeva pjesmarica (1471.)

[uredi | uredi kôd]

Poznata i kao Prva rabska pjesmarica. Zapisao ju je Matija Picić 1471.

Druga rabska pjesmarica (1563.)

[uredi | uredi kôd]

Sadrži Gospin plač i nekoliko pjesama Marka Marulića.

Pavlinska pjesmarica (1644.)

[uredi | uredi kôd]

Dio kajkavskog Pavlinskog zbornika.

Knjige Gospe Jelene Mikuličijke

[uredi | uredi kôd]

Poznata i kao Treća rabska pjesmarica. Objavljena 1676. godine.

Cithara octochorda (1701., 1723., 1757.)

[uredi | uredi kôd]

Zbirka napjeva na kajkavskom narječju hrvatskog jezika i na latinskom jeziku, objavljena u tri izdanja (prva dva u Beču, treće u Zagrebu).

Pjesmarica Đure Vejkovića (1807., 1816.)

[uredi | uredi kôd]

Objavljena u dvama izdanjima.

Crkvena lira (1860.)

[uredi | uredi kôd]

Priredio ju je o. Fortunat Pintarić.

Virgini matri (1921.)

[uredi | uredi kôd]

Hrvatski crkveni kantual (1934.)

[uredi | uredi kôd]

Izdali su ga 1934. godine Hrvatsko pjevačko društvo »Vijenac« iz Zagreba i Nadbiskupsko bogoslovsko sjemenište, na 602 stranice.

Slavimo Boga (1982.)

[uredi | uredi kôd]

Ima i dijelove molitvenika i obrednika. Objavio ju je 1982. godine Hrvatski naddušobrižnički ured u Njemačkoj.

Pjevajte Gospodu pjesmu novu (1985.)

[uredi | uredi kôd]

Liturgijska pjesmarica i orguljski pjevnik, doživjela više izdanja (1985., 2003., 2010.).

Serafski zvuci: franjevačka pjesmarica (1995.)

[uredi | uredi kôd]

Objavio ju je franjevački samostan u Zagrebu 1995. godine.[1] Ima 228 stranica. Sadržaj je odabrao i preuredio Antun Jesenović.[2]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Župa sv. Križ Novi Zagreb - Siget i Trnsko Cithara Octochorda (pristupljeno 5. travnja 2020.)
  2. Metelgrad Serafski zvuci : franjevačka pjesmarica , Biskupijska knjižnica Varaždin. Fakultet organizacije i informatike Varaždin (pristupljeno 5. travnja 2020.)