Hrvatski studiji

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Sveučilište u Zagrebu
Hrvatski studiji
grb fakulteta grb Sveučilišta

lat. Studia Croatica
Osnovan 1992.
Pročelnik Mario Grčević[1]
Studenata 2000
Studijski programi
Preddiplomski psihologija

kroatologija
komunikologija
povijest
sociologija
hrvatski latinitet
filozofija

Diplomski psihologija

kroatologija
komunikologija
povijest
sociologija
hrvatski latinitet
filozofija

Službena stranica

Hrvatski studiji sastavnica su Sveučilišta u Zagrebu.

Povijest[uredi VE | uredi]

Inicijativa je krenula od potrebe za uvođenjem određenih društvenih i filozofskih predmeta na Sveučilište koji do tada ili nisu uopće postojali ili su bili ideološki opterećeni. Ideja o Hrvatskim studijima pojavila se ubrzo nakon demokratskih promjena i to iz nekoliko razloga. Prije svega, bitne dimenzije demokracije, slobode i tržišta trebalo je institucionalizirati i na području znanosti i sveučilišta, te stvoriti više duhovnih žarišta, pogotovo kad se zna da je u društvenim i humanističkim znanostima od 1918. mnogo toga bilo zabranjeno i prešućivano. To je bio razlog što se skupina intelektualaca iz zemlje i iz inozemstva aktivno uključila u oživotvorenje projekta Hrvatskih studija.

U predloženi sustav Hrvatskih studija uključeni su radi koncepcijske srodnosti i radi programskog obogaćivanja studijski smjerovi filozofije i religijske kulture Filozofskog fakulteta Družbe Isusove. Procedura kojom su se Hrvatski studiji ustrojili kao redovit studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu okončana je prihvaćanjem nastavnog plana i programa ovog visokog učilišta na sjednici Znanstveno-nastavnog vijeća Sveučilišta u Zagrebu 28. rujna 1993.

Upravno vijeće Sveučilišta u Zagrebu prihvatilo je 24. studenoga 1995. Pravilnik o ustroju i djelovanju Hrvatskih studija prema kojem se oni ustrojavaju kao sveučilišni centar sa statusom podružnice. Dana 27. veljače 1996. Senat Sveučilišta je odlučio da se nakon završenog studija na smjeru Croaticum stječe stručni naziv kroatolog i/ili profesor hrvatske kulture; na smjeru Filozofija diplomirani filozof i/ili profesor filozofije; na smjeru Društvo diplomirani sociolog i/ili profesor sociologije; a nakon završenog studija na smjeru Religijska kultura diplomirani religiolog i/ili profesor religijske kulture.

Tijekom 1997. prihvaćen je i program studija psihologije a u 1998./99. akademskoj godini odobrene su i upisne kvote za upis prve generacije studenata psihologije.

Nastavni programi[uredi VE | uredi]

Hrvatski studiji mogu se studirati kao redoviti studij u jednopredmetnoj ili dvopredmetnoj kombinaciji. Nastavni programi odvijaju su u sljedećim odjelima:

  1. Filozofija
  2. Komunikologija
  3. Kroatologija
  4. Hrvatski latinitet
  5. Povijest
  6. Psihologija
  7. Sociologija

Osim redovitih studenata koji upisuju Hrvatske studije, programi i izborni kolegiji ponuđeni su i svim studentima zagrebačkog Sveučilišta.

Doktorski studij[uredi VE | uredi]

Na Hrvatskim studijima izvodi se nastava na tri poslijediplomska doktorska studija koji traju tri godine odnosno šest semestara:

  • Poslijediplomski doktorski studij kroatologije
  • Poslijediplomski doktorski studij filozofije
  • Poslijediplomski doktorski studij povijesti

Ispunjenje svih studijskih obveza, zaključno s dovršenjem i obranom doktorskog rada, donosi 180 ECTS-bodova. Na poslijediplomske doktorske studije mogu se upisati studenti koji su završili diplomski studij s vrlo dobrim prosjekom ocjena.

Uprava[uredi VE | uredi]

Upravu Hrvatskih studija čine pročelnik studija te povjerenici za razna područja. Povjerenici pomažu voditelju studiju u upravljanju i nadziranju nastavnog i znanstvenog procesa. Od 1. listopada 2016. pročelnik je izv.prof. dr.sc. Mario Grčević.

Povjerenici su:

  • doc. dr. sc. Marinko Šišak, povjerenik za osiguravanje kvalitete i poslovanje, ujedno i zamjenik pročelnika
  • doc. dr. sc. Marjan Ninčević, povjerenik za nastavu i studente
  • doc. dr. sc. Kristina Milković, povjerenica za znanost
  • doc. dr. sc. Viktoria Franić Tomić, povjerenica za poslijediplomske studije
  • izv. prof. dr. sc. Danijel Labaš, povjerenik za međunarodnu i međusveučilišnu suradnju

Bivši voditelji[uredi VE | uredi]

  • prof. dr. sc. Ante Čović (1992. – 1995.)
  • doc. dr. Ivan Kordić (1995. – 1997. o.d.; 1997. – 2003.)
  • prof. dr. sc. Marko Pranjić (2003. – 2008.)
  • prof. dr. sc. Zvonimir Čuljak (2008. - 2012.)
  • prof.dr.sc. Josip Talanga 1. listopada 2012. - 1. listopada 2016.

Poznati nastavnici[uredi VE | uredi]

Među nastavnicima Hrvatskih studija su povjesničar književnosti Slobodan Prosperov Novak, filozofi Pavel Gregorić i Jure Zovko, kroatist Mario Grčević i povjesničari Miroslav Bertoša, Ivica Lucić i Ante Nazor.

Vanjska poveznica[uredi VE | uredi]

Koordinate: 45°48′39″N 16°02′29″E / 45.8108691495063°N 16.0413265228271°E / 45.8108691495063; 16.0413265228271

  1. Uprava Hrvatskih studija.