Infoshop

Izvor: Wikipedija

Infoshopovi su uglavnom mjesta na kojima ljudi mogu pristupiti anarhističkim ili autonomističkim idejama.[nedostaje izvor] Često su samostalni projekti ili mogu biti dio veće radikalne knjižare, arhiva, samoupravnog društvenog centra ili društvenog centra. Infoshopovi obično nude letke, plakate, fanzine, pamflete i knjige za prodaju ili donaciju. Često su dostupni i drugi artikli kao što su značke, bedževi, umjetnička djela domaće proizvodnje te majice. Infoshopovi također mogu osigurati mogućnost tiskanja i kopiranja kako bi se mogla proizvesti vlastita literatura. Infoshopovi omogućuju i prostore za sastanke.

Infoshopovi se nalaze u mnogim gradovima Sjeverne Amerike i zapadne Europe, ali i na drugim lokacijama diljem svijeta kao što su Australija, Izrael i Novi Zeland itd. To su prostori kojima upravljaju volonteri sami, no razlikuju se po veličini i funkciji - ovisno o lokalnom kontekstu.

Lucy Parsons centar u Cambridgeu, u Massachusettsu, panoramski pogled

Radikalni prostori[uredi | uredi kôd]

Infoshop (sama riječ je kovanica, a dolazi od riječi: informacija i trgovina) fizički je prostor u kojem ljudi mogu pristupiti radikalnim idejama putem letaka, postera, fanzina, pamfleta i knjiga. Autor Bojan Kupirović za infoshopove navodi i termin alternativni informacijski centri.[1]

Infoshopovi također pružaju prostor za upoznavanje drugih ljudi i u nekim slučajevima za organiziranje događaja kao što su sastanci ili prikupljanje sredstava.[2] Neki infoshopovi imaju računala, fotokopirne strojeve i pisače tako da se pamfleti, članci, časopisi te novine mogu kreirati i zatim cirkulirati.[3]

Znanstvenik Chris Atton opisuje infoshop kao "forum za alternativne kulturne, ekonomske, političke i društvene aktivnosti".[4] Na primjer, u letku u kojem je najavljivao svoje planirane aktivnosti, Autonomni centar Edinburgha (engl. ACE) naveo je da će staviti na raspolaganje lokalno proizvedene umjetnine i rukotvorine, ploče, majice, bedževe, knjige, zinove i informacije.[4] Kada se otvorio sljedeće godine, ACE je nudio letke, biltene, časopise o temama kao što su antivivisekcionizam, antimonarhizam te sabotaža lova.[5]

Poput društvenih centara, infoshopovi se razlikuju po veličini i funkciji ovisno o lokalnom kontekstu.[5] Mnogi su suvremeni anarhisti po prvi put došli u kontakt s radikalnom politikom putem infoshopa.[6]

Infoshopove obično na dobrovoljnoj osnovi vodi nehijerarhijski kolektiv. Prostori su neprofitni.[7]

Prethodnici[uredi | uredi kôd]

U Ujedinjenom Kraljevstvu, rani prethodnici infoshopova bile su radikalne tiskare kao što su tiskara Gilesa Calverta (u 17. stoljeću) i kavana Johna Dohertyja (u 30-im godinama 19. stoljeća).[8] U novije vrijeme, infoshopovi su bili povezani sa skvotiranim anarhističkim društvenim centrima kao što su 121 Center u Brixtonu (London)[9] i Free Information Network (FIN).[7]

Pišući u fanzinu Maximumrocknroll 1990-ih, Chuck Munson je sjevernoameričke infoshopove odredio kao centre zajednice mira i pravde i priznao utjecaj europskih društvenih centara.[10] Munson je također naveo da u Njemačkoj postoji preko 60 infoshopova (njem. infoladen) koji su bili povezani s anarhističkim, autonomističkim, skvotirajućim i punk pokretima.[10]

U svijetu[uredi | uredi kôd]

Samoupravni društveni centri u Italiji, kao što je Forte Prenestino u Rimu, često sadrže infoshopove.[8]

Društveni centri u Ujedinjenom Kraljevstvu često sadrže infoshopove, kao što je na primjer Cowley Club u Brightonu i 1 in 12 Club u Bradfordu. U Londonu postoji i 56a Infoshop.[11] Sredinom 2000-ih postojali su i infoshopovi u Leedsu, Manchesteru, Norwichu i Nottinghamu.[5]

U 1990-ima u Sjevernoj Americi postojali su sljedeći infoshopovi: 223 Center (u Portlandu, u Oregonu); 404 Willis (u Detroitu); A-Space (u Philadelphiji); Arise! Bookstore & Resource Center (u Minneapolisu); Autonomous Zone (u Chicagu); Beehive Infoshop (u Washington D.C.-ju); Blackout Books (u New York Cityju); Crescent Wrench Infoshop (u New Orleansu); Croatan (u Baltimoreu), Emma Center (u Minneapolisu); Epicenter (u San Franciscu); Long Haul (u Berkeley); Lucy Parsons Center (u Cambridgeu); Mayday Books (u Minneapolisu); Who's Emma (u Torontu); Wooden Shoe Books (u Philadelphiji).[10][12] Drugdje u svijetu projekti uključuju Jura Books u Australiji, Salon Mazal u Izraelu te Freedom Shop na Novom Zelandu. Povezani projekti uključuju anarhističke arhive, bunkoe u Japanu i društvene knjižnice.[12]

Bivši i sadašnji infoshopovi u Hrvatskoj[uredi | uredi kôd]

  • Infoshop/knjižnica Pippilotta je knjižnica i čitaonica u Zagrebu. Ujedno je i centar za razmjenu informacija, poticanje rasprava na aktualne ili zapostavljene teme te razvoj kritičko-promišljajuće svijesti. Pippilotta je i mjesto za sastanke i druženje te nove inicijative. Prostorom volonterski koordinira kolektiv, a svi programi su besplatni. Knjižnica/Infoshop Pippilotta djeluje u prostorijama Autonomnog Kulturnog Centra Attack, smještenog u staroj tvornici lijekova, na adresi Pierottijeva 11, u Zagrebu.[1]
  • Riječki Infoshop Škatula djelovao je od 2004. do 2009. godine. U tom se razdoblju selio se po različitim lokacijama. Nastao je pod okriljem istoimene udruge. Za pokretanje su bili zaslužni, kako kaže Damir Batarelo, ljudi s punk scene koji su se htjeli odmaknuti od klasičnih punkerskih radnji.[2]  Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. srpnja 2022. (Wayback Machine)
  • Infoshop Mica Maca djelovao je u Puli od 2008. do 2009. godine.
  • Open Box knjižnica u Splitu djeluje kroz udrugu Aktivist od 2013. godine, preuzevši dio knjiga od nekadašnje knjižnice Dislexije. Trenutno broji stotine knjiga koje se mogu posuđivati besplatno. Open Box drži domaće i strane časopise, fanzine, newslettere i pamflete te se u njemu održavaju društvena događanja, edukacije i radionice.[3]
  • Infoshop Iskra je inicijativa za čitaonicu i knjižnicu anarhističke i slobodarske literature. Smještena je u Zadru, u knjižnom klubu Knjigozemska koji je samoodrživ i autonoman.
  • Knjižnica i čitaonica Tabula Rasa djelovala je u Čakovcu. Teme koje je knjižni fond pokrivao: civilno društvo i volonterizam, neinstitucionalna kultura, zaštita okoliša, ljudska i životinjska prava, politike, neprofitno poduzetništvo, slobodni softver / slobodna kultura, alternativni oblici življenja, dizajn i arhitektura.[4]

Popis značajnih infoshopova[uredi | uredi kôd]

Ime Mjesto Osnovan Status
1 in 12 Club Bradford, Velika Britanija 1988. godine Radi
121 Centre London, Velika Britanija 1989. godine Zatvoren
56a Infoshop London, Velika Britanija 1991. godine Radi
ABC No Rio New York, SAD 1980. godine Radi
Autonomous Centre of Edinburgh Edinburgh, Velika Britanija 1997. godine Radi
BIT London, Velika Britanija 1968. godine Zatvoren
Boxcar Books Bloomington, SAD 2001. godine Zatvoren
Brian MacKenzie Infoshop Washington DC, SAD 2003. godine Zatvoren
Camas Bookstore and Infoshop Victoria, Kanada 2007. godine Radi
Catalyst Infoshop Prescott, SAD 2004. godine Zatvoren
Civic Media Center Gainesville, FL 1993. godine Radi
Cowley Club Brighton, UK 2002. godine Radi
Firestorm Cafe & Books Asheville, SAD 2008. godine Radi
Forte Prenestino Rim, Italija 1986. godine Radi
Freedom Shop Novi Zeland 1995. godine Radi
Grote Broek Nijmegen, Nizozemska 1984. godine Radi
Insoumise Montreal, Kanada 2004. godine Radi
Internationalist Books Chapel Hill, SAD 1981. godine Zatvoren
Jura books Sydney, Australija 1977. godine Radi
Red Emma's Bookstore Coffeehouse Baltimore, SAD 2004. godine Radi
Salon Mazal Tel Aviv, Izrael 1968. godine Zatvoren
Spartacus books Vancouver, Kanada 1973. godine Radi
Sumac centre Nottingham, UK 1984. godine Radi
Vrijplaats Koppenhinksteeg Leiden, Nizozemska 1968. godine Zatvoren
Warzone centre Belfast, Velika Britanija 1986–2003, 2011–2018 Zatvoren

Vidi također[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ Kupirović, Bojan. 2005. Alternativni informacijski centri u Hrvatskoj. Zagreb
  2. ↑ Olson, Joel. 2009. The Problem with Infoshops and Insurrection: U.S. Anarchism, Movement-Building, and the Racial Order. Amster, Randall; DeLeon, Abraham; Fernandez, Luis A.; Nocella III, Anthony J.; Shannon, Deric (ur.). Routledge. Contemporary Anarchist Studies: An Introductory Anthology of Anarchy in the Academy. str. 40. ISBN 9780415474023
  3. ↑ Katsiaficas, George. 1997. The Subversion of Politics: European Autonomous Social Movements and the Decolonization of Everyday life. str. 190. ISBN 9781904859-536
  4. ↑ a b Atton, Chris. 2010. Alternative Media. Sage. str. 48. ISBN 9780761967705
  5. ↑ a b c Lacey, Anita. 2005. Networked Communities. Space and Culture. 8 (3): 286–301. doi:10.1177/1206331205277350
  6. ↑ Shannon, Deric. 2009. As beautiful as a brick through a bank window: Anarchism, the academy, and resisting domestication. Amster, Randall; DeLeon, Abraham; Fernandez, Luis A.; Nocella III, Anthony J.; Shannon, Deric (ur.). Routledge. Contemporary Anarchist Studies: An Introductory Anthology of Anarchy in the Academy. str. 183. ISBN 9780415474023
  7. ↑ a b Atton, Chris. 1999. The infoshop: The alternative information centre of the 1990s. New Library World. 100: 24–29. doi:10.1108/03074809910248564
  8. ↑ a b Atton, Chris. 2010. Alternative Media. Sage. str. 53. ISBN 9780761967705
  9. ↑ Atton, Chris. 2010. Alternative Media. Sage. str. 47. ISBN 9780761967705
  10. ↑ a b c Munson, Chuck. Siječanj 1998. Your Friendly Neighborhood Infoshop. Maximum RocknRoll. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. veljače 2001. Pristupljeno 25. srpnja 2019.
  11. ↑ Firth, Rhiannon. 2014. Critical cartography as anarchist pedagogy? Ideas for praxis inspired by the 56a infoshop map archive. Interface: A Journal for and About Social Movements. 6 (1): 156–184
  12. ↑ a b Dodge, Chris. 1998. Street Libraries: Infoshops and Alternative Reading Rooms. Utne Reader. Inačica izvorne stranice arhivirana 2009. Pristupljeno 25. srpnja 2019.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Infoshop&oldid=6773423"