Ilek (rijeka)
Ilek
| |
|---|---|
| rijeka | |
 | |
| Položaj | |
| Države | |
| Fizikalne osobine | |
| Duljina | 149[1] km |
| Površina porječja | 13700[1] km2 |
| Tok rijeke | |
| Izvor | Mugalzhar |
| • Koord. | 49°23′59″N 57°33′13″E / 49.39972°N 57.55368°E |
| Ušće | |
| • Koord. | 51°30′35″N 53°22′08″E / 51.5097°N 53.3689°E |
| Pritoci | |
| • Lijevi | Bolšaja Hobda |
| • Desni | Kargaly |
  izvor  ušće Ilek na zemljovidu Kazahstana  izvor ušće Ilek na zemljovidu Rusije  | |
Ilek (kaz. Елек; rus. Илек) je rijeka u Aktobinskoj oblasti (Kazahstan) i Orenburškoj oblasti (Rusija). Duga je 149 km, s površinom porječja od 13 700 km2.[1]
Porječje rijeke je od arheološkog značaja. Postoje grobna mjesta drevnih kurganskih (indoeuropskih) kultura.[2]
Ilek je lijeva pritoka Urala. To je stepska rijeka koja teče na južnom kraju Uralskog gorja. Izvire južno od Orska, teče kratko prema jugu, a zatim teče prema zapadu, južno od rijeke Ural i paralelno s njom, s mnogim meandrima i mrtvicama, te se ulijeva u Ural oko 75 km zapadno od Orenburga. U donjem toku većim dijelom tvori kazahstansko-rusku granicu. Dva glavna grada leže na obalama rijeke Ilek: Solj-Ileck i Aktöbe.
Ilek je najzagađenija vodena površina u Uralsko-kaspijskom slijevu. Sadržaj bora i kroma u rijeci uzrokovan je jalovištima bivših kemijskih postrojenja putem podzemnih voda. Razina onečišćenja varira od "zagađenog" do "vrlo onečišćenog".[3] Pritoke Ileka uključuju Bolšaju Hobdu i Kargaly.
U Ileku ima soma, šarana, grgeča, štuke itd. Voda se koristi za industrijska poduzeća i navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta.
- 1 2 3 Ilek u Državnom vodnom registru Rusije. textual.ru (ruski)
- ↑ Kurgan Culture. www.iras.ucalgary.ca. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. kolovoza 2005. Pristupljeno 13. siječnja 2022.
- ↑ "Water resources of Kazakhstan in the new millennium," Water Resources Committee of RK, 2002
 |
Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Ilek (rijeka) |