Informacijski sustav

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Informacijski procesor ili informacijski sustav je sustav koji provodi informacije u jednom obliku i procesira ih u drugom obliku.

Može biti električni, mehanički ili biološki.

Podsustavi[uredi VE | uredi]

Ulaz[uredi VE | uredi]

Ulaz je termin koji obilježava bilo koji ulaz ili promjenu koji su umetnuti u sustav i koji pokreću ili mijenjaju proces. To je apstraktni koncept koji se koristi u modeliranju, dizajniranju i iskorištavanju sustava. Isti sustav može imati različite ulaze u različitim aplikacijama. Koncept ulaza je usko povezan s konceptom izlaza. Kod modeliranja procesa, ulazne varijable su one koje su nam poznate dok su izlazne one koje su nam nepoznate. Kvaliteta ulaza može biti presudna za vrijednost izlaza.

  • Značenje ulaza u ljudsko-računalnoj suradnji:
    • ulaz je informacija napravljena od strane korisnika s namjerom kontroliranja računalnog programa
    • ulaz upućuje na ono što je umetnuto u tijelo (npr. hrana), a izlaz upućuje na probavni proces
  • Značenje ulaza u teoriji prava:
    • to su umijeća, vrijeme, napor, stručno mišljenje, iskustva ili kvalifikacije koje zaposlenik dovodi u svoj posao
  • Značenje ulaza u ekonomiji:
    • ulaz upućuje na novčana sredstva u proizvodnom procesu, a izlaz upućuje na rezultate tog procesa
    • ulaz se tiče cijena, a izlaz se tiče proizvoda

Procesor[uredi VE | uredi]

Procesor je drugi naziv je centralnu jedinica za procesiranje (CPU). To je računalna komponenta koja prevodi instrukcije nekog programa i prerađuje podatke. On je jedna od najvažnijih komponenti računala (uz jedinicu za pohranu i ulazno-izlazne jedinice).CPU koji je napravljen kao pojedinačni integrirani krug je obično znan kao MIKROPROCESOR.

Fraza «centralna jedinica za procesiranje» je opis logičnog stroja koji može napraviti računalne programe. Termin CPU koristi se u računalnoj industriji od 1960. godine. Oblik, dizajn i provođenje CPU-a se dramatično promijenio od najranijih primjeraka, no osnovne operacije ostale su iste. Javlja se popularizacija integriranih krugova (IC) koji su omogućili razvoj CPU-a na prostoru od svega nekoliko milimetara. Danas se mikroprocesori pojavljuju u svim mogućim oblicima, npr. u automobilima, mobitelima te čak i u dječjim igračkama. Glavni dijelovi CPU-a su:

  • aritmetičko logička jedinica (ALU)
  • registri
  • program counter
  • instrukcijski registar i dekoder
  • Tranzistor – to je elektronski element napravljen od poluvodiča (najčešće silicija i germanija). Ima vrlo veliki značaj za razvoj modernih računala jer je uvelike smanjio njegove dimenzije i poboljšao njegove mogućnosti. Najpoznatiji tipovi tranzistora su unipolarni i bipolarni (ima još mnogo drugih vrsta). Najjednostavniji tranzistori sastoje se od tri glavna elementa (baze, emitera i kolektora).
  • Mikroprocesor – prvi se pojavio 1970. godine (Intel 4004), dok se najkorišteniji pojavio 1974. godine (Intel 8080). Prijašnje generacije CPU-a bile su sastavljene od mnoštva malih integriranih krugova na jednoj ili više kružnih ploča. Današnji mikroprocesori su napravljeni od vrlo malog broja IC-a, obično samo jednog.
Operacije CPU-a[uredi VE | uredi]

Postoje četiri koraka koja koriste sva računala temeljena na von Neumannovom modelu:

  1. Unos – uključuje ponovno pronalaženje instrukcija iz programske memorije. Program counter ima tu ulogu pohranjivača broja koji identificira trenutačnu poziciju u programu.
  2. Obrada – razbija instrukcije na dijelove s novim značenjem za CPU. Jedna grupa brojeva u instrukciji, tzv. opcode, označava koje operacije treba izvršavati.
  3. Provedba – povezuje različite dijelove CPU-a tako da mogu činiti željene operacije. Pri tome je aritmetičko logička jedinica spojena i na ulaz i na izlaz. Ulaz dodaje brojeve, a izlaz sadrži finalni rezultat.
  4. Povratna sprega – vraća natrag rezultate provedbe u nekom obliku memorije. Vrlo često su rezultati zapisani na neki unutrašnji CPU registar radi bržeg pristupa instrukcijama. No, rezultati mogu biti zapisani i na mnogo sporiju glavnu memoriju.

Pohrana[uredi VE | uredi]

Pohrana može upućivati na različite stvari:

  • mali pokretni kontejneri namijenjeni držanju hrane i drugih dobara
  • namještaj namijenjen držanju malih predmeta
    • polica za knjige
    • ormar za posuđe
    • radni stol
    • hladnjak
  • specijalne sobe, kao dijelovi zgrada, namijenjeni za pohranu
    • skladište
    • ormar
    • podrum
    • tavan
  • zbirke pohranjenih informacija

Izlaz[uredi VE | uredi]

Izlaz je proces emitiranja informacija do nekog objekta. Kao i kod ulaza, značenja izlaza razlikuju se ovisno o kontekstu.

  • značenje izlaza u ljudsko-računalnoj suradnji
  • značenje izlaza u telekomunikaciji
  • značenje izlaza u ekonomiji
  • značenje izlaza u teoriji prava
    • izlaz je korist koju dobiva zaposlenik, uključujući novac, dohodak, moć, status, slavu.

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]