Ilomska

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ilomska
Duljina oko 20 km
Nadm. visina izvora 1.520 m
Izvor Vlašić (Prelivode)
Ušće Ispod Korićanskih stijena
Pritoci Manatovac, Mala Ilomska, Crna rijeka
Države BiH
Slijev Crnomorski
Ulijeva se u Ugar

Ilomska je najveća desna pritoka Ugra.

Vodotok[uredi VE | uredi]

Izvire na Vlašiću, u području zvanom Prelivode. Protječe između obronaka Žežničke grede (1477 m) i Javorka (1499 m). Ima izuzetno krivudav tijek oko Lisine (1494 m), Runjavice (1316 m) i Petrova polja. Pri ušću Male Ilomske, ispod Petrova polja (selo Nikodinovići)[1] ima nekoliko krivina pod jako velikim kutovima, koji su određeni konfiguracijom matične stijene korita. Najveće desne pritoke su Manatovac i Mala Ilomska te Crna rijeka (lijeva).

Priroda i ekologija[uredi VE | uredi]

Ilomska teče kroz četinjačke šume planinske visoravni, čije su uzvisine obrasle smrekom i jelom. U ovim ekosustavima obitavaju karakteristične planinske vrste biljaka i životinja u Dinaridima. Na obroncima Lisine i Tovarnice nalaze se bogati pašnjaci.

Čista planinska voda Manatovca je iskorištena za vodoopskrbu Skender Vakufa, što je znatno osiromašilo vodotok Ilomske i narušilo okolne ekosustave. Tome doprinosi i višedesetljećna prekomjerna eksploatacija okolnog šumskog blaga.

U kanjonu između Korićanskih stijena nalaze se dva atraktivna vodopada (veliki i mali).[2] Veliki vodopad je visok čak oko 40 m, a potpuno je neupadljiv sa okolnog područja.

Povijesni kontekst[uredi VE | uredi]

U II. svjetskom ratu uz Ilomsku je vodio značajan koridor za komunikaciju partizanskih jedinica srednje Bosne sa ostalim područjima. Tijekom rata 1992. - 1995., uz duboku provaliju Korićanskih stijena strijeljano je preko 200 Bošnjaka i Hrvata, 21. kolovoza 1992.

Izvori[uredi VE | uredi]

Poveznice[uredi VE | uredi]