Ilija prorok

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Sveti Ilija
Kip sv. Ilije na brdu Karmelu
Kip sv. Ilije na brdu Karmelu
Rođen oko 875. pr. Kr.
Preminuo 853. pr. Kr.
Slavi se u judaizmu, kršćanstvu, islamu, bahaizmu i kod Druza[1],
Spomendan 20. srpnja (Rimokatolička Crkva)
2. srpnja (Pravoslavna Crkva)
Zaštitnik gradova, krajeva i država Bosne i Hercegovine
Christianity Symbol.png Portal o kršćanstvu

Ilija prorok (hebrjeski: אֱלִיָּהוּ, ’ēlijāhu: „Jahve je moj Bog“; grčki: Ἠλείας, Ēleías; latinski: Elias) (oko 875. pr. Kr.853. pr. Kr.)[2] starozavjetni je prorok rodom iz Tišbe, pa se naziva i Tišbijcem.

Kao starozavjetni prorok Ilija ima vrlo važno mjesto u židovskoj, kršćanskoj i islamskoj predaji, o čemu svjedoče brojni spisi o njemu. Živio je i djelovao u Sjevernom kraljevstvu ili Kraljevstvu Izrael u 9. stoljeću prije Krista u vrijeme kraljevanja Ahaba i Ahaza. Prema 2 Kr 2,1 Ilija je u ognjenim kolima koji su vukli ognjeni konji u vihoru uzišao na nebu.[3]

Štovanje Svetog Ilije dosta je rašireno u karmelićanskom redu te u slavenskim zemljama gdje ga se još naziva i Svetim Ilijom Gromovnikom. U slavenskim pučkim vjerovanjima Sveti Ilija zapovijeda gromovima i kiši[4] (u Drugom svjetskom ratu prema Iliji dobio je ratno ime Ivan Hariš-Gromovnik). Prema starohrvatskim legendama sveti Ilija Gromovnik vozi kola po oblacima zbog čega dolazi do munja i grmljavine. Štovanje Svetog Ilije, Svetog Vida i Svetog Mihovila u razdoblju dvovjerja zamijenili su štovanje Peruna.[5]

Židovska apokaliptika držala je da Ilija nije umro, nego da će umrijeti skupa s Henokom na koncu vremena boreći se protiv Antikrista.

Hrvati u Bosni i Hercegovini slave ga kao zaštitnika Bosne i Hercegovine.[4][6] Korijeni tog sežu iz vremena kad je biskup fra Pavao Dragićević tražio je od Svete Stolice da se Sveti Ilija slavi kao zaštitnik bosanskog kraljevstva.[6] Sveta Stolica udovoljila je njegovom zahtjevu dokumentom od 26. kolovoza 1752. godine.[6] Prema mišljenju biskupa mons. dr. Mile Bogovića, razlog papinskog odobrenja je taj što Svetog Iliju štuju i pravoslavci i muslimani.[6]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Swayd, Samy (2015). Historical Dictionary of the Druzes, Rowman & Littlefield ISBN 1442246170
  2. Ilija, sv., Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 11. srpnja 2020.
  3. Wikicitati „I dok su tako išli i razgovarali, gle: ognjena kola i ognjeni konji stadoše među njih i Ilija u vihoru uziđe na nebo.”
  4. 4,0 4,1 Sv. Ilija prorok – zaštitnik Bosne i Hercegovine (Arhivirano 23. rujna 2015.), bitno.net/sveci.net, 20. srpnja 2014.
  5. Perun, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 11. srpnja 2020.
  6. 6,0 6,1 6,2 6,3 Iko Skoko: Sveti Ilija – zaštitnik Bosne i Hercegovine, Večernji list, 21. srpnja 2012., preuzeto 27. listopada 2013.

Vidi još[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]