Ilomska
Ilomska | |
|---|---|
| rijeka | |
 Veliki vodopad na Ilomskoj | |
| Položaj | |
| Države |  Bosna i Hercegovina |
| Fizikalne osobine | |
| Duljina | oko 20 km |
| Površina porječja | 52[1] km2 |
| Tok rijeke | |
| Izvor | Vlašić (Prelivode) |
| • Nad. vis. | 1.520 m |
| • Koord. | 44°20′40″N 17°37′02″E / 44.344462°N 17.617271°E |
| Ušće | Ispod Korićanskih stijena |
| • Koord. | 44°21′55″N 17°29′25″E / 44.36541°N 17.49041°E |
| Slijev | Crnomorski |
| Ulijeva se u | Ugar |
| Pritoci | Manatovac, Mala Ilomska, Crna rijeka |
  izvor  ušće Ilomska na zemljovidu Bosne i Hercegovine  | |
Ilomska je najveća desna pritoka Ugra, Bosna i Hercegovina.
Izvire na Vlašiću, u području zvanom Prelivode. Protječe između obronaka Žežničke grede (1477 m) i Javorka (1499 m). Ima izuzetno krivudav tijek oko Lisine (1494 m), Runjavice (1316 m) i Petrova polja. Pri ušću Male Ilomske, ispod Petrova polja (selo Nikodinovići)[2] ima nekoliko krivina pod jako velikim kutovima, koji su određeni konfiguracijom matične stijene korita. Najveće desne pritoke su Manatovac i Mala Ilomska te Crna rijeka (lijeva).
Ilomska teče kroz četinjačke šume planinske visoravni, čije su uzvisine obrasle smrekom i jelom. U ovim ekosustavima obitavaju karakteristične planinske vrste biljaka i životinja u Dinaridima. Na obroncima Lisine i Tovarnice nalaze se bogati pašnjaci.
Čista planinska voda Manatovca je iskorištena za vodoopskrbu Skender Vakufa, što je znatno osiromašilo vodotok Ilomske i narušilo okolne ekosustave. Tome doprinosi i višedesetljetna prekomjerna eksploatacija okolnog šumskog blaga.
U kanjonu između Korićanskih stijena nalaze se dva atraktivna vodopada (veliki i mali).[3] Veliki vodopad je visok čak oko 40 m, a potpuno je neupadljiv s okolnog područja.
U II. svjetskom ratu uz Ilomsku je vodio značajan koridor za komunikaciju partizanskih jedinica srednje Bosne s ostalim područjima. Tijekom rata 1992. – 1995., uz duboku provaliju Korićanskih stijena strijeljano je preko 200 Bošnjaka i Hrvata, 21. kolovoza 1992.
- ↑ Plan upravljanja vodama za vodno područje rijeke Save u Federaciji Bosne i Hercegovine (2016 – 2021), Agencija za vodno područje rijeke Save, Sarajevo, 2016., str. 56 (preuzeto 13. siječnja 2024.)
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. lipnja 2014. Pristupljeno 14. ožujka 2015.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ↑ http://www.gosur.com/map/?satellite=1&gclid=CNWDpOfQ6r0CFUP3wgod3mYA_g