Hrvatsko društvo skladatelja

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Hrvatsko društvo skladatelja
Hrvatsko društvo skladatelja
Naziv udruge: Hrvatsko društvo skladatelja
Skraćeni naziv: HDS
Predsjednik: Zoran Juranić
Datum osnivanja: 19. srpnja 1945. [1]
Registarski broj: 00000310
Broj članova: 300 redovnih
7.000 izvanrednih članova
Adresa udruge: Berislavićeva 9,
Zagreb, Flag of Croatia.svg Hrvatska

Hrvatsko društvo skladatelja, stručna je udruga (registarski broj: 00000310) upisana u Registar udruga Republike Hrvatske 24. veljače 1998. godine sa sjedištem u Zagrebu, Berislavićeva 9. Udruga okuplja oko 300 redovnih i 7.000 izvanrednih članova.[2] Djelatnosti su suradnja s drugim umjetničkim i sličnim udrugama s područja kulture u Republici Hrvatskoj; suradnja s odgovarajućim organizacijama, udruženjima i društvima u inozemstvu; obavljanje djelatnosti ostvarivanja autorskih prava, poticanje i razvijanje stručnih i kolegijalnih odnosa među članovima i kulturnim djelatnicima uopće, te druge djelatnosti utvrđene člankom 8. Statuta.

Predsjednik udruge je Zoran Juranić, a glavni tajnik Antun Tomislav Šaban.

HDS je uz Hrvatsku diskografsku udrugu (HDU) i Hrvatsku glazbenu uniju (HGU) jedan od utemeljitelja Porina, najuglednije diskografske nagrade u RH, koji se dodjeljuje od 1994. Također, zajedno s navedenim udrugama, HDS je 2004. osnovao i Institut hrvatske glazbe. Institut je osnovan s ciljem očuvanja, afirmacije i razvoja hrvatskog glazbenog stvaralaštva.

Glasilo Hrvatskog društva skladatelja je časopis Cantus.

Manifestacije i natječaji[uredi VE | uredi]

Hrvatsko društvo skladatelja se, osim uobičajenih aktivnosti, bavi i organizacijom priznatih manifestacija kao što su Muzički biennale Zagreb, jazz festivala (Međunarodni dani jazza, Proljetna revija jazza itd.), te Zagrebfesta i Chansonfesta.

HDS je angažiran i u razvoju te potpori hrvatskoj glazbenoj sceni i mladim autorima putem niza natječaja koje održava svake godine. Temeljem ˝BTL natječaja˝ financiraju se nezavisni projekti u rasponu od tradicionalne, popularne i alternativne glazbe iz naknada prikupljenih u sustavu privatnog kopiranja. Natječaj ˝Tradicional˝ namijenjen je stimulaciji glazbenih manifestacija i glazbenog stvaralaštva s područja tradicijske glazbe, dok se putem natječaja ˝Rudolf i Margarita Matz˝ stipendiraju mladi skladatelji. Novost je natječaj ˝Internacional˝ za potporu produkcije hrvatske glazbe u inozemstvu, koji je krenuo 2012. godine.


ZAMP[uredi VE | uredi]

ZAMP je stručna Služba zaštite autorskih muzičkih prava (ZAMP) Hrvatskog društva skladatelja (HDS) - udruge građana (autora, skladatelja, tekstopisaca) koja se bavi zaštitom i promocijom hrvatskog glazbenog repertoara i kolektivnim ostvarivanjem prava autora glazbenih djela, a kojom kroz službena tijela upravljaju njezini članovi, autori i ostali nositelji autorskih prava.

Davanje odobrenja i naknade[uredi VE | uredi]

HDS ZAMP korisnicima glazbe u javnosti, u ime i za račun hrvatskih i inozemnih autora te ostalih nositelja prava, daje odobrenje za korištenje glazbenih dijela iz cjelokupnog svjetskog glazbenog repertoara i pritom naplaćuje određenu naknadu. Načini obračuna i visine naknade u pravilu su sporazumno ugovoreni s krovnim asocijacijama korisnika kao što su Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska udruga hotelijera i restoratera itd.

HDS ZAMP u zajedničkom sustavu prikuplja naknade i za nositelje ostalih prava na djelima (npr. umjetnike izvođače, proizvođače fonograma ili autore audiovizualnih djela), a tako je sustav pribavljanja svih potrebnih odobrenja u Hrvatskoj poprilično pojednostavljen.

Naknade od licenci prodanih u zemlji, kao i naknade za hrvatske autore pristigle iz inozemstva, u obliku autorskih honorara četiri puta godišnje se isplaćuju hrvatskim i inozemnim autorima korištenih glazbenih djela, pri čemu im dostavljaju i specifikacije korištenja djela. ZAMP godišnje obradi podatke i redovito obiđe više od 40.000 korisnika, evidentira korištenje 220.000 djela te obračuna i isplati honorare za više od 90.000 hrvatskih i inozemnih autora i nositelja autorskog prava.

Podaci o korištenim djelima, obračun i isplata[uredi VE | uredi]

HDS ZAMP osim naknada prikuplja i podatke o izvođenim odnosno korištenim djelima. Sukladno podacima o korištenju djela, koji se i redovito provjeravaju i vještače, te podacima o nositeljima prava na djelima vrše se obračuni prikupljenih naknada. Podaci o korištenju i zaradi djela, tzv. specifikacije, potom se uz isplatu dostavljaju autorima i nositeljima prava na djelima.

Međunarodni globalni sustav[uredi VE | uredi]

Sestrinska društva HDS ZAMP-a u drugim zemljama svijeta ostvaruju prava hrvatskih autora te HDS ZAMP-u dostavljaju podatke o korištenju i obračunu zarade djela hrvatskih autora. Te podatke zajedno s pripadajućim honorarima, HDS ZAMP potom prosljeđuje hrvatskim autorima. Na isti način i HDS ZAMP u zemlji ostvaruje prava inozemnih autora te svojim sestrinskim društvima uz honorare za pojedine autore šalje podatke o korištenju njihovih djela i obračunu naknada.

Kritika javnosti glede naknada[uredi VE | uredi]

Kontroverzni prijedlog o naknadama koji je donio ZAMP na osnovu zakona o autorskim pravima u svojoj prvobitnoj verziji naišao je na široku osudu javnosti i informatičkih tvrtki zbog visokih cijena i činjenice da je uključeno apsolutno sve što bi moglo poslužiti za pohranu audio materijala poput memorijskih kartica za digitalne fotoaparate, sva računala bez obzira na namjenu što znači i servere na kojima se drže portali poput Wikipedije.[3]

Nakon dogovora s informatičkim tvrtkama drugi prijedlog je prihvaćen od strane HGK sa drastično sniženim naknadama koje bi se postepeno povećavale kako raste kapacitet medija.[4] Protiv naknada je pokrenuta peticija, a reklama tvrtke Markomikro kojom se napada naknade rezultira je tužbom od strane ZAMP-a.[5]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]