Hrvatsko nacionalno etičko sudište

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Četvrta javna sjednica HNES-a u KD Vatroslava Lisinskog 31. listopada 2015. godine

Hrvatsko nacionalno etičko sudište (HNES) sastavljeno je od uglednih hrvatskih intelektualaca sa svrhom etičkog propitivanja ponašanja pojedinaca i djelovanja nekih institucija. Nastalo je na inicijativu i prijedlog Hrvatskog žrtvoslovnog društva kao njegov ogranak. 2014. godine okupili su se na poticaj nekadašnjeg hrvatskog ministra u Vladi dr. Franje Tuđmana, dr. Zvonimira Šeparovića u Zagrebu. Kao građanska inicijativa bavi se analizom pojava etičkih zastranjivanja istaknutih političara na najvišim političkim razinama i, nakon analize prikupljenih podataka, podizanja etičkih optužbi i donošenja etičkih osuda za nacionalnu veleizdaju.

To nisu optužbe ni osude državnih pravosudnih tijela nego neformalne optužbe i osude koje smjeraju na izražavanje javnih etičkih prosudbi u odnosu na ugrožavanje i izdaju nacionalnih interesa. Optužba i osuda, koju izrič HNES prestavlja razotkriće postupaka i izjava koje je u kontinuitetu u povjerenom mandatu počinio bilo predsjednik Republike Hrvatske ili drugi najviši dužnosnici, koji su tim izjavama i postupcima nanijeli nemjerljive štete Hrvatskoj državi i društvu.

Težište je na etičkim prosudbama sa svrhom stvaranja etički ispravnih odluka. U čuvanju javnih dobra, posebno u slučaju nacionalnih vrijednosti,koje mogu biti ugrožene ili dovedene u pitanje.

Članovi HNES-a su hrvatski akademici, sveučilišni profesori, odvjetnici, umirovljeni diplomati, stručnjaci za međunarodne odnose, novinari, književnici, pisci, znanstvenici, filozofi, inženjeri, dirigenti, predstavnici braniteljskih udruga i predstavnici hrvatskog iseljeništva.[1]

Javne sjednice Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta[uredi VE | uredi]

  • Prva sjednica Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta održana je u Vukovaru. Tada se je raspravljalo veleizdajničkim pojavama u današnjoj Hrvatskoj, utvrđivanju prvih etičkih optužbi i izdajnika i dogovoru o budućem radu.
  • 10. prosinca 2014. u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski povodom Međunarodnog dana ljudskih prava održana je druga javna sjednicu.[2]
  • 31. listopada 2015. uz više od dvije tisuće prisutnih posjetitelja u velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu održana je četvrta javna sjednica na kojoj se etički sudilo jugoslavenskom komunističkom diktatoru Titu, njegovim suradnicima i ideologijskim sljedbenicima.[3]

U svom dosadašnjem radu izrečene su etičke presude protiv Stipe Mesića, Ive Josipovića, Zorana Milanovića, Vesne Pusić, Budimira Lončara, Milorada Pupovca, Vesne Teršelič, Carla Bildta i 30. listopada 2015. u KD Vatroslav Lisinski (velika dvorana) etički je osuđen Josip Broz Tito za genocid nad hrvatskim narodom.

Djelovanja je pratilo nekoliko hrvatskih medija.

Primjeri iz povijesti[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. [1]. Pristup stranicama: 15. svibnja 2016.
  2. [2]. Pristup stranicama: 12. studenog 2015.
  3. 4. sjednica HNES-a: Odluka o osudi Josipa Broza Tita i druge zločine nad Hrvatima, kamenjar.com, objavljeno 31. listopada 2015., pristupljeno 1 ožujka 2016.
  4. [3]. Pristup stranicama: 12. studenog 2015.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]