Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.

Ovo je članak tjedna  – 11. tjedan 2022. Kliknite ovdje za više informacija.
Izvor: Wikipedija

Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.
Dio Rusko-ukrajinskog rata

Vojno stanje
       Pod kontrolom Ukrajine
       Pod okupacijom Rusije i proruskih snaga
Vrijeme 24. veljače 2022. – danas
Lokacija Ukrajina i Rusija
Ishod I dalje traje
Sukobljeni
Rusija
Donjecka NR[a]
Luganska NR[a]
Bjelorusija[b]
Ukrajina
Vođe
Vladimir Putin
Sergej Šojgu
Aleksandr Dvornikov
Genadij Židko
Mihail Mišustin
Valerij Gerasimov(WIA)[6]
Vladimir Kolokoljcev
Sergej Surovnikin
Denis Pušilin
Vladimir Paškov
Leonid Pasečnjik
Sergej Kozlov

Volodimir Zelenskij
Denis Šmihalj
Oleksij Reznikov
Denis Monastirskij
Oleksij Danilov
Valerij Zalužnij
Kirilo Budanov
Serhij Šaptala
Ruslan Homčak
Oleksandr Sirskij
Vitalij Kličko
Vojne snage
Rusija:
oko 175 000[7] do 190 000[8]
Donjecka NR:
20 000[9]
Luganska NR:
14 000[9]

Ukrajina:
196 600 (oružane snage)
102 000 (paravojne snage)
900 000 (rezervne snage) [9]




Posljedice
Ruski vizualno potvrđeni gubitci od 24. veljače do 26. 9. 2022:
  • Prema stranici Oryxspioenkop:[10]
  • 1192 tenka
  • 1315 borbenih vozila pješaštva
  • 166 borbenih oklopnih vozila
  • 95 komada tegljenih topničkih oruđa
  • 211 komada samovoznog topništva
  • 109 višecjevnih bacača raketa
  • 72 PZO sustava
  • 58 zrakoplova
  • 50 helikoptera
  • 131 bespilotna letjelica
  • 11 brodova
  • 1675 kamiona, džipova i drugih vozila




Ukrajinski vizualno potvrđeni gubitci od 24. veljače do 26. 9. 2022:
  • Prema stranici Oryxspioenkop:[11]
  • 267 tenkova
  • 245 borbenih vozila pješaštva
  • 107 borbenih oklopnih vozila
  • 53 komada tegljenih topničkih oruđa
  • 54 komada samovoznog topništva
  • 22 višecjevnih bacača raketa
  • 46 PZO sustava
  • 47 zrakoplova
  • 14 helikoptera
  • 36 bespilotnih letjelica
  • 20 brodova
  • 344 kamiona, džipova i drugih vozila




Dana 24. veljače 2022. godine, Ruska Federacija je pokrenula masovnu invaziju na Ukrajinu, eskaliravši tako Rusko-ukrajinski rat koji je započeo 2014 godine. Bio je to najveći napad na europsko tlo još od Drugog svjetskog rata.[18] Početkom 2022. invaziji je prethodilo dugotrajno gomilanje ruske vojske na ukrajinskim granicama. Nekoliko dana prije invazije, Rusija je priznala dvije samoproglašene paradržave unutar ukrajinskih granica: Donjecku Narodnu Republiku i Lugansku Narodnu Republiku. Dana 21. veljače, Oružane snage Ruske Federacije ušle su u regiju Donbas na istoku Ukrajine, a 22. veljače Savjet Federacije jednoglasno je ovlastilo predsjednika Putina da koristi vojnu silu izvan Rusije.

Dana 24. veljače, oko 5 sati ujutro po istočnoeuropskom vremenu, predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin je najavio provođenje „specijalne vojne operacije” u istočnoj Ukrajini, nakon čega su nekoliko minuta kasnije počeli su raketni udari širom Ukrajine, uključujući i glavni grad Kijev. Ukrajinska granična služba objavila je da su napadnuti njeni granični prijelazi s Rusijom i Bjelorusijom.[19][20] Dva sata kasnije, ruske kopnene snage ušle su u zemlju.[21] Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij odgovorio je objavom izvanrednog stanja, prekidom diplomatskih odnosa s Rusijom i najavom opće mobilizacije. Invazija je naišla na široku međunarodnu osudu, uključujući sankcije koje su nametnute Rusiji, dok su s druge strane antiratni prosvjedi u Rusiji rezultirali masovnih uhićenjima prosvjednika.[22] Prije invazije, neke od članica NATO-a pružale su materijalnu i oružanu podršku Ukrajini; makar NATO kao organizacija nije.[23] Dana 15. ožujka 2022. godine generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je istaknuo odlučno opredjeljenje "NATO saveznika" da pruže podršku Ukrajini u oružju, strjeljivu i drugim sredstvima potrebnima za obranu.[24]

Odmah nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, Europska unija, Sjedinjene Američke Države i druge Ukrajini prijateljske zemlje odlučile su pružiti Ukrajini žurnu gospodarsku pomoć i opskrbu ratnim materijalom,[25] te primijeniti ozbiljne ekonomske sankcije protiv Rusije. Dana 3. siječnja 2022. god., Bruno Le Maire, ministar financija Francuske, dao je procjenu da će tisuću milijardi dolara vrijedna imovina ruske države, te nekih poduzeća i "svih oligarha" biti zamrznuta sankcijama. Dodao je da Europska unija neće vojno intervenirati, ali "smo potpuno odlučni da iskoristimo svu ekonomsku i financijsku moć kojom raspolažemo... već nanosimo tešku štetu ruskoj ekonomiji [i] financijskom sustavu".[26]

Izuzev što svjetskim opskrbnim lancima prijete nestašice energenata i raznih sirovina (primjerice paladija, aluminija i drugih strateški važnih materijala) koje se dobavljaju iz Rusije, i koje bi međunarodnim sankcijama mogle biti isključene s tržišta, očekuje se već na početku rata i znatna šteta za svjetsko gospodarstvo zbog prestanka rada dobavljača koji djeluju u Ukrajini.[27] Ukrajina je prije rata ostvarivala, primjerice, blizu polovice svjetske proizvodnje suncokreta i ulja od šafranike, te 70 do 90 posto proizvodnje plina neona.[28] Prestanak rada pogona za proizvodnju neona u ukrajinskim primorskim gradovima Mariupolju i Odesi početkom rata doveli su u pitanje održivost globalne proizvodnje čipova.[29]

Nakon 3 tjedna rata, oko 1/4 ukupnog stanovništva Ukrajine napustilo je svoje domove: smatra se da je približno 6,5 milijuna ljudi raseljeno unutar Ukrajine, a oko 3,5 milijuna izbjeglica napustilo je područje države.[30]

Nakon što je Rusija krajem ožujka i početkom travnja 2022. god. - nakon velikih razaranja Ukrajine i vrlo značajnih gubitaka vlastite tehnike (dio zbog kvarova i nestanka goriva uslijed neadekvatne logistike za previše rastegnute ruske snage; značajni brojevi takve opreme naposljetku su pali u ukrajinske ruke) i ljudstva - morala odustati od pokušaja da preko ravnica u sjevernom dijelu Ukrajine okruži i opkoli glavni grad Ukrajine Kijev; narednih mjeseci su ruske snage izvršile značajni napor - popraćen žilavim ukrajinskim otporom - radi ovladavanja cjelokupnom Luhanskom oblasti i potom Donjeckom oblasti. Nakon toga se bilježe u rujnu 2022. godine značajni uspjesi oružanih snaga Ukrajine, koji su u velikoj ofenzivi u Harkovskoj oblasti oslobodile oko 9.000 četvornih kilometara teritorija i (ponovo) zarobile znatne količine oružja i strjeljiva.[31]

Sjedinjene Američke Države, Europska unija, NATO pakt i njihovi bliski saveznici su od samog početka pružili znatnu potporu Ukrajini. Već u travnju 2022. god. su zemlje Grupe G7 obećale 24 milijarde dolara gospodarske pomoći[32], a u prosincu 2022. godine su za narednu godinu obećale 32 milijarde dolara financijske pomoći "kako bi se zadovoljile urgentne kratkoročne financijske potrebe Ukrajine", dodajući da su spremne dati i više ukoliko za to bude potrebe.[33] Ukrajini saveznici šalju i znatnu pomoć u oružju, vojnoj opremi i drugim dobrima; te su samo Sjedinjene Američke Države kao najznačajniji saveznik - koji pruža nešto više od 70% vojne, nešto više od 60% humanitarne i nešto više od 40% financijske pomoći koju prima Ukrajina od početka rata - već tijekom 2022. godine poslale sveukupnu pomoć Ukrajini u vrijednosti od 68 milijardi dolara.[34]

U drugoj polovini 2023. god., analitičari konstatiraju da je rat prouzročio oko 200.000 smrti i oko 300.000 ozbiljnih ranjavanja vojnika. Žrtava među civilima je manje, zahvaljujući velikim evakuacijama koje uključuju po približno 5 milijuna Ukrajinaca raseljenih unutar države, i daljnjih 5 milijuna koje je izbjeglo u inozemstvo. Rusija je izrazito povećala vojne rashode, a Ukrajina uspijeva održati korak samo zahvaljujući desetcima milijardi dolara vrijednoj pomoći koju dobiva od prijateljskih zemalja. Usprkos zapadnim ekonomskim sankcijama, Ruska ekonomija se pokazala spremnim reorijentirati na trgovinu s drugim zemljama i osigurati stabilnu opskrbu svojega stanovništva i vojnih snaga. Ukrajinsko gospodarstvo se usprkos gubitku 11 posto teritorija i vrlo značajnim štetama uslijed bombardiranja ključne infrastrukture, pokazuje sposobnom i dalje nastaviti svoju aktivnost.[35] Kako se rat vodi na Ukrajinskom teritoriju, ondje je i glavnina šteta: do sredine 2023. god. se procjenjuje da je ondje nastalo oko 97 milijardi izravnih ratnih šteta, pri čemu bi obnova nakon rata stajala - ukoliko bi rat odmah završio - oko 350 milijardi dolara.[36]

Nazivi rata

Iako se u većem dijelu svijeta rat naziva Invazijom Rusije na Ukrajinu ili Ruskom agresijom na Ukrajinu, u Ruskoj Federaciji, ovakav je naziv zabranjen, te se prema službenom državnom narativu za rat koristi eufemizam "Specijalna vojna operacija". Ruska agencija za nadzor komunikacija Roskomnadzor, zabranila je početkom ožujka 2022. svim medijima u državi da o sukobu izvještavaju koristeći termine koji odstupaju od onog službenog državnog.[37][38] Slične naputke dobili su i učitelji u ruskim školama, ako ih učenici pitaju o ratu u Ukrajini.[39]

Pozadina

Ugovor o granicama između Ukrajine u Ruske Federacije, 2003.

Nakon što su Ruska Federacija i Ukrajine raspadom Sovjetskog Saveza postale neovisne države, valjalo je precizno odrediti i označiti vrlo dugačku međusobnu granicu na kopnu i moru. Ugovor između Ruske Federacije i Ukrajine o granicama sklopljen je 28. siječnja 2003. god.; potpisali su ga Predsjednik Ukrajine Leonid Kučma, te Predsjednik RF Vladimir Putin.[40]

Pitanje Krima

Poluotok Krim je u svojoj povijesti bio dio različitih država, ali i nezavisan teritorij. Njegova južna obala bila je dio grčkog kulturološkog kruga skoro 2000 godina. Unutrašnjost poluotoka bila je protobugarska i hazarska 600 godina, nakon čega je pripadala Kijevskoj Rusi 200 godina, a nakon njena pokoravanja 200 godina Zlatnoj Hordi. U razdoblju raspada Zlatne Horde, od 1443. godine do približno 1475. nezavisnost Krimskom Kanatu osigurali su domicilni Krimski Tatari. Kako bi stekli i održali kontrolu nad primorskim regijama istočno i zapadno od Krima, zatražili su pomoć Osmanskog Carstva, koje je proglasilo Krimski Kanat autonomnim dijelom Carstva, u kojem od 1524. godine imenovala kanove. Godine 1784. Rusko je Carstvo porazilo Osmanlije pripojivši tako Krim Rusiji, kojem su u to doba pripojena i znatna područja Ukrajine. Ubrzo potom osnovana je ruska Crnomorska flota s bazom u Sevastopolju. Krim i susjedne regije sačinjavale su administrativnu regiju s različitim imenima. Godine 1921. Krim postaje autonomna sovjetska republika, a priljev Slavena trajno je promijenio etničku ravnotežu područja. Nakon što je tijekom II. svjetskog rata odlukom sovjetskih vlasti s Krima prisilno iseljeno oko četvrt milijuna Krimskih Tatara, te daljnjih oko 100 tisuća Nijemaca, Bugara, Armenaca i Grka (od tadašnjeg stanovništva od oko milijun ljudi), godine 1945. ukinuta je Krimska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika, koja je bila dio Ruske SFSR; te je uspostavljena Krimska oblast; prvotno i dalje u sastavu Ruske SFSR. 1954. je Krimska oblast prebačena u sastav Ukrajinske SSR, s kojom je Krim željezničkim i cestovnim vezama, vodoopskrbnim (Krim ima oskudne izvore vode, te je osobito za navodnjavanje poljoprivrednih površina obilno korištena voda iz glavne ukrajinske rijeke Dnjepra) i elektroenergetskim sustavom bio bitno povezan.

Godine 1991. Krim je postao Autonomna Republika Krim, dio nove nezavisne države Ukrajine. Šest godina kasnije, potpisan je Ugovor o rusko–ukrajinskom prijateljstvu. Rusija je priznala granice Ukrajine, dobila je 80 % Crnomorske flote te je iznajmila objekte pomorske baze u Sevastopolju na 20 godina (kasnije je taj rok produžen do 2042. godine). Nakon Ukrajinske revolucije na Majdanu godine, Ruska Federacija je u veljači 2014. godine okupirala poluotok Krim, slanjem neoznačene vojske, popularno zvane "malim zelenim čovječuljcima"[41], koja je zauzela sve važne administrativne zgrade na poluotoku, stavivši ga tako pod rusku kontrolu.[42] Nakon što su priznali da je neoznačena vojska njihova, vodeći su ruski političari tvrdili da su okupacijom Krima "ispravili povijesnu nepravdu".[43] Potom je organiziran kontroverzni referendum u pripajanju Krima Ruskoj Federaciji na kojem je 97% izašlih birača glasalo za pripajanje poluotoka Rusiji.[44] Ni Ukrajina, ni veći dio međunarodne zajednice nije priznao ovakvu aneksiju Krima, tvrdeći da je ona protivna međunarodnom pravu,[45] dok su ruski službenici na pitanja o aneksiji Krima govorili da je aneksija "gotova stvar".[46]

NATO

Kad je 1990. sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov proglasio atmosferu rastućeg povjerenja, upozorivši na politike kojima se nastoji izolirati Sovjetski Savez na europskom kontinentu, što je on smatrao nedopustivim.[47][48] Gorbačov je 1997. godine, kada on više nije bio državnik i kada Sovjetski Savez više nije postojao, iznio ocjenu da je širenje NATO-a na zemlje bivšeg istočnog bloka "greška" i "poniženje za Rusiju".[49]

Na krimskom poluotoku u 2006. je došlo do izbijanja prosvjeda. Razlog tome bio je dolazak američkih marinaca koji su došli u grad Feodosiju zbog vojne vježbe „Sea Breeze” između Ukrajine i NATO-a. Demonstranti su marince dočekali barikadama i parolama na kojima je pisalo „Okupatori, idite kući!”, a nekoliko dana kasnije krimski parlament proglasio je Krim „teritorijem bez NATO-a”. Nekoliko dana nakon prosvjeda, američki marinci povukli su se s poluotoka.[50]

Godine 2008. ruski je predsjednik Vladimir Putin govorio protiv potencijalnog ulaska Ukrajine u NATO.[51]

Godine 2014. M. Gorbačov je u intervjuu u vezi širenja NATO-a na istok rekao: „Ovo sam nazvao velikom greškom još od samog početka. To je definitivno kršenje duha izjava i uvjerenja koje su nam dane 1990. godine. Što se Njemačke tiče, zakoni su utvrđeni i poštuju se.” Gorbačov se pritom pozivao na dogovore iz vremena kada je Ukrajina još bila članicom Sovjetskog Saveza, kao i kasnije članice NATO-pakta Litva, Latvija i Estonija; a koji su dogovori s bivšim Sovjetskim Savezom - toj bivšoj državi koju je predvodio Gorbačov su davana obećanja - predviđali da čak ni Poljska ili Mađarska ne bi smjela biti obuhvaćene NATO-paktom. [52]

Tijekom travnja je Ukrajina od savezničkih zemalja primila rezervne dijelove za svoje ratne zrakoplove sovjetske proizvodnje, što je prema tvrdnjama američkog Pentagona omogućilo osposobljavanje oko 20 ukrajinskih zrakoplova za borbu; Ukrajina šalje nekoliko zrakoplova dnevno na borbene letove i time osporava rusku zračnu nadmoć.[53]

Postsovjetski kontekst i Narančasta revolucija

Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, Ukrajina i Rusija nastavile su održavati bliske veze. Ukrajina je 1994. pristala odreći se svog nuklearnog arsenala potpisavši Budimpeštanski memorandum o sigurnosnim garancijama pod uvjetom da Rusija, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD daju jamstva protiv za ukrajinski teritorijalni integritet i političku neovisnost. Pet godina kasnije, Rusija je bila jedna od potpisnica Povelje o europskoj sigurnosti, gdje se „ponovo potvrdilo inherentno pravo svake države da bude slobodna da izabere ili mijenja svoja sigurnosne dogovore, uključujući ugovore o savezu, kako se razvijaju”.[54]

Godine 2004. Viktor Janukovič, tadašnji premijer Ukrajine, proglašen je pobjednikom predsjedničkih izbora, koji su prema presudi Vrhovnog suda Ukrajine, u velikoj mjeri bili namješteni.[55] Rezultati su izazvali negodovanje javnosti koja je podržavala opozicijskog kandidata, Viktora Juščenka, koji je odbacio rezultate izbora. Tijekom burnih mjeseci revolucije, Juščenko se iznenada teško razbolio, a ubrzo su brojne neovisne skupine liječnika zaključile da je bio otrovan 2,3,7,8-tetraklordibenzodioksinom.[56] Juščenko je iskazao snažnu sumnju u umiješanost Rusije u njegovo trovanje. Na kraju je to rezultiralo mirnom Narančastom revolucijom, koja je dovela proeuropski orijentirane kandidate Viktora Juščenka i Juliju Timošenko na vlast, a proruski orijentirani Janukovič je završio u opoziciji.[57]

Godine 2008. ruski je predsjednik Vladimir Putin govorio protiv potencijalnog pridruživanja Ukrajine NATO-u.[58][59] Rumunjski analitičar Iulian Chifu je 2009. godine, s koautorima, iznio je mišljenje da Rusija u pogledu Ukrajine slijedi ažuriranu Brežnjevljevu doktrinu ograničenog suvereniteta, iz doba postojanja Varšavskog pakta, kada je SSSR prisvajao pravo da vojno intervenira u drugim socijalističkim zemljama koje su pripadale tom paktu, ukoliko nije zadovoljan s njihovom politikom. Slično je stajalište Ruska Federacija zauzela prema Ukrajini nakon njenog osamostaljenja, ustvrdio je ovaj autor.[60]

Viktor Janukovič je 2009. najavio ponovnu kandidaturu za predsjednika na ukrajinskim predsjedničkim izborima 2010.[61] Pobijedio je i inauguriran je 2010. godine.

Ukrajinska revolucija i zbivanja nakon

Prosvjedi pokreta Euromajdan u Kijevu, prosinac 2013.

Nakon višetjednih prosvjeda u sklopu pokreta Euromajdan (2013. – 2014.), proruski ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič i vođe ukrajinske parlamentarne oporbe potpisali su 21. veljače 2014. godine sporazum kojim su dogovoreni prijevremeni izbori. Narednog dana, uoči glasanja o opozivu, Janukovič je pobjegao iz Kijeva; da bi ga potom ukrajinski parlament Verhovna Rada smijenio.[62][63][64]

Politički vođe iz istočne Ukrajine u kojoj se govori pretežno ruski jezik, proglasili su svoju odanost Janukoviču, te su 2014. godine nastali proruski nemiri u Ukrajini.[65] Ubrzo potom je uslijedila ruska aneksija Krima u ožujku iste godine, kao i rat u Donbasu, koji je počeo mjesec dana kasnije. Tada su stvorene paradržave Donjecka i Luganska Narodne Republika, pod pokroviteljstvom Rusije.[66]

Ukrajinske vojne snage su uspjele staviti pod kontrolu pretežni dio Donjecke i Luganske oblasti, ali ne i njihove najnaseljenije dijelove oko glavnih gradova. Pobunjenici su uz presudnu vojnu i gospodarsku podršku Rusije uspjeli organizirati vlast na tim područjima oko Donjecka i Luganska, a narednih godina su nastavljene sporadične borbe na linijama razdvajanja.[67] Do početka 2019. god. je u vojnim sukobima u Donbasu poginulo oko 14.000 vojnika i civila,[68] a sukobi uz uporabu topništva su nastavljeni i tijekom 2020. i 2021. godine.[69]

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij odobrio je 14. rujna 2020. novu Nacionalnu sigurnosnu strategiju Ukrajine, „koja predviđa razvoj posebnog partnerstva s NATO-om s ciljem članstva u NATO-u”. Dana 24. ožujka 2021., Zelenskij je potpisao Uredbu br. 117/2021 kojom se odobrava „strategija deokupacije i reintegracije privremeno okupirane teritorije Autonomne Republike Krim i grada Sevastopolja.”[70]

Ruski predsjednik Vladimir Putin, tvrdeći da proširenje NATO-a nakon 1997. predstavlja sigurnosnu prijetnju njegovoj zemlji, tražio je da se Ukrajini zakonski zabrani pridruživanje vojnom savezu, iznijevši iredentističke stavove.[71] U srpnju 2021. Putin je objavio esej pod imenom O povijesnom jedinstvu Rusa i Ukrajinaca, u kojem je još jednom potvrdio svoje kontroverzno viđenje da su Rusi i Ukrajinci "jedan narod".[72] Američki povjesničar Timothy D. Snyder komentirao je da su Putinove ideje iznesene u eseju imperijalističke. Britanski novinar Edward Lucas nazvao je esej povijesnim revizionizmom.[73] Drugi iznose ocjene da rusko rukovodstvo ima iskrivljeno viđenje suvremene Ukrajine i njene povijesti.[74][75]

Rusija smatra da mogući ulazak Ukrajine u NATO i općenito širenje NATO-a prema njezinim granicama predstavlja ugrozu njenoj nacionalnoj sigurnosti.[76][77] S druge strane, Ukrajina, te druge susjedne zemlje optužile su Putina za ruski iredentizam i vođenje agresivne militarističke politike.[78][79]

Ideološka najava: pamflet Vladimira Putina iz 2021. god.

U srpnju 2021 Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin objavljuje na službenim stranicama svojega tekst - s prijevodom na engleski jezik - gdje on u srpnju 2021. god. nakon detaljnijeg izlaganja o povijesti slavenskih područja na istoku Europe - iznosi zaključak kako usprkos postojanju značajno različitih jezika i stoljetne podjele između ruskih područja pod utjecajem tatarske Zlatne Horde i onih uključenih u Poljsko-Litvansku uniju, za formiranje odvojene ukrajinske nacije "nije postojala historijska osnova - niti se takva osnova mogla pronaći". Prema njemu, a stoga što je prije dolaska Zlatne Horde u 13. stoljeću tim širokim slavenskim područjem bili Rurikidi (za koje propušta spomenuti da je riječ o plemstvu nastalom od skandinavskih došljaka, koji su zavladali slavenskim stanovništvom) zavladali u okrilju jedne države, jedino je pravilno zaključiti da ondje postoji samo jedan narod, makar s nekim lokalnim osobitostima. Za ideju ukrajinske nacije govori da se najprije proširila među intelektualcima u 19. stoljeću koju je potkraj tog stoljeća poduprla i Austro-Ugarska državna politika. Odluku ruskih komunista nakon Oktobarske revolucije da formiraju Ukrajinu kao članicu Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika, Putin kritizira kao jedan u nizu socijalnih eksperimenata koje su boljševici provodili nad ruskim narodom. Putin podsjeća da potom unutar SSSR-a granice Ukrajine i drugih republika ipak "nikada nisu bile sagledavane kao državne granice; one su bile nominalni dijelovi jedne jedinstvene države, koja je, iskazujući sve atribute jedne federacije, zapravo bila visoko centralizirana". Putin potom kaže da odlazak Ukrajine i drugih sovjetskih republika iz saveza s Rusijom treba tretirati "s poštovanjem", dodajući značajan "ali", nakon 30 godina neovisnosti tih 15 bivših republika SSSR-a: "Želite uspostaviti vlastitu državu: dobrodošli! Ali pod kojim uvjetima? Podsjetio bih na ocjenu jedne od najistaknutijih političkih figura nove Rusije, prvog gradonačelnika Sankt Petersburga (op.: 1991.-1996.) Anatolija Sobčaka. Kao pravni stručnjak koji je vjerovao da svaka odluka mora biti legitimna, 1992. godine je iznio mišljenje: republike koje su bile osnivači Saveza i potpisale Sporazum o uniji 1922. god., moraju se vratiti na granice koje su imale prije pristupanja Sovjetskom Savezu. Sve druge teritorije su predmet razgovora i pregovora, obzirom da je osnova opozvana. Drugim riječima, kada odlazite, možete uzeti ono što ste donijeli." Nakon takve neobične analize pitanja sukcesije država, napominje Putin u daljnjemm tekstu da su Sporazum o osnivanju SSSR-a iz 1922. god. potpisale (samo) Bjeloruska SSR, Ukrajinska SSR i Zakavkaska SSR - Putin nudi zaključak da preostalih desetak republika SSSR-a ne bi imalo blagodat da njihovo samo postojanje ne bude i danas "predmet razgovora i pregovora". U svojem članku V. Putin jasno problematizira i suverenitet Ukrajine nad svojim zapadnim područjima, koje obuhvaćaju teritorije koji 1922. god. nisu bili dijelom SSSR-a, pa Ukrajina ne bi mogla u pogledu tih teritorija (nastaviti) postupati prema uputi "kada odlazite, možete uzeti ono što ste donijeli". Odmah potom Putin dodaje "da su boljševici krenuli prekrajati granice čak i prije osnivanja Sovjetskog Saveza, manipulirajući teritorijima kako im se svidjelo i ne mareći za mišljenje naroda" spominjući u tome kao (valjda) relevantnu i okolnost da su boljševici koji su proglasili Donjecko-Krivojrošku Sovjetsku Republiku u istočnoj (približno) polovici Ukrajine bili već 1918. godine zatražili stupanje u uniju s boljševičkom Rusijom. Nadalje s pozitivnim naglaskom spominje Putin koncepciju "trojedinog naroda" iz doba Carske Rusije, u kojemu su bjelorusko, "velikorusko" (tj. rusko) i "malorusko" (tj. ukrajinsko) "pleme" bili smatrani dijelovima jedinstvene nacije - Ruske. Naposljetku iznosi ocjenu da svi problemi Rusije s okolnim narodima koji su bili dio Ruskog Imperija proistječu iz neprihvatljivog miješanja stranih sila u ruske odnose s tim povijesnim ruskim pokrajinama.[80]

Skoro 3 godine kasnije, Vladimir Putin svoj 2-satni TV intervju 6. veljače 2023. započinje 20- minutnim izlaganjem o povijesti, koje u glavnim crtama ponavlja teze iz članka objavljenoga na web-stranicama Predsjednika Ruske Federacije u srpnju 2021.: nakon što su Rurikidi sa sjedištem u Moskvi postali u 13. stoljeću vazali Zlatnoj Hordi, a Kijev je u sastavu Poljsko-Litvanske unije ušao u orbitu "jednog drugog magneta", u Europi - postoji zadaća u Ruskoj povijesti da se nekadašnje državno jedinstvo obnovi. Putin ponovo izriče tezu da su Ukrajinci "umjetna nacija", da ne postoji pravo Ukrajine da postoji kao zemlja istinski neovisna o Rusiji.[81]

Uvod

Logističke pripreme za invaziju počele su koncentriranjem ruskih kopnenih snaga uzduž ukrajinske granice, prvotno od ožujka do travnja 2021. godine, a zatim i od listopada 2021. do veljače 2022. Tijekom drugog razdoblja grupiranja vojske na ukrajinskim granicama, Rusija je postavila zahtjeve usmjerene SAD-u i NATO-u, predlažući dva nacrta sporazuma onoga što su nazvali "sigurnosnim garancijama", pod čime su tražili pravno obavezujuće obećanje da se Ukrajina neće pridružiti NATO-u, i smanjenje broja NATO-ovih vojnika i naoružanja smještenog u Istočnoj Europi.[82] Rusija je, također, zaprijetila "neodređenim vojnim odgovorom" ako se NATO nastavi držati „agresivne linije”.[83]

Rusko negiranje planova o invaziji

Usprkos gomilanju vojske, ruski su dužnosnici tijekom dolaska njihovih oružanih snaga na ukrajinske granice više puta poricali da Rusija planira invaziju na Ukrajinu. Sredinom studenog 2021. Dmitrij Peskov, Putinov glasnogovornik, rekao je novinarima da „Rusija ne prijeti nikome. Kretanje snaga na našem teritoriju ne bi trebalo biti ničija briga”.[84][85] Krajem istog mjeseca, Peskov je rekao da „Rusija ne planira, niti će ikad planirati napade na bilo koga... Rusija je miroljubiva zemlja, koja je zainteresirana za dobre odnose sa svojim susjedima”.[85]

Sredinom siječnja 2022. zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova, Sergej Rjabkov, rekao je da Rusija „ne želi i neće poduzeti nikakvu akciju agresivnog karaktera. Nećemo napadati, udarati, ... Ukrajinu”.[85] Dana 12. veljače 2022. savjetnik Kremlja za vanjske poslove, Jurij Ušakov, nazvao je diskusiju o „takozvanoj planiranoj ruskoj invaziji” „histerijom”.[85][84] Osam dana kasnije, ruski veleposlanik u Sjedinjenim Američkim Državama, Anatolij Antonov, rekao je da ruske snage „nikome ne prijete... nema invazije. Ne postoje takvi planovi”.[84]

Ruska propagandna kampanja

Prije neposrednog početka invazije, Rusija je vodila masovnu propagandnu kampanju protiv Ukrajine.[86]

Dana 9. prosinca 2021. Putin je govorio o diskriminaciji usmjerenoj prema govornicima ruskog jezika izvan Rusije, kazavši tijekom svojeg obraćanja: „da je rusofobija prvi korak prema genocidu. Vi i ja znamo što se događa u Donbasu. To svakako liči na genocid.”[87][88] Također, iz Kremlja je osuđen ukrajinski zakon o jeziku.[89] Dana 17. siječnja 2022., jedan od istaknutih ruskih novinara Anton Krasovski komentirajući ukrajinske ambicije o ulasku u NATO, na jednoj ruskoj TV emisiji, rekao je da je „Ukrajina ruska zemlja”. Zatim je nastavio govoriti da će Rusi doći na Hreščatik i tamo spaliti ukrajinski ustav, u kojem je deklarirana ambicija o ulasku u NATO.[90][91]

Dana 15. veljače 2022. Putin je izjavio da se u Donbasu događa genocid kojega provode ukrajinske vlasti.[92] Novinske kuće zabilježile su, da unatoč Putinovim optužbama za genocid nad ruskim govornicima, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i sam iz obitelji u kojoj se govori ruski.[93]

Ruske tvrdnje o genocidu naširoko se smatraju netočnima.[94] Nekoliko međunarodnih organizacija, uključujući i Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava i Vijeće Europe, nisu našle nikakve dokaze koji bi podržale ruske tvrdnje.[95] Europska komisija odbacila je optužbe o genocidu kao dezinformacije.[96]

Američko veleposlanstvo u Ukrajini nazvalo je rusku tvrdnju o genocidu „neistinom za osudu”,[97] dok je Ned Price, glasnogovornik Državnog tajništva Sjedinjenih Američkih Država, izjavio je da je Moskva takve tvrdnje predstavlja kao izgovor za invaziju na Ukrajinu.[92] Dana 18. veljače, ruski veleposlanik u Sjedinjenim Američkim Državama, Anatolij Antonov optužio je Sjedinjene Američke Države da odobravaju prisilnu asimilaciju ukrajinskih Rusa.[98]

Dana 19. veljače europski portal za borbu protiv dezinformacija "EU vs. Disinformation" sljedeće je ruske optužbe proglasio neutemeljenima: „Ukrajinske snage pripremaju veliku ofenzivu na Donbas”, „Ukrajina priprema terorističke napade na Donbas ili Rusiju”, „Ukrajina provodi genocid nad govornicima ruskog jezika na istoku”, „Ukrajina planira uporabu kemijskih i drugih nedopuštenih oružja protiv civila na istoku”, „Ukrajinske snage čine zločine nad civilima na istoku”.[99]

U govoru održanom 21. veljače 2022., V. Putin je optužio ukrajinsko društvo da je postalo neonacističko, dodajući da je cilj Rusije demilitarizati i „denacificirati” Ukrajinu.[100][101] Hrvatski analitičar i stručnjak za međunarodne odnose Branimir Vidmarović, komentirajući Putinove navodne ciljeve "demilitarizacije" i "denacifikacije" Ukrajine, kazao je da to ni nisu ostvarivi vojni ciljevi nego političke parole.[102] Prema izvješćima medija, Putin je koristio lažni „nacistički” narativ za opravdanje ruskog napada na Ukrajinu. U vladi, vojsci ili biračkom tijelu Ukrajine nema široke podrške ideologijama krajnje desnice, a nijedan kandidat krajnje desnice nije osvojio niti jedno mjesto u Verhovnoj Radi, državnom zakonodavnom tijelu, tijekom parlamentarnih izbora 2019. godine.[103][104] Štoviše, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i ukrajinski premijer Denis Šmihalj su zapravo Židovi što čini Ukrajinu jednom od dvije države svijeta koje imaju židovskog vođu predsjednika i premijera (druga je Izrael). Osvrćući se na Putinovu opasku, Zelenski je izjavio da se njegov djed, sovjetski pješadinac, borio protiv nacista;[105][103] izgubivši tri člana njegove obitelji u holokaustu. Memorijalni muzej holokausta Sjedinjenih Američkih Država osudio je invaziju i Putinovu zloupotrebu povijesti Holokausta kao opravdanje za rat.[106][107]

Sukobi na istoku

Borbe u Donbasu značajno su eskalirale 17. veljače 2022. Dnevni broj razmjena vatre između separatista i Ukrajinske vojske tijekom prvih šest tjedana 2022. kretao se od dva do pet,[108] da bi 17. veljače ukrajinska vojska prijavila je 60 napada.[108] Ruski državni mediji također su izvijestili o preko 20 topničkih napada na položaje separatista istog dana.[108] Ukrajinska vlada optužila je ruske separatiste da su granatirali vrtić u Stanicji Luhanskoj koristeći topništvo, ranivši pri tome tri civila. Luganska Narodna Republika priopćila je da je ukrajinska vlada napala njene snage minobacačima, bacačima granata i strojnicama.[109][110]

Narednog dana, Donjecka i Luganska Narodna Republika naredile su obaveznu evakuaciju civila iz svojih glavnih gradova, iako je napomenuto da će za potpunu evakuaciju biti potrebni mjeseci.[111][112][113][114] Ukrajinski mediji izvijestili su o porastu topničkog granatiranja Donbasa iza kojeg stoje militanti koje podržava Rusija, s ciljem provociranja ukrajinskih snaga.[115][116]

Dana 21. veljače, Savezna sigurnosna služba Ruske Federacije (FSB) objavila je da je uništen njen granični objekt u Rostovskoj oblasti koji se nalazi 150 metara od ukrajinske granice.[117] Izvještajna služba Južnog vojnog okruga priopćila je da su tijekom jutra tog dana ruske snage likvidirale skupinu od pet sabotera u blizini sela Mitjakinskaja u Rostovskoj oblasti, koja je prešla granicu Ukrajine s dva pješačka borbena vozila, pri čemu su ista uništena.[118]

Ukrajina je negirala umiješanost u oba incidenta nazvavši ih operacijama pod lažnom zastavom.[119][120] Pored toga, prijavljeno je da su dva ukrajinska vojnika i jedan civil ubijeni granatiranjem sela Zajceve, 30 kilometara sjeverno od Donjecka.[121]

Nekoliko analitičara, među kojima i istraživačka web-stranica Bellingcat,[122] objavili su dokaze da je mnoge napade, eksplozije i evakuacije u Donbasu inscenirala Rusija.[123][124][125]

Dana 21. veljače nepoznate snage granatirale su termoelektranu sjeverno od mjesta Ščastja koje se nalazi u okolici Luganska u Luganskoj Narodnoj Republici,[126] a ukrajinske vijesti ubrzo su objavile da je iz tog razloga termoelektrana zatvorena.[127]

Eskalacija (21. – 23. veljače)

Obraćanje predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina naciji 22. veljače 2022.
(Dostupni engleski i ruski titlovi)

Dana 21. veljače, nakon priznavanja Donjecke i Luganske Republike, ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je da se ruske trupe (uključujući i mehanizirane snage) pošalju u dio Donbasa kojega kontroliraju proruski pobunjenici, u akciju koju je Rusija naziva „mirovnom misijom”.[128][129] Ruska vojska saopćila je da je ubila pet ukrajinskih „diverzanata”, što je oštro demantirao ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba.[130] Kasnije tog dana, nekoliko nezavisnih medijskih kuća potvrdilo je da ruske snage ulaze u Donbas.[131][132][133][134] Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda naširoko je osudilo vojnu intervenciju u Donbasu te ona nije dobila ikakvu potporu.[135] Ambasador Kenije, Martin Kimani, usporedio je Putinov potez s kolonijalizmom rekavši: „Moramo dovršiti oporavak sa zgarišta mrtvih imperija, na način da ne potonemo nazad u nove oblike dominacije i opresije.”[136]

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden 22. veljače izjavio je da se „početak ruske invazije na Ukrajinu” dogodio. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg i kanadski premijer Justin Trudeau rekli su da je došlo do „dodatne invazije”. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba izjavio je: „Ne postoji takva stvar poput manje, srednje i velike invazije. Invazija je invazija.” Josep Borrell, Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, izjavio je da su „ruske trupe stigle na ukrajinsko tlo, što nije punopravna invazija”.[137][138] Istog dana, Savjet Federacije ovlastilo je jednoglasnom odlukom Putina da koristi vojnu silu izvan Rusije.[139] S druge strane, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski naredio je regrutaciju ukrajinskih rezervista, ne pozvavši na još tada opću mobilizaciju.[140]

Video reportaža Voice of Americe, o javnom mnijenju na ruskoj strani ukrajinsko-ruske granice na početku invazije
(Dostupni engleski titlovi)

Dana 23. veljače, Verhovna Rada, ukrajinski parlament, proglasio je 30-dnevno izvanredno stanje u cijeloj državi, osim na okupiranim teritorijima u Donbasu, gdje je odredba stupila na snagu u ponoć. Parlament je također naredio mobilizaciju svih rezervista Oružanih snaga Ukrajine.[141][142][143] Istog dana, Rusija je počela s evakuacijom svoje ambasade u Kijevu, spustivši rusku zastavu s vrha zgrade.[144] Internetske stranice ukrajinskog parlamenta i vlade, kao i bankarske web-stranice, pogođene su kibernetičkim DDoS napadima (engleski: distributed denial-of-service attack).[145]

Još jedan sastanak Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda sazvan je od 23. do 24. veljače. Rusija je izvršila invaziju na Ukrajinu tijekom hitnog sastanka Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda s ciljem smirivanja krize. Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres izjavio je: „da se dadne prilika miru”.[146] Rusija je pokrenula invaziju u razdoblju u kojem je predsjedala nad Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda - tijekom veljače 2022. Kao jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, Rusija ima pravo veta.[146][147] U ranim satima 24. veljače, Zelenski je održao televizijski govor u kojem se na ruskom jeziku obratio građanima Rusije zamolivši ih da spriječe rat.[148][149][150]

Tijek rata

Animirana karta tijeka invazije

Prva faza rata; opća invazija na cijelu zemlju (24. veljače - 7. travnja 2022.)

Neposredno prije 6:00 po moskovskom vremenu (UTC+3), Putin je objavio da je donio odluku o pokretanju „specijalne vojne operacije” u istočnoj Ukrajini.[151][152][153] U svom obraćanju, Putin je rekao da nema planova za okupaciju ukrajinskog teritorija i da podržava pravo naroda Ukrajine na samoodređenje.[154] Putin je izjavio da je Rusija tražila „demilitarizaciju i denacifikaciju” Ukrajine.[155][156][157] Putin je također pozvao ukrajinske vojnike da predaju svoje oružje i odu kući. Također je izjavio da će „sva odgovornost za moguće prolijevanje krvi biti na savjesti režima koji vlada nad teritorijem Ukrajine.”[151]

Putinove tvrdnje da je ukrajinska vlada pod kontrolom neonacista ponovno su široko odbačene kao neutemeljene[158][159][160][161]

Kremlj je planirao najprije raketama ciljati središta protuzračne obrane i vojna zapovjedništva te potom poslati borbene zrakoplove i helikoptere kako bi se brzo uspostavila ruska zračna nadmoć.[162] Sjedinjene Američke Države izjavile su kako vjeruju da Rusija želi „dekapitirati” ukrajinsku vladu te uspostavi sebi sklonu vladu,[163] dok su pripadnici Obavještajne zajednice Sjedinjenih Američkih Država izjavili kako očekuju da će Kijev pasti unutar 96 sati na temelju stanja na terenu.[164] Američki Centar za mornaričke analize (engleski: Center for Naval Analyses) izjavio je da će Rusija pokušati opkoliti Kijev i obuhvatiti ukrajinske snage na istoku zemlje, dok je Centar za strateške i međunarodne studije (engleski: Center for Strategic and International Studies) identificirao tri glavna pravca ruskog vojnog napredovanja:

  1. Iz pravca Bjelorusije na sjever Ukrajine[162]
  2. Iz pravca Donbasa na istoku[162]
  3. Iz pravca poluotoka Krima na jugu.[162]

Prema ruskim dokumentima koje su Ukrajinci zaplijenili u svibnju 2022., u oblasti Sumi; cilj ruske invazije u njenim početnim danima bio je ovladati cijelim teritorijem Ukrajine.[165]

Prva faza - Sjeverno bojište

„Kyiv Tense as Russian Forces Advance”, video reportaža Voice of Americe
(Dostupni engleski titlovi)

Ruska vojna vozila u Ukrajinu su ušla oko 6:48 po lokalnom vremenu, preko Senjkivke, graničnog prijelaza na tromeđi Ukrajine, Bjelorusije i Rusije.[166]Dana 24. veljače 2022. godine, po riječima ukrajinskog državnog ministra Antona Herašenka, nešto poslije 6:30 (UTC+2) ruske snage pokrenule su kopneni napad u blizini grada Harkiva,[167] U 7:40, BBC je citirao druge izvore rekavši da u Ukrajinu ulaze i vojnici iz Bjelorusije.[168] Neposredno prije 7:00 (UTC+2), Zelenski je objavio izvanredno stanje u cijeloj Ukrajini.[169] Kasnije je naredio ukrajinskoj vojsci da „nanese maksimalne gubitke” napadačima.[170] Zelenski je također objavio da su od tog trenutka rusko-ukrajinski diplomatski odnosi prekinuti.[171] Kasnije tijekom tog dana, objavio je opću mobilizaciju.[172] Ruske rakete gađale su ukrajinsku infrastrukturu, uključujući Međunarodnu zračnu luku Borispilj, ukrajinsku najveću zračnu luku, koja se nalazi 29 kilometra istočno od Kijeva.[173] Ukrajina je zatvorila svoj zračni prostor za civilne letove.[174]Služba sigurnosti Ukrajine također je navela da je Ukrajina odbila napad u Volinjskoj oblasti.[175] U 10:00 (UTC+2) objavljeno je na sastanku ukrajinske predsjedničke administracije da su ruski vojnici napali Ukrajinu sa sjevera te da su isti prodrli 5 kilometara. Izviješteno je da su ruski vojnici bili aktivni u Harkivskoj oblasti, Černigovskoj oblasti i blizu Sume.[176] U 10:30 (UTC+2), ukrajinsko ministarstvo obrane izvijestilo je da su ruski vojnici u Černihivskoj oblasti zaustavljeni.[177] Jedan se ruski izviđački vod[178] predao u blizini Černihiva.[179] Pošto je Bjelorusija dozvolila ruskim vojnicima da napadnu Ukrajinu sa sjevera iz bjeloruskog teritorija, u 11:00 (UTC+2), ukrajinski graničari prijavili su ulazak ruskih vojnika u Vilču (Kijevska oblast), dok su granični prijelaz u Žitomirskoj oblasti Rusi bombardirali raketnim bacačima (vjerojatno je riječ o BM-21 Gradu).[180] Također je objavljeno da je neoznačeni helikopter iz Bjelorusije bombardirao položaj graničara u Slavutiču.[181]U 13:00 i 13:19 (UTC+2), ukrajinski granični službenici i Oružane snage prijavili su dva nova sukoba – kraj Sumija („u pravcu Konotopa”) i kraj Starobiljska (Luganska oblast).[180] U 13:32 (UTC+2), načelnik glavnog stožera Ukrajine, general Valerij Zalužnij izvijestio je o četiri balističke rakete lansirane s bjeloruskog teritorija u jugozapadnom pravcu.[180] Nekoliko postaja kijevskog i harkivskog metroa, lokalno stanovništvo iskoristilo je za sklonište od bombi.[180] U 16:00 (UTC+2) Zelenski je izjavio da su izbile borbe između ruskih i ukrajinskih vojnika u Černobilu i Pripjatu, gradovima duhova.[182] Oko 18:20 (UTC+2) Černobilska nuklearna elektrana bila je pod ruskom kontrolom,[183][184][185] kao i područje u okolici elektrane.[186][187][182]

U 16:18 (UTC+2), Vitalij Kličko, gradonačelnik Kijeva i bivši boksač, proglasio je policijski sat u trajanju od 22:00 do 7:00.[188]Nedugo nakon 23:00 (UTC+2), Zelenski je naredio opću mobilizaciju svih ukrajinskih muškaraca starosti od 18 do 60 godina. Iz istog razloga ukrajinskim muškarcima iz te dobne skupine bilo je zabranjeno napustiti Ukrajinu.[189]

Dana 25. veljače, oko 04:00 (UTC+2) po lokalnom vremenu, Kijev su potresle dvije eksplozije krstarećih i balističkih projektila.[190] Ukrajinska vlada priopćila je da je oborila neprijateljski zrakoplov iznad Kijeva, koji je potom pao na stambenu zgradu, pritom ju zapalivši.[191] Kasnije je potvrđeno da je taj zrakoplov bio ukrajinski Suhoj Su-27.[159] Nezavisni vojni analitičari primijetili su da se čini da su ruske snage na sjeveru Ukrajine bile u velikoj mjeri sukobile s ukrajinskim snagama. Ruske jedinice pokušale su opkoliti Kijev i napredovati prema Harkivu, no stale su zbog teških borba, dok su slike na društvenim mrežama sugerirale da su neke ruske oklopne kolone upale u zasjedu. Tijekom jutra 25. veljače, Zelenski je optužio Rusiju da cilja civilne objekte.[192] Predstavnik ukrajinskog ministarstva unutarnjih poslova Vadim Denisenko rekao je da su u prethodna 24 sata pogođena 33 civilna mjesta..[193]

Desant na zračnu luku Hostomel

Ruske zračno-desantne snage na području zračne luke Antonov.

Prema mišljenju vojnih analitičara, ključna bitka početne faze rata, bio je pokušaj zauzimanja zračne luke Hostomel, blizu Kijeva, kako bi preko nje Rusi zračnim mostom mogli masovno iskrcavati pojačanja u neposrednu blizinu ukrajinskog glavnog grada.[194][195] Kako bi osigurali perimetar oko zračne luke, odmah prvog dana invazije, nekoliko ešalona transportnih helikoptera Mi-8, uz pratnju jurišnih helikoptera Kamov Ka-50 i Mi-24, iskrcali su rusko zračno-desantno pješaštvo na međunarodnu zračnu luku Antonov u Hostomelu, u predgrađu Kijeva.[196] Za prvim valom padobranaca, na piste je navodno trebalo sletjeti 18 teških transportnih zrakoplova Iljušin Il-76 sa pojačanjima.[197] Idućeg dana pokrenuta je ukrajinska protuofenziva s ciljem protjerivanja padobranaca sa zračne luke.[198][199] Jedna brigada Nacionalne garde Ukrajine izjavila je da je sudjelovala u borbi za zračnu luku te da je srušila 3 od 34 ruska helikoptera.[200] Nakon što je odbijeno nekoliko opetovanih ruskih napada na zračnu luku, čini se da su Ukrajinci uništili piste za slijetanje kako bi onemogućili slijetanje strateške avijacije i tako riješili problem.[195] Prema mišljenju Atlanskog vijeća i Andrewa McGregora, ukrajinska uspješna obrana zračne luke u Hostomelu, je vjerojatno spriječila Ruse da brzo zauzmu Kijev.[201][202]

Bitka za Kijev

Dana 27. veljače 2022. opažena je vojna kolona duljine oko 5 km koja se od ukrajinsko-bjeloruske granice uputila u pravcu oko 100 km udaljenog Kijeva, preko područja grada Ivankiva;[203] da bi se odmah sutradan moglo na satelitskim snimkama opaziti znatno veće kolone vojnih vozila na istom pravcu.[204] Trećeg dana invazije, na ukrajinskom teritoriju našlo se oko 50 % od oko 150.000 vojnika kopnenih snaga koliko je, prema procjenama, Rusija pripremila za invaziju; te se snage međutim bile suočene sa snažnim ukrajinskim otporom na svim pravcima djelovanja.[205] Do 3. ožujka 2022. opaženo je da se snažne ruske oklopne snage već nekoliko dana nalaze oko 30 km daleko od Kijeva – na položajima koje su ranije zauzele nešto manje ruske snage – ali da imaju očite problema s raspoređivanjem na borbene položaje te da je došlo do „zagušenja” te velike vojne kolone. Analitičari ukazuju da su s krajem zime, ukrajinska polja u velikoj mjeri pretvorena u blato koje znatno otežava kretanje oklopnih vozila izvan cesta.[206] U iščekivanju napredovanja tih snaga sposobnih da okruže ili izravno napadnu glavni grad Ukrajine Kijev, zabilježeni su topnički udari na vojne i civilne ciljeve u tom gradu, te u također višemilijunskom Harkivu, koji se nalazi oko 30 km od granice s Ruskom Federacijom.[207]Na sjeveru države, prvih tjedan dana ozbiljne su borbe vođene u predgrađima Černihiova (285 tisuća stanovnika),[208]


Krajem ožujka 2022. god. ruske su snage postupno popuštale pritisak prema glavnom gradu Ukrajine Kijevu i počele prebacivati snage na bojišta na istoku Ukrajine,[209] Dana 2. travnja 2022. god. ukrajinske vojne vlasti su objavile da je Kijevska oblast - područje oko glavnog grada Kijeva koje graniči s Bjelorusijom - pod potpunom kontrolom ukrajinskih vojnih snaga, nakon što su se ruske vojne postrojbe odande povukle.[210] U gradu Buči u blizini samog Kijeva, gdje su se odvijale teške borbe između ukrajinskih i ruskih snaga, po ulicama i kućama ostalo je mnoštvo pobijenih civila. Lokalne vlasti izvješćuju o više stotina pobijenih sahranjenih u masovnu grobnicu.[211] Iz ukrajinskog državnog vrha tada su ocijenili da će ruske snage vjerojatno napustiti sva područja Ukrajine izuzev onih na istoku i jugu zemlje, koja bi Rusija mogla pokušati staviti pod svoju trajnu okupaciju.[212]Dana 4. travnja 2022. god. ukrajinske vlasti objavljuju da se može vidjeti kako su kako ruske vojne snage napustile također i Černihivsku oblast (područje s površine nešto više od 31.000 km2 i oko milijun stanovnika, istočno od Kijeva) u sjevernoj Ukrajini, koja je bila izložena ozbiljnim ratnim djelovanjima od samog početka invazije.[213] Dana 5. travnja, ukrajinske vlasti izvijestile su da se ruske postrojbe izvučene sa sjevera Ukrajine u Bjelorusiju odande prevoze dalje vlakovima, te da je Bjelorusiju napustio i znatan dio ruskih zračnih postrojbi; ruske snage povučene odatle preusmjeravaju se prema istočnom dijelu Ukrajine, te se borbe vode na širokom području od Izjuma (45.000 stanovnika) u Harkivskoj oblasti do Mariupolja na obali Azovskog mora, povodom nastojanja Rusije da pod svoju kontrolu stavi cjelokupni Donbas i stanovita okolna područja.[214]

Do 8. travnja 2022. god. ruske snage su se posve povukle sa sjevera Ukrajine.[215] Dana 27. travnja 2022., objavljeno je da je zamjenik direktora ruske Gazprombanke (porijeklom Ukrajinac), prebjegao iz Rusije u Ukrajinu gdje se priključio obrani zemlje.[216]

Bitka za Harkiv

Ukrajinci obaraju ruski jurišni helikopter Ka-52 blizu Harkiva navođenom protuoklopnom raketom.

Na samom počektu invazije, ruske snage su okupirale prostrano područje oko drugog najvećeg ukrajinskog grada Harkiva (1,4 milijuna stanovnika), koji se prostire svega oko 30 km od granice s Rusijom. S okupiranog prigradskog prostora, rusko topništvo je svakodnevno tuklo vojne i civilne ciljeve u gradu.[217] Sredinom travnja 2021. god. ukrajinske snage su izvršile veće protunapada i oslobodile dio prigradskog područja.[218]

Početkom svibnja su ukrajinske snage nastavile sa snažnijom protuofenzivom, te međunarodni mediji na temelju analize satelitskih snimki izvješćuju da su ruske snage srušile 3 mosta u području oko Harkiva, u očitom nastojanju da uspore ukrajinsko napredovanje.[219] Dana 15. svibnja 2022. god. ukrajinske snage izvješćuju da su izbile na ukrajinsko-rusku granicu kod Harkiva.[220] Svakodnevno granatiranje Harkiva je prekinuto.[221]

Prva faza - Istočno bojište

Dana 24. veljače 2022., ukrajinske granične snage izvijestile su o napadima na lokacije u Luhanskoj, Sumskoj, Harkivskoj, Černihivskoj i Žitomirskoj oblasti, dodavši i napade s Krima.[222] Ukrajinsko ministarstvo unutrašnjih poslova izvijestilo je da su ruske snage zauzele sela Horodišče i Milove u Luganskoj oblasti.[223] Ukrajinski Centar za stratešku komunikaciju izvijestio je da je ukrajinska vojska odbila napad u blizini mjesta Ščastja u okolici Luganska te da je povratila kontrolu nad tim mjestom. Također je izvijestio da je broj ruskih žrtava iznosio 50.[224]Nakon što je bila sat vremena offline, web-stranica Ministarstva obrane Ukrajine vraćena je online. To ministarstvo objavilo je da je Ukrajina oborila pet zrakoplova i jedan helikopter u okolici Luganska.[225] Rusko topništvo oštetilo je jednu kuću u Čuhujivu. Bolnica u gradu Vuhledaru (Donjecka oblast) navodno je bombardirana; četiri civila su poginula, a desetero ljudi je ranjeno (uključujući i šest doktora).[180]

Dana 25. veljače, najbolje obučene i opremljene ruske jedinice bile su pozicionirane izvan Donbasa na jugoistoku te se činilo da pokušajem obuhvata ukrajinskih pripremljenih obrambenih rovova pokušavaju napasti ukrajinske položaje s leđa.

Opsada Mariupolja

Predaja branitelja iz čeličane Azovstal.

Ukrajinski grad Mariupolj, nalazi se na Azovskom moru, na istoku Ukrajine. Do početkom ožujka 2022., paravojska DNR-a, uz pomoć savezničkih formacija, grad je gotovo potpuno opkolila.[226] Okruženje je kompletirano do 2. ožujka, nakon čega je krenula opsada grada.[227][228] Nositelji obrane grada bili su ukrajinsko Mornaričko pješaštvo, i kontroverzna[229][230][231][232] Bojna Azov, koju Rusi tretiraju kao nacističku skupinu,[194] Kako se opsada intenzivirala, grad je uslijed borbenih djelovanja pretrpio teška razaranja i gotovo je u potpunosti sravnjen sa zemljom. Do sredine travnja, gradski su branitelji prvo stiješnjeni u nekoliko džepova, da bi se kasnije i branitelji i preostali civili povukli u veliku mariupoljsku čeličanu Azovstalj, odakle su nastavili pružati otpor.[194] Čeličana je bila pogodna za obranu, jer je ispod tvorničkog kompleksa velika podzemna tvrđava, povezana mrežom tunela, dizajniranih da izdrže nuklearni napad, od kojih neki zadiru i četiri kata pod zemlju.[233]

Nakon što se poslije mjesec i pol dana opsade 13. travnja 2022. god. predalo oko 1.000 pripadnika ukrajinske 36. brigade mornaričkog pješaštva koji su branili položaje u mariupoljskoj luci,[234] dana 13. svibnja 2022. počeli su se predavati ukrajinski vojnici koji su držali zadnje položaje oko velike čeličane "Azovstal" u Mariupolju.[235] Od 17. srpnja 2022. god. ukrajinske vojnike koji se predaju registriraju predstavnici Međunarodnog Crvenog križa.[236] Većinom su posrijedi bili pripadnici ukrajinske Pukovnije "Azov", ali i drugih postrojbi poput lokalne ukrajinske policije. Neki od njih najavljuju još 18. svibnja 2022. godine da se neće predati, barem dok ne vide kako će Rusi tretirati njihove suborce koji su se predali prema uputi ukrajinskih viših zapovjedništava.[237] Dana 21. svibnja 2022. izviješteno je o završetku predaje mariupoljskog ukrajinskog garnizona.[238]

Iako su branitelji iz Azovstala završili kao ruski ratni zarobljenici, 29. srpnja 2022., u zrak je dignut zatvor Olenivka duboko unutar teritorija pod ruskom kontrolom, u kojem se nalazila većina branitelja. Rusija i Ukrajina jedna su drugu međusobno optužile za eksploziju u Olenivki. Rusi su tvrdili da je zatvor pogođen ukrajinskim HIMARS projektilom.[239] SBU je pak u javnost pustila snimke razgovora ruskih vojnika, tvrdeći da su pripadnici Wagner grupe u zatvor postavili eksploziv.[240] Glasnogovornica DNR-a, izjavila je ruskim medijima da nitko od osoblja koje je čuvalo zarobljenike nije stradao u eksploziji, dok je 45 zatvorenika poginulo, a 70 njih ranjeno.[241] Istoga dana kad se dogodila eksplozija veleposlanstvo Ruske Federacije u Londonu sa svog službenog Twitter računa objavilo je da: "su pripadnici Azova zaslužili smrt vješanjem, a ne strijeljanjem jer nisu pravi vojnici", kao i da "zaslužuju ponižavajuću smrt".[242]


Prva faza - Južno bojište

Ruska vojna tehnika koja je sudjelovala u invaziji na Ukrajinu (poput ovog tenka uništenog u Mariupolju) bila je označena slovima "Z", "V", "X", "O" ili "A". Stoga je primjerice isticanje velikog latiničnog slova Z na svojim vozilima u pojedinim slučajevima postalo i simbolom podrške ruskoj strani u ratu.[243][244]

Dana 24. veljače, 2022., velika amfibijska iskrcavanja prijavljena su u gradu Mariupolju.[245][246][223]Jedan snimljeni videozapis prikazivao je ruske vojnike kako ulaze u Ukrajinu preko Krima kojeg je Rusija pripojila sebi 2014.[247][248] Zbog ruskog napada na vojnu jedinicu u Podilsku umrlo je šest ljudi, a sedmero ih je ranjeno. Devetnaest drugih osoba navedene su kao nestale.[249] Jedna osoba umrla je u Mariupolju. Osobe koje su tada bile u njoj ranjene su, a jedan je dječak preminuo.[250][180] Osamnaest ljudi poginulo je u ruskom bombardiranju sela Lipecke u Odeskoj oblasti.[180]Do 12:04 (UTC+2), ruski vojnici koji su napredovali iz Krima, približili su se gradu Nova Kahovka u Hersonskoj oblasti.[251] Kasnije tijekom tog dana, ruski vojnici ušli su u grad Herson te su zauzeli Sjevernokrimski kanal. Zauzimanjem tog kanala omogućena je ponovna opskrba Krima vodom.[252] U 22:00 (UTC+2) Državna granična služba Ukrajine izjavila je da su ruske snage zauzele Zmijski otok nakon što je otok bio bombardiran iz zraka i s mora.[253] Svih trinaest graničara prvotno su smatrani poginulima zbog ruskog bombardiranja do kojeg je došlo nakon što su se oni odbili predati ruskom ratnom brodu. Snimka na kojoj se ti granični službenici odbijaju predati postala je viralna na društvenim mrežama. Zelenski je izjavio da će se graničarima koji su tada smatrani poginulima, postumno biti dodijeljena titula Heroj Ukrajine, najveće državno odlikovanje.[254][255] Potvrđeno je da je poginulo sedamnaest civila: trinaestero u južnoj Ukrajini,[256] od čega troje u Mariupolju.[257] Dana 4. ožujka, ruske su snage koje napad izvršile s oko 100 km udaljenog Krima i uspjele ući u grad Herson (283 tisuće stanovnika) koji se nalazi na ušću najveće ukrajinske rijeke Dnjepar u more. Na sam Dnjepar su ruske snage izbile već 25. veljače, osvojivši hidroelektranu Hakovka (351 mWh).[258] U Hersonu i oko njega značajne su borbe trajale od 26. veljače.[259] .Ruske i ukrajinske snage vodile su borbe izvan grada i u gradu, dok civili nisu bili izloženi najtežim borbenim djelovanjima.[260] Nakon što je Ukrajinska vojska više dana pružala otpor ruskim snagama koje su pod potpunom kontrolom držale vode Azovskog mora, ukrajinske su se snage pod svojom kontrolom uspjele održati jedino lučki grad Mariupolj (431 tisuća stanovnika), koji se 3. ožujka 2022. našao u potpunom okruženju.[261]Nakon što su poslije tjedan dana borbi ruske snage 2. ožujka 2022. godine objavile da su zauzele Herson,[262] uslijedile su teško borbe kod Mikolajiva, grada od oko pola milijuna stanovnika na putu od Hersona prema najvećoj ukrajinskoj luci Odesi. Do 21. ožujka 2022., ruske snage nisu ovladale područjem Mikolajiva.[263]Dana 19. ožujka 2022. god. ruske snage su u okruženom Mariupolju zauzele morsku obalu, čime su u cijelosti zaposjele ukrajinski izlaz na Azovsko more. Grad je izložen stalnim borbenim djelovanjima, a civili u njemu su u teškoj situaciji.[264] Dana 4. ožujka 2022. ruske su snage osvojile Nuklearnu elektranu Zaporožje u Enerhodaru, na istočnoj obali Dnjepra. Radi se o najvećem nuklearnom postrojenju u Europi. Prije nego su uspostavili kontrolu nad nuklearnom elektranom, Rusi su topništvom gađali poslovnu zgradu u neposrednoj blizini objekta s reaktorom.[265]Nakon što su krajem ožujka ruske snage zračnim napadime započele sistematski uništavati ukrajinska skladišta nafte i naftnih derivata,[266] [267] početkom travnja 2022. god. su uništene ukrajinska rafinerija nafte u Odesi[268] i najveća ukrajinska rafinerija u Kremenčuku.[269] [270] Dana 4 travnja borbe su se vodile i na prostranom području istočno od Mikolajiva, blizu Crnog Mora.[214]

Druga faza rata; ruska ofenziva na istok Ukrajine (7. travnja - 5. srpnja 2022.)

Nakon povlačenja Rusa sa sjevera Ukrajine, došlo je do strateškog pregrupiranja ruskih snaga i njihovog novog koncentriranja oko istoka Ukrajine. Prema procjenama vodećih svjetskih medija, Putinov cilj tada je postao ovladati Luhanskom i Donjeckom oblasti na istoku Ukrajine[271], gdje je ranije Ukrajinu neutemeljeno optuživao za genocid, kako bi cijelu invaziju mogao pred domaćom javnosti predstaviti kao kakav-takav uspjeh.[272]

Ukrajinski HIMARS na paljbenom položaju u Zaporoškoj oblasti tijekom srpnja 2022.

Civilno se stanovništvo do 10. travnja 2022. počelo evakuirati iz okolice Donjecka u očekivanju velike ofenzive protiv tamo dobro ukopanih ukrajinskih snaga. Iz Izjuma, kojega su ruske snage stavile pod svoju kontrolu na samom kraju ožujka, ruske snage nastoje izbiti na jug prema području Donbasa, u kojemu su također zauzele niz manjih mjesta koje su ukrajinske vlasti zadržale pod svojom vlašću nakon 2014. godine; ukrajinske snage organiziraju odlučnu obranu većih gradova Kramatorsk (oko 150.000 stanovnika) i Slovjansk (nešto više od 100.000 stanovnika).[273]

Nakon što su početkom svibnja 2022. god. započele novu ofenzivu u Luhanskoj oblasti.[274] Jedan od značajnijih ruskih neuspjeha bio je pokušaj forsiranja rijeke Siverski Donjec, gdje je u pokušaju forsiranja rijeke Rusima uništen pontonski most, te gomila vojne tehnike.[275] Nakon više od mjesec dana mukotrpnog napredovanja praćenog ozbiljnim žrtvama među vojnicima ruske snage su liniju bojišnice uspjele dovesti do Severodonecka (oko 100.000 stanovnika, prije rata), u zapadnim dijelovima Luhanske oblasti, za kontrolu nad kojim se u prvim tjednima lipnja 2022. vodile žestoke ulične borbe.[276] S ukrajinske strane, predsjednik Zelinski potvrdio je također velike gubitke (do 100 mrtvih svakog dana).[277] Ruske su snage iskoristile veliku prednost u topništvu (ispucavali su otprilike 20 000 topničkih granata dnevno, naspram ukrajinskih 6 000 dnevno)[278], pa su žestokim granatiranjem[279] "kojim je uništen gotovo svaki obrambeni položaj", i uz velike vlastite gubitke uspjeli natjerati Ukrajince na povlačenje iz Severodonjecka do kraja lipnja 2022. godine.[280] Žarište borbi tada se pomaklo na susjedni Lisičansk, posljednji grad u Luhanskoj oblasti pod kontrolom ukrajinskih snaga,[281] da bi se vrlo brzo Ukrajinci povukli i iz Lisičanska, kako bi skratili liniju bojišnice i smanjili rizik od okruženja. Osvajanjem Lisičanska, Rusi su pod kontrolu stavili kompletnu Luhansku oblast.[282]

Do početka srpnja 2022. počeo se osjećati priljev zapadnog teškog naoružanja u Ukrajinu, pa su tako Ukrajinske snage američkim raketnim sustavima HIMARS počele djelovati po ruskim skladištima oružja duboko u neprijateljskoj pozadini,[283] a karakter sukoba se počeo pretvarati u rat iscrpljivanjem.[284][285] Nakon nekoliko tjedana preciznih udara HIMARS-ima po visokovrijednim ciljevima, učinci ruskih granatiranja višestruko su se smanjili. U jednoj izjavi Bohdan Dmitruk, zapovjednik ukrajinske 93. mehanizirane brigade, izjavio je: "Sada svaki tjedan imamo možda jednog vojnika koji doživi potres mozga. Prije nego što je HIMARS stigao, radilo se o dva do tri dnevno zbog silnog intenziteta granatiranja". Nakon što su prorijedili ruska skladišta oružja, Ukrajinci su ovim sustavima počeli djelovati i po zračnim lukama, prometnim čvorištima na teritoriju pod ruskom kontrolom.[286] Nakon osvajanja Lisičanska,[287] ruske vojne operacije na istoku Ukrajine ušle su u razdoblje operativne pauze.[288][289]

Ukrajinska protuofenziva na jugu (29. kolovoza 2022. - 12. studenog 2022.)

Slavlje na ulicama Hersona nakon što je Ukrajinska vojska oslobodila grad, u studenom 2022.

Iako su ruske snage provodile napadna djelovanja na istoku Ukrajine, na ostatku 1500 kilometara dugog ratišta one su bile uglavnom pasivne. Primjerice, u okolici Hersona, Ukrajinci bili ti koji su ofenzivnim operacijama nastojali povratiti ranije izgubljene položaje na području Hersonske oblasti.[283][290] [291] Ovaj dio ratišta također je bio žarište aktivnosti ukrajinskih partizana, što je Rusima stvaralo stanovite probleme u obnašanju regionalnih vlasti. Područje je također od strateške važnosti za ukrajinsku stranu jer kontrolira ulaz na krimski poluotok omogućuje kontrolu crnomorske obale.[292] S ruske pak strane, činovnici koji su za Ruse obnašali vlast u Hersonskoj oblasti, krenuli su s navodnim pripremama za referendum o pripajanju ove regije Ruskoj Federaciji.[293] Ti isti činovnici povremeno bi bili mete ukrajinskih partizana, pa je primjerice 24. srpnja u eksploziji auto-bombe u ovom kraju ubijen Dmitro Salvučenko, jedan od činovnika koji je kolaborirao s Rusima. Sličnih slučajeva bilo je još.[294]

Iako je ukrajinski predsjednik javno najavio pokretanje ofenzive u Hersonskoj oblasti još sredinom srpnja 2022. godine[295], ukrajinske snage krenule u napad tek 29. kolovoza 2022. godine. Iz zone odgovornosti ukrajinske Operativne grupe Kahovka, prvog dana napadnih djelovanja, stigli su izvještaji je o proboju prve crte neprijateljske obrane.[296] Do 10. rujna, ofenzivne i defenzivne inicijative na ovom području svele su se na izgradnju i uništavanje pontonskih mostova preko rijeka brojnih rijeka.[297] U ovom razdoblju, jedan od najvećih uspjeha Ukrajinaca na hersonskoj bojišnici bila je uspostava mostobrana preko rijeke Ingulec.[297]

Dana 12. studenog 2022. godine ukrajinske vojne snage zauzele su Herson, jedini glavni grad oblasti kojega su od početka invazije bile zauzele ruske invazijske snage. Grad nije teško oštećen, ali su ruske snage u povlačenju onesposobile elektroenergetski, telekomunikacijski i vodoopskbni sustav, a po gradu ostavile mnogo mina.[298] Rusi su se povukli na lijevu obalu Dnjepra.[299]

Ukrajinska protuofenziva u Harkivskoj oblasti

Animirana karta jesenskih ukrajinskih protuofenziva u Harkivskoj oblasti, 2022. godine.

Nakon što su 29. travnja 2022. god. ukrajinske snage počele protuofenzivu istočno od urbanog područja Harkiva, te su u naredna 3 dana potisnule ruske snage oko 40 km dalje od grada.[300] Prema analizi američkog Instututa za ratne studije, do 14. svibnja 2022., ukrajinske su snage protjerale Ruse iz šire okolice Harkiva nazad do državne granice, čime su, tvrde, vjerojatno dobili Bitku za Harkiv. U ranijoj fazi rata, grad Harkiv bio je na jednom od glavnih pravaca ruskih napadnih djelovanja.[301] U Harkivskoj oblasti ruske snage su zadržale kontrolu nad širokim područjem oko grada Iziuma (45.000 stanovnika, oko 50 km na istok od Harkiva), kojega su nakon dugih borbi ruske snage zauzele krajem ožujka 2022.,[302] i koje odatle vrše pritisak u pravcu Donjecka. Nakon što su potisnule ruske snage iz područja oko grada Harkiva, ukrajinske snage su nastavile sa stanovitim ofenzivnim akcijama u pravcu Iziuma.[303]

Između 6. i 8. rujna, Ukrajinci su obnovili napadna djelovanja u širem području Harkiva.[304] Do 9. rujna, nakon raspada ruske obrane, Ukrajinska ofenziva dobila je na zamahu, zbog čega su do 10. rujna oslobodili 5000 kvadratnih kilometara teritorija i stavili pod pritisak područje Donbasa sa sjevera.[304]

Djelomična mobilizacija u Rusiji

Uplašeni zbog uspjeha ukrajinskih ofenziva u Harkivskoj oblasti, separatističke iz DNR-a i LNR-a, ali i okupirane hersonske i zaporoške oblasti, najavile su referendume o pripajanju Ruskoj Federaciji.[305] Dana 21. rujna, 2022. godine Putin je u novom televizijskom obraćanju objavio djelomičnu mobilizaciju, kojom bi 300 000 Rusa trebalo biti mobilizirano za rat u Ukrajini.[306] U istom obraćanju, Putin je iznio i teze: "da Zapad želi uništiti njegovu zemlju", "da se ovdje radi o obrani Rusije i teritorija Donbasa", "da će Moskva odgovoriti svom snagom svog arsenala ako Zapad nastavi s nuklearnim ucjenama",[307] izdavši na taj način nuklearnu prijetnju zapadnim zemljama.[308] Isti dan na Općoj skupštini UN-a u New Yorku, američki je predsjednik Joe Biden u svoj govoru odgovorio na Putinove prijetnje rekavši da se: "nuklearni rat ne može dobiti i nikada se ne smije voditi".[309]

Bitka za Bahmut

Nakon što su u srpnju 2022. osvojili Sjeverodonjeck, Rusi su svoju pažnju usmjerili prema gradu Bahmutu 65 kilometara južnije.[310] U slučaju osvajanja Bahmuta, Rusi su vjerojatno htjeli stvoriti preduvjete za daljnji nastavak ofenzive na Slovjansk i Kramatorsk.[311] Glavna udarna snaga ruskih vojski u ovoj bitci postali su plaćenici Privatne vojne kompanije Wagner[312], koje je vlasnik kompanije Jevgenij Prigožin novačio po ruskim zatvorima.[313][314] Bitke koje su se razvile u okolici ovoga grada podsjećale su na velike rovovske bitke sa zapadnog bojišta iz Prvog svjetskog rata.[315] Unovačeni Wagnerovci jurišali bi u "ljudskim valovima" na ukopane ukrajinske obrambene položaje, pri čemu bi svježe unovačeni zatvorenici jurišali prvi, služeći kao topovsko meso.[316] Jedan ukrajinski vojnik ruske napade opisao je riječima: "Napreduju korak po korak, a u međuvremenu izgube puno ljudi. Tek kada je prvi val iscrpljen ili smanjen, [...] šalju iskusnije borce, često s boka, koji pokušavaju pregaziti [...] obranu".[316] Iako su tijekom siječnja 2023. Rusi uspjeli osvojiti gradić Soledar blizu Bahmuta,[317] do početka ožujka 2023., prema ukrajinskim procjenama, Wagner je u bitkama za Bahmut izgubio nekih 30 000 boraca.[318]

Prelijevanje rata na teritorij Rusije

U svibnju 2023. godine, pripadnici Legije sloboda Rusiji - jedinice sastavljene od građana Ruske Federacije koji se protive Putinovu režimu i bore za Ukrajinu - provalili su na teritorij Belgodrodske oblasti unutar Ruske Federacije.[319] Prema vlastitim izjavama na Telegram kanalu, namjera im je "osloboditi regiju".[320] Njihov upad izazvao je kaos u Belgorodskom oblasti.[321] Upad anti-Putinovskih partizana prisilio je ruske vlasti i na evakuaciju nuklearnog streljiva iz kompleksa Belgorod-22 u kojem se ono čuvalo, a koje se nalazi u neposrednoj blizini.[322][323]

Oružana pobuna PVK Wagner

Wagnerovi tenkovi u Rostovu na Donu, s cvijećem u cijevima.

U mjesecima koji su prethodili lipnju 2023. godine, šef Privatne vojne kompanije Wagner Jevgenij Prigožin preko društvenih mreža žestoko se obrušavao na visokorangirane ruske generale Sergeja Šojgua i Valerija Gerasimova.[324] Ovo je kulminiralo kada je u petak, 6. lipnja 2023. godine, Prigožin je optužio regularnu rusku vojsku (iako nije pružio dokaze za to)[325] da je bombardirala Wagnerov kamp na okupiranim ukrajinskim teritorijima.[326][327] Nakon toga je najavio da Wagnerova vojska kreće na "marš pravde" u Rusiju. Dio Wagnerovin trupa gotovo bez otpora ušao je u grad Rostov na Donu - jedno od središta iz kojih je vođen rat u Ukrajini, gdje su Wagnerovci preuzeli kontrolu nad važnim regionalnim vojnim objektima.[328][329]

Drugi, pak, dio Wagnerove kolone krenuo je put Moskve, gdje su najavili obračun sa strukturama unutar ruskog Ministarstva obrane. Kako je Wagnerova kolona napredovala prema Moskvi, na internetu su se počele pojavljivati snimke borbi između Wagnerovaca i regularne Ruske Vojske u kojima su Wagnerovci oborili nekoliko ruskih jurišnih helikoptera i zrakoplova, što je rezultiralo pogibijom njihovih pilota.[330] U međuvremenu se javio i Putin koji je Prigožinov potez nazvao izdajom, te najavio stroge kazne za one koji su odgovorni za pobunu.[331]

U trenutku kada su Wagnerovi plaćenici stigli na nekoliko stotina kilometara od Moskve, pojavila se informacija da je posredstvom bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka postignut dogovor kojim je Wagner pristao na povlačenje, njegov šef Prigožin na egzil u Bjelorusiju, dok je ruska država u zamjenu obećala amnestiju pobunjenicima.[332]

Ukrajinska ljetna ofenziva 2023.

Početkom lipnja 2023. godine, ukrajinske su oružane snage, ojačane pristiglim zapadnim naoružanjem pokrenule ofenzivna djelovanja prema u Zaporoškoj i Donjeckoj oblasti.[333]

Rat na moru

Ruska raketna krstarica Moskva, potopljena je 13. travnja 2022. uslijed pogotka ukrajinskim protubrodskim projektilom Neptun.

S obzirom na to da je Ukrajina ostala lišena svoje skromne ratne mornarice prigodom ruske aneksije Krima 2014. godine, ruska flota nije imala poteškoće u ovladavanju morem ispred ukrajinskih obala. Ukrajinske raketne snage nisu prvih dana invazije djelovale protiv ruskog brodovlja.[334]

Dana 1. travnja 2022. god., u luci Berdyansk u okupiranom dijelu Ukrajine je potopljen veliki ruski desantni brod "Saratov", a još dva broda su oštećena djelovanjem snaga koje pripadaju ukrajinskoj ratnoj mornarici.[335] Dana 13. travnja 2022. godine, uslijed eksplozija na zastavnom brodu ruske Crnomorske flote krstarici "Moskva", brod je potopljen. Ruske vlasti tvrdile su da je do eksplozija došlo uslijed stanovitog nesretnog slučaja. Vojni analitičari u pravilu ocjenjuju da su krstaricu pogodile protubrodski projektili oružanih snaga Ukrajine - tipa Neptun[336], vrlo vjerojatno uz korištenje obavještajnih podataka koje redovito primaju od Sjedinjenih Američkih Država.[337] [338] Dana 2. svibnja 2022., pojavila se nova snimka ukrajinske bespilotne letjelice TB-2 Baryaktar u napadu na ruske ophodne brodove klase Raptor. Prema pisanju Novog lista, radi se o prvom uspješnom napadu bespilotne letjelice na brodovlje u povijesti.[339] Dana 6. svibnja 2022. su ukrajinske snage pogodile i teško oštetile rusku fregatu "Admiral Makarov"; zapovjedništvo ukrajinske ratne mornarice tom prigodom iznosi da je posrijedi 12. izgubljena jedinica ruske flote od početka rata.[340]

Ukrajina je izvršila opsežno miniranje obalnih voda i same obale, kako bi otežala moguće pomorske desante i drugo djelovanje ruske mornarice.[341]

Tijekom 2023. god. su se zaredali napadi ukrajinskih pomorskih dronova - daljinski upravljanih brodova s eksplozivnim punjenjem - na ruske mornaričke ciljeve, nanoseći im ozbiljne štete. Zapadni saveznici su osigurali Ukrajini i tehnološki sofistificirane krstareće rakete dometa većeg od 250 km, ugrožavajući daljnje rusko korištenje važnih ratnih luka na poluotoku Krimu.[342] U rujnu 2023. god. potvrđeno je uspješno korištenje zapadnih raketa protiv ruskih ratnih brodova u ratnoj luci Sevastopolju.[343] U rujnu 2023. god. - nakon što su ukrajinske snage raketama na više mjeseci uglavnom bile onemogućile uredno kretanje ruskih ratnih brodova u dijelu Crnog mora između Krima i Odese - zauzele su naftne platforme, tzv. "Boyko Towers" na tom području, koje je Rusija držala pod kontrolom još od 2015. godine.[344] Analize satelitskih snimaka početkom listopada 2023. god. pokazuju da je u lukama na Krimu ostao tek manji broj ruskih ratnih brodova, te je aktivnost ruske ratne mornarice na zapadnom dijelu Crnog mora vrlo umanjena.[345]

Rat u zraku

Vojni eksperti ukazuju da, unatoč očekivanjima, višestruko nadmoćne ruske zračne snage ni nakon tjedan dana ratovanja nisu posve uspostavile dominaciju nad zračnim prostorom Ukrajine, budući da je Ukrajinsko zrakoplovstvo još uvijek u stanju letjeti, a protuzračna obrana aktivna.[346] Prema riječima Justina Bronka, s Royal United Services Instituta, iz Londona, do 8. ožujka: "rusko je zrakoplovstvo u Ukrajini djelovalo samo kroz ograničene nalete, koristeći jedan ili dva zrakoplova i to uglavnom noću".[347] Dana 1. travnja 2022., Rusija je optužila Ukrajinu da su dva ukrajinska jurišna helikoptera Mi-24 Hind, izvela zračni napad na naftna postrojenja u ruskom gradu Belgorodu.[348] Prema izvješću britanskog Ministarstva obrane, do dana 27. travnja 2022. godine, Kijev je nadzirao većinu zračnog prostora Ukrajine.[349]

Tijekom 2023. godine bilježe se vrlo brojni ruski napadi raketama na ciljeve u dubini Ukrajine, u prvom redu usmjereni na uštećivanje važnih dijelova sustava za opskrbu električnom energijom.[350][350]

Na drugoj srani, ukrajinsko ratno zrakoplovstvo je u uporabu uvelo sofistificirane britansko-francuske krstareće rakete Storm Shadow/SCALP, koje koristi protiv važnih vojnih ciljeva, poput uzletišta za helikoptere.[351]

Ubrzo nakon početka rata, zemlje NATO pakta su prepustile Ukrajini razne protuzračne sustave sovjetskog podrijetla, tako primjerice Slovačka cjelokupne svoje glavne sustave protuzračne obrane "S-300"; u Slovačku su potom poslani protuzračni sustavi savezničkih zemalja.[352] Potom je nastavljena postupna opskrba Ukrajine starijim i posve novim sustavima protuzračne zaštite iz arsenala i vojnih tvornica zapadnih zemalja. Obzirom na veličinu ukrajinskog teritorija i okolnost da Rusija raspolaže značajnim arsenalom dugometnih raketa za gađanje ciljeva na Ukrajinskom teritoriju, još ni krajem 2023. god. je na taj način osigurana sigurnost tek jednog dijela teritorija Ukrajine, i to ne u slučajevima osobito masovnih ruskih napada raketama.[353]

Kibernetički prostor

Skupina ukrajinskih hakera naziva Cyber Resistance u suradnji sa stranicom Inform Napalm društvenim je inženjeringom navela supruge ruskih pilota na odavanje povjerljivih informacija o svojim muževima, pomoću čega su te informacije došle do ukrajinskih sigurnosnih službi.[354] [355] Pretvarajući se da su ruski pro-ratni aktivisti, hakeri su nagovorili supruge na snimanje lascivnih pin-up kalendara u uniformama njihovih supruga, tobože za podizanje morala, nakon čega su sve podatke javno objavili na internetu.[354][355]

Otpor ukrajinskog pučanstva

Građani Ukrajine pripremaju molotovljeve koktele u Kijevu

Na temelju obavještajnih podataka FSB-a koji su govorili o lošem mišljenju Ukrajinaca o vlasti u svojoj državi, Rusi su donijeli odluku o invaziji očekujući da će ih značajan dio ukrajinskog naroda dočekati kao osloboditelje.[356] Jednom kad su ušli u Ukrajinu, međutim, pokazalo da je situacija na terenu drugačija.

Ukrajinsko pučanstvo pružilo je otpor Rusima kroz dragovoljno pristupanje jedinicama Teritorijalne obrane, pravljenjem molotovljevih koktela, donacijama hrane, pravljenjem protutenkovskih ježeva[357] i pružanjem prijevoza izbjeglicama.[358] Odazvavši se na poziv ukrajinske Državne agencije za cestovne znakove, građani su počeli skidati ili mijenjati cestovne znakove, postavljati barikade i blokirati prometnice.[359] Negdje tijekom ožujka, na internetu se pojavila snimka nekog starijeg građanina koji je Rusima ukrao kamion s ratnim materijalom, a zatim ga dovezao ukrajinskim snagama.[360] Na području Harkiva, ljudi su ruskim vojnicima navodno dali otrovanu hranu i alkohol od čega su dva vojnika umrla, a veći broj njih završio u bolnici.[361]

Na društvenim mrežama počele su se pojavljivati snimke spontanih demonstracija lokalnog stanovništva protiv okupatora, koje bi često kulminirale verbalnim prepucavanjima, ili čak fizičkim obračunima s ruskim vojnicima.[359] Do početka travnja, građani Ukrajine na okupiranim teritorijima, na šumovitom sjeveru i istoku zemlje počeli su se organizirati u gerilske jedinice. Ukrajinske oružane snage najavile su pokretanje široke gerilske kampanje koja bi pratila obranu zemlje konvencionalnim sredstvima.[362] Ruski vojnici različito su reagirali na demonstracije pučanstva; u nekim slučajevima su se suzdržavali[359], a u drugim slučajevima bi pucali u zrak ili direktno u ljude.[363]

Aktivnosti ukrajinskih partizana na okupiranim teritorijima

Ivan Fedorov, izabrani gradonačelnik grada Melitopolja kojeg su Rusi nakon okupacije oteli, a potom kasnije pustili, izjavio je u televizijskom intervjuu 21 travnja, da su prema podacima ukrajinske obavještajne službe, partizani u gradu ubili stotinjak ruskih vojnika i policijskih ophodnja, uglavnom po noći. Također je rekao da partizani stvaraju velike probleme Rusima, jer se radi o krajevima u kojima im većina stanovništva nije sklona.[364] Tijekom travnja, u gradu Kahovki na jugu Ukrajine, osvanuli su letci s porukama: "Ruski okupatori! Znajte! Kahovka je Ukrajina! Mi smo blizu! Naši ljudi već rade ovdje! Smrt vas čeka! Kahovka je Ukrajina!".[365] Dana 22 svibnja, partizani su postavili eksplozivnu napravu ispred zgrade Andreja Ševčika, gradonačelnika kojeg su postavili Rusi. Ševčik je od posljedica eksplozije završio na intenzivnoj njezi u lokalnoj bolnici. Ozlijede raznih intenziteta pretrpjeli su i njegovi tjelohranitelji.[366] U travnju 2022. godine, bomba je eksplodirala i pokraj ureda Jevhena Balickog, gradonačelnika koji je za Ruse obnašao vlast u Melitopolju.[367] Dana 24 lipnja 2022, hersonski činovnik Dimitri Salučenko, kojeg su postavili Rusi, poginuo je u eksploziji auto-bombe.[368]

Međunarodni odgovor na invaziju

Ukrajina se uslijed invazije našla u teškoj poziciji. Svjetska je banka u lipnju 2022. godine objavila prognozu da će u 2022. god. nacionalni proizvod Ukrajine pasti za 45,1 posto.[369] U suradnji s Ukrajini prijateljskim zemljama, ukrajinske vlasti su odmah od početka rata poduzele aktivnosti da osiguraju opskrbu stanovništva, te očuvaju u što većoj mjeri djelatnost gospodarstva i javnih ustanova - te osigurali potporu ratnom naporu ukrajinskih vojnih snaga.Ti ciljevi se u velikoj mjeri ostvarujući osloncem na vrlo značajnu međunarodnu pomoć Ukrajini.

Sjedinjene Američke Države su u siječnju i veljači 2022. godine donijele dva zakona pod imenima Never Yielding Europe’s Territory (NYET) Act )[370] i Guaranteeing Ukrainian Autonomy by Reinforcing its Defense (GUARD) Act,[371] kojima su prije početka Ruske invazije na Ukrajinu bile izrijekom adresirale mogućnost rata, te najavile raznoliku pomoć Ukrajini - uključivo onu obavještajnu. Pred samu invaziju, ocjenjivale su američke državne službe da će se na temelju tih američkih propisa pružati američka sigurnosna potpora i pružanje obavještajnih podataka proturuskoj gerili u Ukrajini ("U.S. security assistance and intelligence sharing to a Ukrainian insurgency")[372][372], međutim je Ukrajina uspjela pružiti daleko značajniji otpor, te SAD pružaju obavještajnu podršku potrebnu za neposredno provođenje konvencionalnih vojnih operacija ukrajinskih snaga.[373]

Osiguravanje obavještajnih podataka

Obavještajna zajednica Sjedinjenih Američkih Država najkasnije od početka rata dijeli s Ukrajinom posve ažurne obavještajne podatke koje pomoću SAD-u dostupnih tehnologija i analitičkih resursa prikuplja u svezi rata u Ukrajini. Podatci jedino ne uključuju mogućnosti za točno ciljanje, koje SAD i inače saveznicima ne omogućuju; jer njihovo korištenje uvijek uključuje mogućnost pogrješaka i potencijalno civilnih žrtava.[374] Glavni stožer Oružanih snaga Ukrajine čak i u objavama za javnost iznosi relativno precizne procjene o rasporedu, pokretima i snazi invazijskih snaga.[375]

Prema izvještavanju zapadnih medija, obavještajne informacije, koje su SAD su od samog početka ruske invazije pružale Ukrajini u realnom vremenu, osigurale su u brojnim slučajevima donošenje odluka koje su mijenjale situaciju na bojištu i utjecale na važne vojne operacije. Prema informacijama koje su dobivene bez službene potvrde, takvi su obavještajni podatci primjerice pomogli ukrajinskim snagama u rušenju transportnih zrakoplova koji su prevozili ruske padobrance koji su trebali osigurati zauzimanje aerodroma Hostomel u Kijevu na samom početku invazije, u ciljanju ruskih generala i pukovnika koji su na početku invazije ginuli u neobično visokom broju, te u potapanju ruske krstarice "Moskva".[376] [377] [378] Već u ožujku 2022. god. je general Scott Berrier, ravnatelj američke vojne obavještajne službe DIA, ocijenio američko-ukrajinsku suradnju "revolucionarnom" u pogledu ostvarenih mogućnosti za obavještajnu suradnju, dodajući da u svojoj dugogodišnjoj karijeri "još nikada nije svjedočio boljem dijeljenju točnih, pravodobnih i za djelovanje pogodnih informacija".[379]

Za razliku od Rusije koja prema zapadnim procjenama ima ozbiljni nedostatak kapaciteta za satelitsko izviđanje stanja na bojištu,[380] američka National Geospatial-Intelligence Agency je Ukrajini (i američkim službama) stavila na raspolaganje superiorne američke kapacitete koji se prikupljaju korištenjem vojnih i civilnih satelita.[381]

Diplomatske aktivnosti

Dana 28. veljače 2022. godine ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij uputio je zahtjev za žurni prijam Ukrajine u Europsku uniju; zahtjev su istog dana podržale članice Europske unije Poljska, Litva, Latvija, Estonija, Češka, Slovačka, Slovenija i Bugarska.[382] Među članicama Europske unije o zahtjevu Ukrajine treba se raspraviti, ali je Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća, tijela koje okuplja predsjednike država i vlada članica Europske unije, obećao ubuduće na sastanke tog tijela pozivati i predsjednika Ukrajine.[383]

Niz država koje su prijateljski raspoložene prema Ukrajini, među kojima sve članice Europske unije i NATO saveza, uvele su u danima nakon početka rata snažne ekonomske sankcije protiv Rusije.[384] Veliki broj važnih dobavljača, kupaca i investitora obustavio je poslovanje s Rusijom.[385]

Nakon što su uslijed ratnih aktivnosti ruske ratne mornarice prekinuti trgovački putovi preko ukrajinskih luka, nastali su osim značajnih gospodarskih šteta za Ukrajinu također i poremećaji na svjetskim tržištima žitom, koji su zaprijetili izbijanju oskudice pa i gladi u brojnim zemljama u razvoju. Omogućavanje ponovnog izvoza ukrajinskog žita putem neokupiranih ukrajinskih luka na Crnog moru uvjetovala je Rusija stanovitim popuštanjem njoj nametnutih međunarodnih sankcija. Naposljetku je krajem 22. srpnja 2022. god. u Istanbulu potpisan sporazum kojim je predviđena deblokada ukrajinskog izvoza žita pomorskim putem iz luka Odesa, te obližnjih luka Čornomorsk i Južne (tj., ne i brodova koji bi prevozili druge terete).[386] [387]

Ruski su mediji izvijestili da su zauzvrat za uspostavu ukrajinskog izvoza žita, odlukom Europske unije znatno ublažene sankcije ruskom civilnom zrakoplovstvu, te je omogućena isporuka mlaznih motora i drugih nužnih dijelova za avione - rusko civilno zrakoplovstvo, presudno važno sa održavanje prometa unutar te prostrane zemlje i sa svijetom, s preko 3/4 opremljeno je letjelicama proizvedenim u Europskoj uniji i SAD, koje sudjeluju u gospodarskim sankcijama protiv Rusije. Izvori iz Bruxellesa izvješćuju pak da je Europska unija omogućila samo dobavu informacija o sigurnosti letenja za Rusiju, ali da nije olakšala druge sankcije u svezi civilne avijacije.[388] [389] Početkom kolovoza 2022. mediji izvješćuju da su ruske kompanije morale prizemljiti dio aviona kako bi s njih skidali dijelove za nužno održavanje drugih letjelica.[390]

Međunarodne sankcije protiv Ruske Federacije

Makar su Ujedinjeni narodi deklarativno osudili rusku invaziju na susjednu Ukrajinu donijevši već 2. ožujka 2022. god. Rezoluciju Opće skupštine UN ES‑11/1, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda - koje je nadležno za donošenje međunarodnih sankcija - nije poduzelo nikakvu akciju: Rusija je koristeći svoje pravo veta koje joj pripada kao stalnoj članici Vijeća sigurnosti spriječila donošenje ikakvih mjera protiv sebe same.[391]

Međutim su Europska unija, Sjedinjene Američke Države i druge Ukrajini prijateljske zemlje uvele značajne i međusobno koordinirane akcije s ciljem da se oslabi ekonomija Ruske Federacije i umanji njena sposobnost za vođenje napadačkog rata. Između ostaloga, blokirane je u bankama u zapadnim zemljama 350 milijardi od ukupnih 604 milijarde ruskih državnih deviznih rezervi, a ruskim bankama i poduzećima su izrazito otežana međunarodna plaćanja, uključivo sa zemljama koje ne sudjeluju u sankcijama.[392]

Zemlje koje su uvodile sankcije nastojale su da uvođenjem sankcija Rusiji - koja je svjetski relevantni dobavljač raznih sirovina - ne nanesu preveliku štetu vlastitim gospodarstvima. Tako uopće nije ograničen izvoz zemnog plina, koji je glavni ruski izvozni proizvod i glavni izvor proračunskih prihoda Ruske Federacije - ali koji je izrazito značajan za značajan dio gospodarstva Europske unije. Izvoz nafte iz Ruske Federacije je samo donekle otežan, pri čemu su zarade ruskih kompanija i prihodi ruskog državnog proračuna umanjeni samo u manjoj mjeri: umjesto zapadnih zemalja, naftu od Rusije naveliko kupuje Indija. Korištenje tankera za prijevoz nafte iz zapadnih zemalja je ograničeno, ali Rusija je prije rata otkupila dovoljni broj brodova kojima može izvoziti svoju naftu. Makar su osiguratelji koji osiguravaju pomorska osiguranja - koji su svi iz zapadnih zemalja - prekinuli osiguravati ruske brodove, Rusija je pronašla nove osiguratelja iz zemalja koje ne sudjeluju u sankcijama. Izvoz komponenti koje se mogu koristiti u ratnoj proizvodni u Rusiju su zapadne zemlje značajno ograničile, ali NR Kina sa svojim značajnim tehnološkim kapacitetima ne sudjeluje u sankcijama; a Rusija je poduzela i značajne tajne akcije putem kojih se krijumčare visokotehnološke komponente kupljene u zemljama - prijateljima Ukrajine.[393]

Prema službenim procjenama Europske unije, u 2022. god. je ruska gospodarska aktivnost, uglavnom zahvaljujući međunarodnim ekonomskim sankcijama, opala za skromnih 2,1 posto, a za 2023. se prognozira pad od daljnjih 2,5 posto.[394] Među analitičarima postoje podijeljena mišljenja o učinku sankcija; tek neki smatraju učinak sankcija izrazito snažnim.[395]

S druge strane, Ukrajina koja je izvrgnuta okupaciji dijela teritorija, raketnim napadima na energetsku i prometnu infrastrukturu i vrlo otežanim pristupom pomorskom prijevozu putem svojih luka na Crnom moru, suočena je naposljetku sa znatno većim ekonomskim poteškoćama. Te se teškoće uspijeva donekle razriješiti tek izrazito značajnom pomoći prijateljskih zemalja: početkom 2023. god. su predviđeni za tu proračunsku godinu rashodi državnog proračuna na razini od 59,3 milijardi dolara, pri čemu se čak 50 milijardi dolara planira osigurati stranom financijskom pomoći i međunarodnim kreditiranjem.[396] U listopadu 2023. god. iznosi Međunarodni monetarni fond službenu procjenu da je Ukrajinsko gospodarstvo u stanju omogućiti opstanak zemlje, ali uz potrebu vanjskog financiranja (putem ekonomske pomoći ili zaduživanja) od oko 34 milijarde dolara samo u 2024. godini.[397]

Strana gospodarska pomoć

U ožujku 2022. god., Sjedinjene Američke Države su odobrile daljnju pomoć Ukrajini u visini od 13,6 milijardi američkih dolara, od čega 6,5 milijardi otpada na vojnu pomoć, a ostalo na humanitarnu i gospodarsku pomoć; dio će biti utrošen u zemljama u kojima se smještaju ukrajinske izbjeglice ili koje osiguravaju drugu pomoć Ukrajini. 1,12 milijardi dolara namijenjeno je za makroekonomske potrebe Ukrajine i razne potrebe koje se podmiruju iz ukrajinskog državnog proračuna.[398]

Pored razne vojne i humanitarne pomoći, Europska unija je osigurala 1,2 milijardi pomoći za održavanje financijske stabilnosti u Ukrajini.[399]

Na donatorskoj konferenciji održanoj u organizaciji Poljske i Švedske u Varšavi 5. svibnja 2022. godine obvezali su se donatori pružiti Ukrajini 6,5 milijardi humanitarne pomoći. Prema izjavi poljskog premijera Mateusza Morawieckog, u vrijeme konferencije je Ukrajina primala dnevno 3.000 tona pomoći, koju bi količinu prema njemu trebalo učetverostručiti.[400]

Nakon što su zemlje Grupe G7 i Europska unija osigurale tijekom 2022. godine 32,7 milijardi dolara gospodarske pomoći Ukrajini, za 2023. godinu je predviđen iznos od 32 milijarde: Sjedinjene Američke Države daju bespovratne potpore (engl. "grants") od 12,5 milijardi dolara, a Europska unija će pomoć od 18 milijardi dolara za sada knjižiti kao zajmove.[401]Energetika

Ukrajinski mediji su 1. ožujka 2022. objavili da je Ukrajina 24. veljače 2022. godine odspojila svoj elektroenergetski sustav od onoga u Rusiji i Bjelorusiji, s kojim je do tada bio spojen. Ta je akcija poduzeta s ukrajinske strane, premda je uključivala rizik od ozbiljnih šteta na infrastrukturi, a kako bi se omogućilo da elektroenergetski sustav Ukrajine što skorije bude spojen na europski ENTSO-E sustav: prije spajanja na europski sustav nužno je bilo odspojiti Ukrajinu s ruskog sustava, i testirati njegovu stabilnost i djelovanje na frekvencijama na kojima djeluje ENTSO-E elektroenergetski sustav, koji obuhvaća članice Europske unije. Akcija je prema ukrajinskim izvještajima protekla uspješno, premda je bila izvedena u vrijeme kada je hidroelektrana Kahkovka (367 mW) u Hersonskoj oblasti na jugu Ukrajine bila izvan pogona zbog djelovanja ruskih vojnih snaga.[402] Na stranicama ENTSO-E sustava je tijekom testiranja odspojenog sustava objavljena 28. veljače 2022. godine obavijest o hitnom zahtjevu Ukrajine za spajanje na taj sustav.[403]

Rusku invaziju Ukrajina je 24. veljače 2022. dočekala spojena na elektroenergetski sustav Rusije, s kojima je bila povezana od vremena SSSR-a te je stoga bila izložena mogućnosti da Rusija u bilo kojem trenutku prekine opskrbu električnom energijom u Ukrajini. Spajanje na elektroenergetski sustav ENTSO-E koji obuhvaća države Europske unije bilo je predviđeno za 2023. godinu, nakon što budu izvedene potrebne pripreme.[404][405] Prema američkim izvorima, Rusija se pokazala sposobnom narušiti napajanje električnom energijom čak i na području samih Sjedinjenih Američkih Država (ondje, korištenjem kibernetičkih napada), što je prijetnja nacionalnoj sigurnosti svake države ugrožene opasnošću od prestanka opskrbe električnom energijom.[406] Činjenica da je Ukrajina spojena na elektroenergetski sustav Rusije na kojem su barem djelomično ostale spojene članice Europske unije i NATO-a Estonija, Litva i Latvija, koje su planirale potpuno spajanje na europski sustav 2025. godine – sagledavana je kao sigurnosna prijetnja za Ukrajinu,[407] koja je postala bitna kada su u listopadu 2021. godine ruske tvrtke ozbiljno ograničile isporuke plina i obustavile isporuke ugljena Ukrajini.[408]

Dana 1. ožujka 2022. godine na službenim stranicama ENTSO-E sustava objavljeno je da su u tijeku aktivnosti radi spajanja Ukrajine na taj sustav, ali bez naznake točnog dana kada će to biti učinjeno. Ukazano je da se moraju uzeti u obzir i učinci na ukrajinskog zapadnog susjeda Moldaviju, koja je također 28. veljače 2022. godine podnijela zahtjev za hitno spajanje na ENTSO-E sustav te se planira te dvije zemlje spojiti na europski sustav koordinirano.[409] Uslijed ratnih djelovanja, krajem veljače 2022. godine, svakodnevno mnoga naseljena mjesta ostaju bez opskrbe električne energije – ukupno do kraja veljače 2022. približno njih 150; ukrajinski sustav je uspio do 1. ožujka 2023. godine ponovo uspostaviti napajanje u 34 takva naseljena mjesta.[404]

16. ožujka 2022. god. su Ukrajina i Moldavija uspješno spojene na europski ENTSO-E sustav; obavijest o tome je objavljena uz opasku da je posrijedi "pokusna sinkronizacija".[410]

7. lipnja 2022. god. ukrajinski predsjednik Vladimir Zelinski je najavio da će Ukrajina zabraniti izvoz plina i ugljena iz zemlje, jer će ti energenti nedostajati, te Ukrajinu čeka "vrlo teška zima".[411] Inače Ukrajina zadovoljava znatan dio svojih potreba za plinom iz vlastitih izvora, ali se oni velikim dijelom nalaze baš u istočnom dijelu zemlje, koji je najviše zahvaćen ratnim događanjima.[412]

Nakon što je najveća nuklearna elektrana u Ukrajini i Europi "Zaporožje" smještena uz grad Enerhodar na južnoj obali Dnjepra okupirana na samom početku ruske invazije, ostala je ona ukopčana u ukrajinski elektroenergetski sustav i njome se nastavili upravljati ukrajinski stručnjaci. Ruske snage su uz samo elektranu i u nekim njenim pomoćnim objektima razmjestili svoje vojnike i raznu borbenu opremu, a područje elektrane je sve češće bivalo izloženo sporadičnom granatiranju: nije utvrđeno čije topništvo je izvršilo granatiranje. Ukrajinsko osoblje je nakon prekida veze dalekovodima započelo s isključivanjem reaktora, a Međunarodna agencija za atomsku energiju - nakon što je tek uz velike poteškoće uspjela poslati svoje stručnjake u elektranu - početkom rujna 2022. god. sa zabrinutošću izvješćuje da se potrebe za električnom energijom u 4 ugašena reaktora (kojima je nužna doprema električne energije za održavanje sustava hlađenja i drugih sustava neophodnih za održavanje sigurnosti) uspijeva još jedino osiguravati radom preostalog 5. reaktora.[413][413]

Strana vojna pomoć Ukrajini

Europska komisija objavila je 26. veljače 2022. da će izaći ususret ukrajinskim potrebama za ratnim materijalom te da će se dio tih potreba financirati iz proračunskih sredstava same Europske unije.[414] Žurnu vojnu pomoć u oružju i drugom ratnom materijalu u Ukrajinu šalju i sljedeće države: Sjedinjene Američke Države, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Belgija, Francuska, Švedska, Nizozemska, Češka, Italija, Portugal, Grčka, Rumunjska, Španjolska,[415] Hrvatska,[416] Poljska[417] i Slovačka.[418] Oružje je do Ukrajine u pravilu dolazilo preko teritorija Poljske,[419][420] budući da je Orbanova Mađarska zabranila tranzit vojnog materijala za Ukrajinu preko svog teritorija.[421]

Lako pješačko naoružanje

U ranim fazama rata značajno mjesto zauzeli su prijenosni sustavi za protuoklopnu i protuzračnu borbu (MANPADS). Obje kategorije lakih raketnih sustava isporučene su u tisućama primjeraka.[422]

Teško naoružanje

Oklopništvo

Poljska je poslala Ukrajini dvjestotinjak tenkova T-72 (varijante A, M1, M1R),[423] da bi u srpnju 2022. godine, najavila i isporuku tenkova PT-91 Twardy.[424] Desetak vlastitih tenkova T-72 isporučila je i Češka Republika.[425] Španjolska je Ukrajini bila spremna isporučiti i moderne tenkove Leopard 2, međutim, njihovu isporuku prvobitno je blokirala Njemačka.[426] Slovenija je pridonijela isporukama teškog naoružanja donacijom osamdesetak borbenih vozila pješaštva M-80,[427] da bi kasnije donirala i svoje tenkove M-55S.[428] Njemačka je najavila isporuku desetak samovoznih protuzrakoplovnih topova Flakpanzer Gepard.[429] Zapadne zemlje su u konačnici pristale i na isporuku tenkova, pa je tako Velika Britanija isporučila svoje tenkove Challenger 2. Njemačka, Kanada i Norveška isporučile su tenkove Leopard 2, a isporuku istih tenkova obećale su i Poljska, Španjolska, Finska i Nizozemska.[430] Također, Sjedinjene Američke Države obećale su isporučiti Ukrajini tridesetak tenkova M1 Abrams.[430]

Topništvo

Francuske samovozne haubice CAESAR stigle su kao vojna pomoć u Ukrajinu.

Ukrajina i njeni saveznici nakon mjesec dana trajanja invazije, procijenili su da će za narednu fazu rata važna biti pomoć u topničkom naoružanju, napose onog velikog dometa i razorne snage. Pri tomu je deklarirana potreba za modernijim haubicama NATO kalibara, popraćenih dovoljnim količinama strjeljiva, kako bi se kontriralo ruskoj prednosti u teškom topništvu. U skladu s deklariranim, u travnju 2022., Sjedinjene Američke Države otpočele su sa isporukama teških Haubica M777 u NATO kalibru 155 m, korištenih u američkim postrojbama. Spomenute haubice imaju sposobnosti nadmoćne sustavima koje koriste ruske snage.[431] Australija se krajem travnja 2022. obvezala isporučiti još 6 haubica tog tipa,[432] a Kanada još 4.[433] Kako je riječ o oružju koje je u uporabi i u oružanim snagama drugih zemalja, isporuku u samu Ukrajinu bilo je moguće izvršiti brzo. Tako je do početka svibnja veći dio tog teškog oružja već bio isporučen.[434] Krajem travnja 2022. god. Nizozemska je najavila da će isporuku "određenog broja" samohodnih haubica Panzerhaubitze 2000. U pripremi za isporuku sudjelovale su i njemačke tvrtke koje su taj sustav proizvele[435] Isporuku 7 nedavno remontiranih haubica PZH 2000 najavila je i Njemačka.[436] Iste haubice, Ukrajini je isporučila i Italija.[429] Krajem travnja 2020. godine ministar obrane Velike Britanije, Ben Wallace, najavio je isporuku britanskih haubica kalibra 105 milimetara.[437] Slovačka je Ukrajini isporučila 16 rabljenih samohodnih haubica ZUZANA, kao i razno drugo topničko naoružanje iz arsenala vojski NATO saveza. Radilo se o samohodnim i vučnim topničkim sustavima sovjetske proizvodnje kakvi su već bili u uporabi među Ukrajincima.[438] Velika Britanija obvezala se isporučiti ukrajinskim snagama još 20 samohodnih haubica AS90 Braveheart kalibra 155 mm s velikim količinama strjeljiva.[439] Početkom lipnja najavljeno je da će Poljska nadopuniti ranije isporuke haubica AHS Krab s dodatnih 50 novoproizvedenih haubica istog tipa.[440] Tijekom lipnja 2022. na bojištima u Ukrajini pojavile su se i francuske samohodne haubice CAESAR.[441] Krajem svibnja 2022. god. ukrajinske vlasti javljaju da su u tijeku isporuke samohodnih haubica M109, kalibra 155 mm, iz Sjedinjenih Američkih Država. Početkom lipnja 2022. god. Norveška je izvijestila o isporuci 22 samohodne haubica M109, u paketu s rezervnim dijelovima i strjeljivom.[442]

Raketni sustavi zemlja-zemlja

Krajem svibnja 2022., Sjedinjene Američke Države su također potvrdile isporuku i samovoznih višecjevnih raketne sustava M142 HIMARS i M270 MLRS, koji zahvaljujući velikom dometu i bojevim glavama velike razorne moći značajno pojačavaju sposobnosti djelovanja ukrajinskih raketaša.[443] Ujedinjena Kraljevina i Norveška, su također pristale na isporuku sustava M270 Ukrajini iz svojih zaliha.[444]

Protubrodski raketni sustavi

Objavljena je i isporuka protubrodskih projektila "Harpoon" iz Danske.[445] Obuku 20 pripadnika ukrajinskih oružanih snaga za korištenje sustava "Harpoon" osigurale su Sjedinjene Američke Države.[446] Velika Britanija najavila je da će isporučiti Ukrajini rakete "Harpoon" još početkom travnja 2022. god.[447] Uz razno drugo topničko streljivo za topnička sredstva u NATO kalibrima, Kanada je isporučila Ukrajini 155 milimetarske projektile "Excalibur".[448]

Zrakoplovi

Ukrajini, koja inače ima daleko slabiju mogućnost djelovanja zrakoplovima od Rusije - su nakon početka ratnih djelovanja isporučeni dodatni primjerci bespilotnih letjelica "Bayraktar TB2" proizvedenih u Turskoj. Prema dostupnim informacijama, ukrajinske snage te bespilotne letjelice koriste u prvom redu protiv vozila koje prevoze gorivo i drugu opskrbu borbenim postrojbama - kojima ruske snage često nisu u stanju pružiti djelotvornu protuzračnu obranu - nastojeći otežati djelovanje i napredovanje ruskih oklopnih postrojbi.[449] Riječ je o bespilotnim letjelicama sposobnima dostići ciljeve na čitavom ukrajinskom bojištu, ostajući u zraku 24 sata i duže, gađajući ciljeva na zemlji navođenim raketama. Ukrajinske snage već su ranije stekle prva borbena iskustva s bespilotnim letjelicama "Bayraktar", koristeći ih u Donbasu.[450] Tijekom travnja 2022. god. ukrajinski su saveznici osigurali rezervne dijelove za oštećene ukrajinske ratne zrakoplove, omogućivši da se dvadesetak vrati u borbenu uporabu.[451] Sjedinjene Američke Države Ukrajni su uputile i 11 novih helikoptera Mil Mi-17 ruske proizvodnje, koje su SAD prvobitno kupile za savezniče snage u Afganistanu.[452] Hrvatska je također donirala 14 helikoptera Mil Mi-8.[453] Slovačka i Poljska donirale su Ukrajini svoje zrakoplove MiG 29.[430] Sredinom 2023. god., najavljuju zapadni saveznici Ukrajine da će do kraja godine toj zemlji poslati određeni broj borbenih zrakoplova F-16, pogodnih za korištenje širokog spektra zrakoplovnog naoružanja zapadnog porijekla.[454]

Sudjelovanje Republike Hrvatske u isporuci vojne opreme Ukrajini

Republika Hrvatska je poslala prvu pomoć Ukrajini već prvog dana ruske invazije 22. veljače 2022., odgovarajući na zahtjev ukrajinskih vlasti za žurnomom pomoći.[455] Isti tjedan, Vlada RH je odlučila poslati znatnu količinu pješačkog naoružanka i zaštitne opreme.[456] Do veljače 2023. god. je Hrvatska pomoć Ukrajini - mimo pomoći koja se dostavlja putem institucija Europske unije - dosegla vrijednost od 160 milijuna eura, od toga 76,78 posto u oružju i vojnoj opremi.[457] U pomoć je uključeno 40-ak topova i haubica, oko 30 tisuća jurišnih pušaka, 14 helikoptera Mil Mi-8, protuzračne i protuoklopne rakete, razno strjeljivo, uniforme, zaštitnu opremu za vojnike.[458] Do kolovoza 2023. god. pomoć R Hrvatske Ukrajini vrijedila je 256 milijuna eura.[459]

Ratni napor Ukrajine

Politika Nacionalne banke Ukrajine

Nacionalna banka Ukrajine odmah je po početku invazije 24. veljače 2022. obustavila uobičajeni sustav elektroničkog plaćanja u državi, ograničila podizanje gotovine, obustavila trgovanje stranom valutom i zabranila podizanje strane valute s bankovnih računa građana.[460] Dana 25. veljače 2022. najavljeno je popuštanje regulatornih ograničenja prema ukrajinskim bankama.[461] Navečer istoga dana Nacionalna banka Ukrajine donijela je odluku o neograničenom refinanciranju zajmova danih poslovnim bankama, u svrhu održavanja likvidnosti u ukrajinskom novčanom sustavu.[462] Dana 25. veljače 2022. oduzete su licence za obavljanje bankarskih poslova „International Reserve Bank JSC”, koja je bila u vlasništvu ruske državne Sberbanke.[463] Započeli su odmah pregovori s Međunarodnim monetarnim fondom i Svjetskom bankom radi prilagođavanja međusobne suradnje novoj situaciji.[464] Te dvije globalne institucije najavile su u zajedničkom priopćenju od 1. veljače 2022. interventne zajmove Ukrajini od 5,2 milijarde dolara i tehničku pomoć te žurno uspostavljanje programa „Rapid Financing Instrument” programa za podršku Ukrajini.[465]

U kontaktima s čelništvima središnjih banaka drugih država i međunarodnih financijskih institucija, Nacionalna banka Ukrajine zauzima se za uvođenje raznih mjera protiv Rusije u međunarodnim financijama;[466] ubrzo međunarodni mediji izvještavaju o potpori Italije, Grčke, Francuske i drugih država prijedlogu Nacionalne banke Ukrajine da se Rusiju isključi iz međunarodnog sustava plaćanja SWIFT.[467] Već 26. veljače 2022. dijelu jd ruskih banaka onemogućen pristup sustavu SWIFT, a među sankcijama dogovorenima između Europske unije, Sjedinjenih Američkih Država i drugih Ukrajini prijateljskih država predviđeno je i onemogućavanje Središnjoj banci Ruske Federacije da pristupi ruskim deviznim rezervama deponiranima u tim državama.[468]

Dana 2. ožujka 2022. Nacionalna banka Ukrajine popustila je ograničenja na podizanje strane valute s bankovnih računa te je dopušteno da se dnevno podiže protuvrijednost 30.000 ukrajinskih grivnji (oko 900 eura), kao i korištenje kreditnih kartica koje su izdale ukrajinske banke u inozemstvu; trgovačka društva mogu raspolagati deviznim sredstvima bez ograničenja.[469] Dana 3. ožujka 2022. Nacionalna banka Ukrajine iznosi da je likvidnost financijskog sustava u državi održana te da platni sustav funkcionira. Procjenjuje se humanitarna i druga pomoć koju su obećale međunarodne organizacije i države partneri na oko 15 milijardi američkih dolara, od čega 5 milijarde američkih dolara treba biti uplaćeno u novcu u ukrajinski državni proračun; što će pomoći likvidnosti plaćanja u Ukrajini. Napominje se da je Europska unija obećala 1,2 milijarde američkih dolara pomoći radi održavanja makroekonomskog sustava u državi te da brojna ukrajinska poduzeća uspijevaju nastaviti svoje poslovanje i plaćati poreze.[470] U prvim danima nakon ruske invazije na Ukrajinu, tečaj ukrajinske grivnje prema euru (i drugim konvertibilnim valutama) bio je dosta stabilan,[471] za razliku od ruskog rublja, čiji je tečaj u istom razdoblju zabilježio pad od približno 30 %.[472]

Nakon što je u 2022. god. u okolnostima započete invazije i značajnog potresa za gospodarstvo - s padom gospodarske aktivnosti od 29,1 posto - dostigla u Ukrajini inflacija 26,6 posto, u 2023. godini se ona smanjila na oko 10 posto. Gospodarstvo je potvrdilo sposobnost da posluje u teškim okolnostima, te se očekuje u 2023. godini skroman rast ukrajinske ekonomije.[473]

Održavanje telekomunikacijskih i informatičkih sposobnosti

Ukrajina je uz potporu prijateljskih snaga - već prije samog početka neprijateljstva angažirani su kapaciteti organizirane za "cyber ratovanje" sudjelovanjem članica EU Litve, Estonije, Hrvatske, Nizozemske, Poljske i Rumunjske[474] - uložila znatne napore da održi dostup telekomunikacijskim uslugama i internetu. Uz suradnju tehnološkog magnata Elona Muska, osiguran je upravo na početku rata pristup sustavu mobilnih komunikacija "Starlink", koji omogućava mobilnu telefoniju i povezivanje na internet čak i na područjima gdje nije dostupna mreža zemaljskih prijenosnih stanica, ili je uništena.[475] 9. ožujka 2022. je objavljeno da će pored već dostupnih servisa za videosnimanje terena u Ukrajini, biti putem kanadske tvrtke MDA Ltd osigurane Ukrajini također i radarske snimke učinjene iz svemira, kojima se teren može pratiti i noću, te pod naoblakom; radarsko snimanje će biti integrirano s drugim dostupnim snimkama i podatcima.[476] Nakon dva tjedna rata, glavni prekidi interneta i telekomunikacijskih usluga bilježe se ondje gdje su okupacijske snage fizički onesposobile ukrajinske veze.[477]

Informacijske aktivnosti

Od samog početka rata, Ukrajina je ostvarila protok informacija sa svoje strane ratišta koji je brz i dinamičan, te je uspio zadobiti dovoljno povjerenje javnosti, osobito u savezničkim zemljama. Analitičari ocjenjuju da je učinak u prvim mjesecima rata iznad očekivanja i pogodan predmet za izučavanje komunikacijskih stručnjaka.[478] Objavljuju se u ožujku ocjene da "Ukrajinci pobjeđuju u informacijskom ratu".[479]

Zahvaljujući dijelom i prikladnom pristupu informiranju vlastitog stanovništva, održana je u prvim mjesecima potrebna sloga i ratni moral ukrajinskog stanovništva.[480] Pomogli su i izrazi podrške mnogih ne-Ukrajinaca; tako su npr. članovi slave grupe "Pink Floyd" početkom travnja 2022. god. u suradnji s ukrajinskim pop-pjevačem Andriyem Khlyvnyukom snimili pjesmu “Hey Hey Rise Up”, koja je obrada domoljubne borbene pjesme "Oj, u luzi červona kalina" (ukrajinski: Ой, у лузі червона калина) koju je kompozitor Stepan Čarnetski bio napisao 1914. kao koračnicu dobrovoljačke postrojbe koja se na Austro-Ugarskoj strani borila protiv Ruskog Carstva i potom postala postrojbom Ukrajinske Narodne Republike koja se borila protiv Crvene armije. U Ukrajini se, jasno, zna da je pjesma tijekom postojanja Sovjetskog Saveza bila zabranjena i da se zbog njenog pjevanja dobivalo zatvorske kazne, izgnanstvo ili u najboljem slučaju premlaćivanje[481] - te se očito i danas pjeva s proturuskim prkosom: u cjelovitom tekstu pjesme se, naposljetku, doslovno pjeva o dragovoljcima koji kreću "... u krvavi boj, da oslobodimo braću Ukrajince od moskovskih okova".[482] [483] [484]

Držanje ukrajinskih vlasti na okupiranom području

U nekim dijelovima Ukrajine lokalne ukrajinske vlasti dogovorile su se da će nastaviti upravljati lokalnim poslovima, ukoliko okupacijske snage ostave u gradovima ukrajinske zastave i klone se miješanja u civilne poslove i sigurnost građana. Bilježi se da su pregovori lokalnih vlasti i predstavnika okupacijskih snaga praćeni demonstracijama stanovništva protiv okupatora.[485][486]

15 dana nakon okupacije Melitopolja, grada od oko 150 tisuća stanovnika, kao nova gradonačelnica se sredinom ožujka 2022. god. javila Galina Danilčenko, koju su tu dužnost izgleda postavile ruske okupacijske vlasti.[487] 4 dana kasnije, Ured Predsjednika Ukrajine je objavio da je pravi gradonačelnik Ivan Fedorov otpušten iz ruskog zarobljeništva u razmjeni za nekoliko ruskih vojnika koje su bile zarobile ukrajinske snage; Fedorovu je dodijeljeno odlikovanje zbog prikladnog držanja pred okupatorom.[488] Ukrajinski izvori narednih dana izvješćuju o sličnim postupanjima ruskih okupacijskih vlasti prema drugim gradonačelnicima[489] i lokalnim dužnosnicima.[490]

Početkom travnja 2022. god. ukrajinski su mediji optužili nekolicinu gradonačelnika iz Luhanske oblasti za kolaboracionizam.[491] Barem jedan od njih - gradonačelnik Kremine Vlodymyr Struk je ubijen, od uniformiranih osoba koje su po svemu sudeći došle s ukrajinske strane.[492]

Krajem ožujka 2022. godine, ukrajinski mediji izvješćuju o posrednim saznanjima, da se ruske okupacijske vlasti pripremaju na okupiranom području kao sredstvo plaćanja uvesti ruski rubalj, te u toj valuti isplaćivati plaće ukrajinskim javnim službenicima i namještenicima.[493] Na području Hersonske oblasti na jugu Ukrajine (oko milijun stanovnika), koja je najvećim dijelom pod okupacijom Rusije makar nije u sklopu Donbasa, okupatori su s krajem travnja 2022. god. na sve strane istaknuli ruske državne zastave, te dovršavaju pripreme za uvođenje plaćanja u ruskom rublju umjesto ukrajinske hrivne. Postavljaju okupacijske vlasti gradonačelnike iz redova svojih koloboracionista, te se najavljuje osnivanje proruske "Hersonske Narodne Republike", po uzoru na takve tvorevine u Donbasu.[494]

Ratni zločini

Ukrajinski civil ubijen tijekom bombardiranja grada Černjihiva.

Zločini nad Ukrajincima

Dana 28. veljače, nadzorne kamere u blizini Kijeva, snimile su rusko oklopno vozilo BMP-2, kako bez upozorenja puca po ukrajinskom civilnom automobilu prilikom čega je, čini se, ubijen stariji bračni par koji se nalazio u automobilu.[495] Negdje tijekom ožujka, nadzorne kamere su snimile ruske vojnike kako pucaju u leđa zaštitaru i vlasniku prodavaonice rabljenih automobila blizu Kijeva, nakon čega su u istu radnju provalili i opljačkali ju. U nastavku snimke se vidi te vojnike kako piju alkohol unutar radnje, prije nego je ranjeni zaštitar pozvao postrojbe lokalne teritorijalne obrane, koje su ušle u obračun s ruskim pljačkašima. Ranjeni zaštitar je kasnije iskrvario od prostrijelnih rana.[496][497] Dana 9. ožujka, gradsko vijeće grada Mariupolja, objavilo je da je ruska avijacija bombardirala rodilište i dječju bolnicu u dotičnom gradu.[498] Dana 10. ožujka 2022. godine, u medijima su objavljeni presretnuti telefonski razgovori ruskih vojnika koji zovu doma, hvale se pljačkanjem kuća i pucanjem po civilima.[499] Dana 16. ožujka 2022. godine, ruske snage uništile su kazalište u Mariupolju, koje je služilo kao sklonište stotinama ukrajinskih civila.[500] Jedan trideset 33-godišnji Ukrajinac iz Černjihiva posvjedočio je kako su njega i njegovu obitelj ruski vojnici prvo mučili, a zatim odveli na strijeljanje. On je, međutim, preživio egzekuciju jer mu je metak promašio vitalne organe, nakon čega se pravio mrtav i čekao da Rusi otiđu. Kasnije je izašao iz jame, te se uspio spasiti.[501] Krajem ožujka 2022. godine, ruske su snage otvarale vatru po civilnim vozilima u okolici Kijeva, prilikom čega su ubili jednog civila, koji je izašao van iz auta i digao ruke u znak predaje.[502] Dana 24. ožujka, Ukrajina je optužila Ruse, da prisilno odvode ukrajinske civile iz okolice Mariupolja u Rusiju.[503] Tjedan dana ranije, zabilježen je i slučaj kada su Rusi raketama gađali ljude koji su stajali u redu za humanitarnu pomoć.[504] Još vijesti o ruskim pljačkama ukrajinskih domova objavljene su 30. ožujka.[505] Početkom travnja, pojavile su se snimke ruskih vojnika povučenih nazad iz Ukrajine u Bjelorusiju, gdje su preko lokalnih kurirskih službi slali popljačkanu robu diljem Rusije. Prema pisanju medija, pokradenu ukrajinski imovinu paketima slali su prema: Moskvi, Omsku, Uljanovsku, Novosibirsku, Ussurijsku itd.[506] Zabilježeni su slučajevi mučenja ukrajinskih ratnih zarobljenika, u kojima su zarobljenicima rezani prsti na rukama.[507] U ožujku 2023. godine, Međunarodni kazneni sud u Haagu podigao je optužnicu protiv Vladimira Putina.[508] U travnju 2023. na društvenim mrežama počeli su kružiti video zapisi na kojima Rusi ukrajinskom zarobljeniku režu glavu nožem. U nastavku snimke, može se čuti snimatelj koji govori da glavu treba poslati zapovjedniku ubijenog vojnika.[509][510][511]

Pokolj u Buči

Nakon što su početkom ožujka 2022., ukrajinske snage oslobodile Kijevsko predgrađe Buču, na ulicama su pronađeni deseci masakriranih civila, od kojih je nekima pucano u glavu nakon što su im ruke bile svezane iza leđa. Prema riječima gradonačelnika Buče, u gradu je otkrivena i masovna grobnica u kojoj je pronađeno još 280 tijela ubijenih. Budući da su Rusi prakticirali miniranje tijela ubijenih ljudi,[512] ukrajinske službe koje su radile na asanaciji, tijela su prvo vezati žicom za neki udova, a potom ih pomicati ih iz daljine, kako bi se uvjerili da ispod njih nema eksplozivne naprave.[513]

Dana 7. travnja, pojavila se snimka na kojoj se čuje navodni ruski zapovjednik blizu Mariupolja kako daje naredbu svojim podređenima da pucaju u civile.[514] Dana 8. travnja 2022. godine na željeznički kolodvor u Kramatorsku, prepun ukrajinskih civila, pao je balistički projektil Točka-U počinivši masakr.[515]

Seksualno nasilje

Dana 28. ožujka, ukrajinska je zastupnica Marija Mezencova optužila ruske vojnike da su u blizini Kijeva ubili neimenovanog civila, a zatim mu pred djecom silovali ženu.[504] Posebna predstavnica UN-a za seksualno nasilje u ratu, Pramilla Patten, 4. svibnja 2022. ukazala je na izvješća prema kojima ruski vojnici siluju ukrajinske muškarce i dječake.[516] Slične optužbe iznijela je nekoliko dana kasnije i zamjenica ukrajinskog ministra vanjskih poslova Emina Džaparova, govoreći o dječaku kojeg su navodno ruski vojnici silovali.[517] Ukrajinska povjerenica za ljudska prava Ljudmila Denisova spominjala je i slučaj bebe stare devet mjeseci koji je ruski vojnik silovao stalkom za svijeću pred njegovom majkom.[518] U drugom slučaju, dječak star godinu dana umro je od posljedica silovanja ruskih vojnika.[519] Krajem srpnja 2022. u ruskim Telegram grupama pojavio se video ruskog vojnika koji zarobljenom ukrajinskom vojniku skalpelom reže spolne organe.[520][521][522] Počinitelj tog zločina je dan kasnije identificiran pod vjerojatnim imenom Vitalij Arošanov.[523]

Zločini nad Rusima

Dana 28. ožujka 2022. godine, pojavila se snimka vojnika u uniformama ukrajinske vojske - koji govore ruskim jezikom kakav se govori u istočnim dijelovima Ukrajine, uključivo u okupiranim područjima Donbasa - koji pucaju u nogu zarobljenim vojnicima u ruskim odorama.[524] Dana 6. travnja 2022., na internetu se pojavila snimka (čiju je autentičnost potvrdio New York Times), a koja prikazuje grupu vojnika obučenih u ukrajinske uniforme kako odstreljuju teške ranjenike u ruskim odorama.[525]

Šteta na kulturnoj baštini

Prema priopćenju ukrajinske vlade, Rusija je do 5. svibnja 2022. godine tijekom svoje ratne kampanje uništila više od 200 lokacija kulturne baštine, među kojima i muzej ukrajinskog filozofa i pjesnika Grigorija Skovorode.[526] Prema tvrdnjama Ukrajinaca, Rusi su iz postava muzeja u Melitopolju opljačkali vrijedne primjerke skitskog zlata, stare preko 2000 godina. Iz muzeja u Mariupolju u nepoznato su odnesene vrijedne skulpture, slike, te visokovrijedne crkvene ikone. Prema izjavama očevidaca, "ruski vojnici u muzej su upali u pratnji osobe bijeloj kuti", koja im je pomogla izabrati predmete koje treba opljačkati.[527]

Ratna šteta i planovi za obnovu Ukrajine

Ukrajina uslijed ruske invazije trpi izrazito visoke ratne štete. Svjetska Banka, Europska unija i Ujedinjeni narodi zajedno s vlastima same Ukrajine procjenjuju u ožujku 2023. god. da će obnova do tada pretrpljene štete stajati 411 milijardi američkih dolara.[528]

Bilješke

  1. a b Donjecka Narodna Republika i Luganska Narodna Republika separatističke su države koje su proglasile svoju nezavisnost u ožujku 2014. te su priznate jedna od druge, de facto države Južne Osetije i Rusije (od 2022.).[1][2][3]
  2. Neke ruske snage izvršile su invaziju s teritorija Bjelorusije.[4] Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko također je izjavio da bi bjeloruski vojnici mogli sudjelovati u invaziji, ako bude potrebno.[5]

Izvori

  1. South Ossetia recognises independence of Donetsk People's Republic. Information Telegraph Agency of Russia. 27. lipnja 2014. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. studenoga 2016. Pristupljeno 31. siječnja 2022.
  2. Alec, Luhn. 6. studenoga 2014. Ukraine's rebel 'people's republics' begin work of building new states. The Guardian. Donetsk. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. siječnja 2022. Pristupljeno 31. siječnja 2022.. The two 'people's republics' carved out over the past seven months by pro-Russia rebels have not been recognised by any countries, and a rushed vote to elect governments for them on Sunday was declared illegal by Kiev, Washington and Brussels.
  3. Общая информация. Official site of the head of the Lugansk People's Republic. Inačica izvorne stranice arhivirana 12. ožujka 2018. Pristupljeno 11. ožujka 2018.. 11 июня 2014 года Луганская Народная Республика обратилась к Российской Федерации, а также к 14 другим государствам, с просьбой о признании её независимости. К настоящему моменту независимость республики признана провозглашенной Донецкой Народной Республикой и частично признанным государством Южная Осетия. [On 11 June 2014, the Luhansk People's Republic turned to the Russian Federation, as well as to 14 other states, with a request to recognise its independence. To date, the republic's independence has been recognised by the proclaimed Donetsk People's Republic and the partially recognised state of South Ossetia.]
  4. Lister, Tim; Kesa, Julia. 24. veljače 2022. Ukraine says it was attacked through Russian, Belarus and Crimea borders. CNN. Kyiv. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  5. Rodionov, Maxim; Balmforth, Tom. 25. veljače 2022. Belarusian troops could be used in operation against Ukraine if needed, Lukashenko says. Reuters. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. veljače 2022. Pristupljeno 25. veljače 2022.
  6. https://polishnews.co.uk/ukraine-media-general-valery-gerasimov-chief-of-the-russian-general-staff-wounded-at-izium/
  7. Barnes, Julian E.; Crowley, Michael; Schmitt, Eric. 10. siječnja 2022. Russia Positioning Helicopters, in Possible Sign of Ukraine Plans. The New York Times. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. siječnja 2022. Pristupljeno 20. siječnja 2022.. American officials had expected additional Russian troops to stream toward the Ukrainian border in December and early January, building toward a force of 175,000.
  8. Bengali, Shashank. 18. veljače 2022. The U.S. says Russia's troop buildup could be as high as 190,000 in and near Ukraine. The New York Times. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. veljače 2022. Pristupljeno 18. veljače 2022.
  9. a b c The military balance 2021. International Institute for Strategic Studies. Abingdon, Oxon. 2021. ISBN 978-1032012278
  10. =Mitzer, Janovsky, Oliemans i suradnici. 24. veljače 2022. Attack On Europe: Documenting Russian Equipment Losses During The 2022 Russian Invasion Of Ukrain. Oryxspioenkop. Pristupljeno 26. rujna 2022.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  11. Mitzer, Janovsky, Oliemans i suradnici. 24. veljače 2022. Attack On Europe: Documenting Ukrainian Equipment Losses During The 2022 Russian Invasion Of Ukrain. Oryxspioenkop. Pristupljeno 26. rujna 2022.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  12. At least 25 civilians killed in Ukraine airstrikes: UN. The Business Standard. 25. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. veljače 2022. Pristupljeno 25. veljače 2022.
  13. Nebehay, Stephanie. 24. veljače 2022. Some 100,000 Ukrainians have left their homes, as several thousand flee abroad -U.N. estimates. Reuters. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  14. Malsin, Jared. Turkish-Owned Ship Hit by Bomb Off Coast of Odessa. Wall Street Journal. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 25. veljače 2022.
  15. Stan, Filip. 25. veljače 2022. Alertă în Marea Neagră! Navă a Republicii Moldova, atacată de ruși. Anunțul făcut de Ministerul Apărării din Ucraina. România TV
  16. Mihăescu, Alexandru. 25. veljače 2022. BREAKING O navă sub pavilionul Republicii Moldova a fost lovită de un obuz în Marea Neagră / Tot echipajul e format din marinari ruși. G4Media
  17. Zelenskiy: 137 people have died in the Russian invasion. The Guardian. 24. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  18. News, A. B. C. Russia presses invasion to outskirts of Ukrainian capital. ABC News. Pristupljeno 27. veljače 2022.
  19. "Украинские пограничники сообщили об атаке границы со стороны России и Белоруссии". Interfax.ru. Pristupljeno 26. veljače 2022.
  20. Russia attacks Ukraine. CNN. 23. veljače 2022. Pristupljeno 26. veljače 2022.
  21. Why is Russia invading Ukraine and what does Putin want?. BBC News. 25. veljače 2022. Pristupljeno 26. veljače 2022.
  22. Groppe, Courtney Subramanian, Michael Collins, Rebecca Morin, Joey Garrison and Maureen. Biden details new Russian sanctions as death toll climbs in Ukraine. USA Today. Pristupljeno 26. veljače 2022.
  23. NATO to deploy thousands of commandos to nations near Ukraine. Al Jazeera. Pristupljeno 27. veljače 2022.
  24. Press conference by NATO Secretary General Jens Stoltenberg ahead of the Extraordinary meeting of NATO Ministers of Defence (engleski), službene stranice NATO pakta, 15. ožujka 2022.
  25. "EU će pomoći u naoružavanju Ukrajine", DW, 27. veljače 2022.
  26. "French Finance Minister on Economic Sanctions Against Russia", PBS (Amanpour&Co.) 3. ožujka 2022.
  27. "Car parts, chips, sunflower oil: War in Ukraine threatens new shortages"Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. svibnja 2022. (Wayback Machine), Business Journal, 28. veljače 2022.
  28. "How the Ukraine-Russia Conflict Will Raise the Price of Snack Foods", ABBY VESOULIS, "Time", 7. ožujka 2022.
  29. "More Chip Shortage Fears as Ukraine Halts Neon Output", Isobel O'Sullivan, "Tech.co", 14. ožujka 2022.
  30. "A quarter of Ukrainians have fled their homes. Here's where they've gone", George Ramsay, CNN, 21. ožujka 2022. (updated). Pristupljeno 23. veljače 2022.
  31. "Ruski proboji jalovi, Ukrajina stabilizira bojište: ‘Agresor u sjeni ofenziva razvija novu taktiku‘", Igor Tabak, Jutarnji list, 16. rujna 2022.
  32. "G7 Finance Ministers Pledge More Than $24 Billion to Ukraine", U.S. News, Reuters, 20. travnja 2022.
  33. "G7 commits to $32 bln in budget support for Ukraine in 2023", Reuters, 22. prosinca 2022.
  34. "Aid to Ukraine Explained in Six Charts", Mark F. Cancian, CSIS, 18. studenog 2022.
  35. "Blood and billions: the cost of Russia's war in Ukraine", Guy Faulconbridge, 23. kolovoza 2023.
  36. "Rebuilding Ukraine after Russian invasion may cost $350 bln, experts say", Andrea Shalal, "Reuters", 9. rujna 2022.
  37. Russian Lawmakers OK Bill On 'False News' About Military Operations, In Further Curb On Media. RadioFreeEurope/RadioLiberty (engleski). Pristupljeno 8. ožujka 2022.
  38. 'Don't call it a war' – propaganda filters the truth about Ukraine on Russian media. the Guardian (engleski). 26. veljače 2022. Pristupljeno 8. ožujka 2022.
  39. Russian media tries to convince citizens that invasion is 'peacekeeping', and troops are 'aid'. inews.co.uk (engleski). 3. ožujka 2022. Pristupljeno 8. ožujka 2022.
  40. "Ukraine: Demarcation of Border with Russia", Library of Congress, 2. prosinca 2014. Pristupljeno 18. studenog 2022.
  41. Pifer, Steven. 17. ožujka 2020. Crimea: Six years after illegal annexation. Brookings (engleski). Pristupljeno 10. ožujka 2022.
  42. Clinch, Matt. 27. siječnja 2022. How Russia invaded Ukraine in 2014. And how the markets tanked. CNBC (engleski). Pristupljeno 10. ožujka 2022.
  43. Russia's Putin says taking Crimea righted historical injustice. Reuters (engleski). 26. travnja 2015. Pristupljeno 10. ožujka 2022.
  44. Official results: 97 percent of Crimea voters back joining Russia. www.cbsnews.com (engleski). Pristupljeno 10. ožujka 2022.
  45. Welle (www.dw.com), Deutsche. Godišnjica aneksije Krima – bez euforije | DW | 16.03.2016. DW.COM. Pristupljeno 10. ožujka 2022.
  46. Jutarnji list - RUSKI AMBASADOR U RH 'Krim je gotova stvar. Moldavija i baltičke zemlje ne moraju brinuti, ali...'. www.jutarnji.hr. 23. ožujka 2014. Pristupljeno 10. ožujka 2022.
  47. The Malta Summit and US-Soviet Relations: Testing the Waters Amidst Stormy Seas | Wilson Center. Wilson Center. Pristupljeno 27. veljače 2022.
  48. President George H.W. Bush and Soviet Union leader Mikhail Gorbachev hold their final news conferenc. Pristupljeno 27. veljače 2022.
  49. Russia – Gorbachev comments on NATO, 1997. (video, ruski/engleski). Pristupljeno 23. ožujka 2022.
  50. "Tensions rise in Crimea over NATO". EuroNews, objavljeno 7. lipnja 2006., arhivirano 30. rujna 2007., pristupljeno 27. veljače 2022.
  51. Bush-Putin row grows as pact pushes east. The Guardian. 2. travnja 2008. Pristupljeno 27. veljače 2022.
  52. Kórshunov, Maxim; RBTH. 16. listopada 2014. Mikhail Gorbachev: I am against all walls. Russia Beyond. Pristupljeno 27. veljače 2022.
  53. "Veliko pojačanje za Ukrajinu: zahvaljujući pomoći saveznika, osposobljeno još 20 borbenih aviona", "Telegram", 21. travnja 2022.
  54. Istanbul Document. OSCE. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  55. ВЕРХОВНИЙ СУД УКРАЇНИ - РІШЕННЯ, 3 грудня 2004 року. Vrhovni sud Ukrajine. Pristupljeno 25. veljače 2022.
  56. "Study: Dioxin that poisoned Yushchenko made in lab". Kyiv Post. London. Associated Press, objavljeno 5. kolovoza 2009., pristupljeno 25. veljače 2022.
  57. Britannica. Independent Ukraine. web.archive.org. Arhivirano 15. sihečnja 2008. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. siječnja 2008. Pristupljeno 25. veljače 2022.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  58. Putin warns Nato over expansion. The Guardian. 4. travnja 2008. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  59. Bush-Putin row grows as pact pushes east. The Guardian. 2. travnja 2008. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  60. "Russia–Georgia War of August 2008: Ukrainian Approach", str. 181. Iulian Chifu, Oazu Nanto i Oleksandr Sushk, 2009. Pristupljeno 3. ožujka 2022.
  61. Yanukovych tops list of presidential candidates in Ukraine – poll. Unian. Pristupljeno 25. veljače 2022.
  62. Who Are These 'People,' Anyway?. HuffPost. 14. ožujka 2014. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  63. Was Yanukovych's Ouster Constitutional?. RadioFreeEurope/RadioLiberty. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  64. Rada removes Yanukovych from office, schedules new elections for May 25. Interfax-Ukraine. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  65. Ukraine parliament removes Yanukovich, who flees Kiev in "coup". Reuters. 22. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  66. Ragozin, Leonid. Annexation of Crimea: A masterclass in political manipulation. Al Jazeera. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  67. "How Russia invaded Ukraine in 2014. And how the markets tanked", Matt Clinch, 27. siječnja 2022.
  68. "Death Toll Up To 13,000 In Ukraine Conflict, Says UN Rights Office", Christopher Miller , "Radio Slobodna Europa" (engleski), 26. veljače 2019.
  69. "Ukraine Records Most Deaths in Conflict Since Summer 2020", Daryna Krasnolutska, Bloomberg, 26. ožujka 2021.
  70. Zelensky enacts strategy for de-occupation and reintegration of Crimea. Ukrinform. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  71. Russia's invasion of Ukraine. The Economist. 26. veljače 2022. ISSN 0013-0613. Pristupljeno 26. veljače 2022.
  72. Putin, Vladimir (12. srpnja 2021.). "Article by Vladimir Putin 'On the Historical Unity of Russians and Ukrainians'". The Kremlin. Government of Russia. Arhivirano 25. january 2021. Pristupljeno 24. veljače 2022. During the recent Direct Line, when I was asked about Russian-Ukrainian relations, I said that Russians and Ukrainians were one people – a single whole.
  73. Lucas, Edward. Why Putin's history essay requires a rewrite. ISSN 0140-0460. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  74. Putin's new Ukraine essay reveals imperial ambitions. Atlantic Council. 15. srpnja 2021. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  75. Putin's Ukraine rhetoric driven by distorted view of neighbour. The Guardian. 7. prosinca 2021. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  76. Guyer, Jonathan. 27. siječnja 2022. How America's NATO expansion obsession plays into the Ukraine crisis. Vox. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  77. Ukraine: NATO's original sin. Politico. 23. studenoga 2021. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  78. Rubin, Trudy. Putin wants to reestablish the Russian empire. Can NATO stop him without war? | Trudy Rubin. Inquirer. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  79. Agencies. 13. rujna 2014. Putin wants to destroy Ukraine and restore Soviet Union, says Yatseniuk. The Guardian. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  80. "Article by Vladimir Putin ”On the Historical Unity of Russians and Ukrainians“", službene stranice Predsjednika Ruske Federacije, 12. srpnja 2021. Pristupljeno 10. veljače 2024.
  81. "Exclusive: Tucker Carlson Interviews Vladimir Putin", TCN (Youtube kanal), 6. veljače 2024.
  82. Tétrault-Farber, Gabrielle; Balmforth, Tom. 17. prosinca 2021. Russia demands NATO roll back from East Europe and stay out of Ukraine. Reuters. Pristupljeno 25. veljače 2022.
  83. MacKinnon, Mark. 21. prosinca 2021. Putin warns of unspecified military response if U.S. and NATO continue 'aggressive line'. The Globe and Mail. Pristupljeno 25. veljače 2022.
  84. a b c Taylor, Adam (24. veljače 2022.). "Russia's attack on Ukraine came after months of denials it would attack". The Washington Post. Original, arhivirano 24. veljače 2022., pristupljeno 26. veljače 2022.
  85. a b c d Russian Rhetoric Ahead of Attack Against Ukraine: Deny, Deflect, Mislead. FactCheck.org. 24. veljače 2022. Pristupljeno 26. veljače 2022.
  86. The stage for Russia's war on Ukraine was set by a massive propaganda campaign, USC experts say. USC News. 25. veljače 2022. Pristupljeno 25. veljače 2022.
  87. Путин заявил о геноциде на Донбассе. Российская газета. Pristupljeno 25. veljače 2022.
  88. AFP. 10. prosinca 2021. Putin Says Conflict in Eastern Ukraine 'Looks Like Genocide'. The Moscow Times. Pristupljeno 25. veljače 2022.
  89. New law stokes Ukraine language tensions. France 24. 1. travnja 2021. Pristupljeno 25. veljače 2022.
  90. Kremlin-funded RT presenter claims Ukraine is Russian land that Russia will 'take back' by force. Kharkiv Human Rights Protection Group. Pristupljeno 26. veljače 2022.
  91. Romanyuk, Vika. 6. veljače 2022. Kill Chain Against Disinformation: How to Stop the Kremlin's Genocidal Rhetoric on Ukraine. StopFake. Pristupljeno 26. veljače 2022.
  92. a b US accuses Moscow of creating Ukraine invasion pretext with 'genocide' claims. France 24. 16. veljače 2022. Pristupljeno 25. veljače 2022.
  93. Vasilyeva, Nataliya. 19. veljače 2022. Russians accuse Ukrainians of genocide as they pave way for potential invasion. The Telegraph. ISSN 0307-1235. Pristupljeno 25. veljače 2022.
  94. Ukraine crisis: Vladimir Putin address fact-checked. BBC News. 22. veljače 2022. Pristupljeno 25. veljače 2022.
  95. Daily and spot reports from the Special Monitoring Mission to Ukraine. OSCE. Pristupljeno 25. veljače 2022.
  96. „Dezinformacije o trenutnom rusko-ukrajinskom sukobu – sedam razbijenih mitova”. Generalni direktorat za europsku susjednu politiku i pregovore o proširenju (saopćenje za javnost). Pristupljeno 25. veljače 2022. „Situacija u Ukrajini pokrenula je ovaj sukob. Postoje dokazi da Ukrajina čini zločine nad stanovništvom ruskog govornog podneblja na istoku zemlje. Rusija mora intervenirati, ne samo zato što su Ukrajina i Rusija 'jedna nacija'. Ukrajina jednostavno pripada ruskoj „privilegiranoj sferi uticaja”. Netočno. Apsurdne su optužbe da Ukrajina napada vlastiti teritorij i progoni svoje građane. Kako bi potaknuli domaću podršku ruskoj vojnoj agresiji, ruski državni mediji neumorno pokušavaju ocrniti Ukrajinu, optužujući je za navodni genocid u istočnoj Ukrajini, povlačeći neosnovane paralele s nacizmom i Drugim svjetskim ratom i izmišljajući priče s ciljem da izazovu negativnu emocije kod publike.” Originalni izvor na engleskom jeziku: Disinformation About the Current Russia-Ukraine Conflict – Seven Myths Debunked". Directorate-General for European Neighbourhood Policy and Enlargement Negotiations (Press release). 24 January 2022. Archived from the original on 18 February 2022. Retrieved 22 February 2022. Myth 2: "The situation in Ukraine triggered this conflict. There is proof that Ukraine is committing atrocities against its Russian-speaking population in the country's east. Russia has to intervene, not least because Ukraine and Russia are 'one nation.' Ukraine simply belongs to Russia's "privileged sphere of influence". False. Allegations that Ukraine is attacking its own territory and persecuting its own citizens are absurd. To galvanize domestic support for Russia's military aggression, Russian state-controlled media have tirelessly sought to vilify Ukraine, accusing it of alleged genocide in eastern Ukraine, drawing groundless parallels with Nazism and World War Two, and fabricating stories aimed at striking a negative emotional chord with audiences
  97. United States: Russia's claim of 'genocide in Ukraine' is reprehensible falsehood. Ukrinform. Pristupljeno 25. veljače 2022.
  98. US condones forceful assimilation of Russians in Ukraine – Russian ambassador to US. TASS. Pristupljeno 25. veljače 2022.
  99. The Kremlin's Playbook: Fabricating Pretext to Invade Ukraine – More Myths. Eu vs Disinformation. 19. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. veljače 2022. Pristupljeno 26. veljače 2022.
  100. Putin says he is fighting a resurgence of Nazism. That's not true. NBC News. Pristupljeno 26. veljače 2022.
  101. Seddon, Max. 24. veljače 2022. Putin justifies war in menacing speech as Zelensky appeals for peace. Financial Times. Pristupljeno 25. veljače 2022.
  102. Analitičar Vidmarović: Iluzija je da će Putin završiti u Den Haagu iza rešetaka, ali postoji jedan način. www.vecernji.hr. Pristupljeno 10. ožujka 2022.
  103. a b Putin says he is fighting a resurgence of Nazism. That's not true. NBC News. Pristupljeno 25. veljače 2022.
  104. Putin using false 'Nazi' narrative to justify Russia's attack on Ukraine, experts say. NBC News. Pristupljeno 26. veljače 2022.
  105. Ukrainian President Zelensky delivers impassioned address, telling Russia: "You will see our faces, not our backs". Axios. 24. veljače 2022. Pristupljeno 25. veljače 2022.
  106. Putin's Hitler-like tricks and tactics in Ukraine – The Boston Globe. BostonGlobe. Pristupljeno 26. veljače 2022.
  107. Museum concerned about loss of life. United States Holocaust Memorial Museum. Pristupljeno 26. veljače 2022.
  108. a b c MacKinnon, Mark; Morrow, Adrian. "Putin orders snap nuclear drill". The Globe and Mail. str. A3.
  109. Ukraine, West accuse Russia of trying to create pretext for invasion after shelling in east. MSN. Pristupljeno 25. veljače 2022.
  110. Ukraine conflict: Where are Russia's troops?. BBC News. 23. veljače 2022. Pristupljeno 25. veljače 2022.
  111. Ukraine conflict: Rebels declare general mobilisation as fighting grows. BBC News. 19. veljače 2022. Pristupljeno 25. veljače 2022.
  112. Russian-backed separatists to evacuate civilians from eastern Ukraine, stoking invasion fears. NBC News. Pristupljeno 25. veljače 2022.
  113. Light, Felix. 20. veljače 2022. In the Closest Russian City to Ukraine's Separatist Region, There Are Few Signs of Refugees. The Moscow Times. Pristupljeno 25. veljače 2022.
  114. Smith, Alexander. 18. veljače 2022. Warning siren sounds in rebel-held capital in east Ukraine -Reuters witness. MSN News. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 23. veljače 2022.
  115. 47 shelling incidents leave 5 injured in Donbas. Kyiv Independent. 18. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. veljače 2022. Pristupljeno 18. veljače 2022.
  116. How Russian proxy forces are attempting to provoke the Ukrainian army and are lying about a new Ukrainian offensive. NV.UA. 18. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. veljače 2022. Pristupljeno 18. veljače 2022.
  117. ФСБ сообщила о попадании снаряда в погранпункт на границе с ДНР. RBK Daily. RBK Group. 21. veljače 2022. ISSN 1991-0703. OCLC 849495462. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. veljače 2022. Pristupljeno 22. veljače 2022.. В 9:50 выпущенным с Украины снарядом полностью разрушен российский пограничный пункт в Ростовской области в 150 метрах от границы, пострадавших нет, сообщили РБК в ФСБ. [At 9:50 a.m., a projectile fired from Ukraine completely destroyed a Russian border checkpoint in the Rostov region, 150 meters from the border, there were no casualties, the FSB told RBC.]
  118. Российские военнослужащие уничтожили пять диверсантов с Украины при нарушении границы. TASS. 21. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. veljače 2022. Pristupljeno 23. veljače 2022.
  119. Russia Says Border Facility Near Ukraine Destroyed in Shell Attack. The Moscow Times. 21. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. veljače 2022. Pristupljeno 21. veljače 2022.
  120. Russia says it prevented border breach from Ukraine, Kyiv calls it fake news. Reuters. 21. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. veljače 2022. Pristupljeno 21. veljače 2022.
  121. Two Ukraine soldiers, civilian killed in shelling. Al-Arabiyah. 21. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. veljače 2022. Pristupljeno 22. veljače 2022.
  122. Bellingcat Investigation Team. 23. veljače 2022. Documenting and Debunking Dubious Footage from Ukraine's Frontlines. Bellingcat. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  123. 'Dumb and lazy': the flawed films of Ukrainian 'attacks' made by Russia's 'fake factory'. The Guardian. 21. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. veljače 2022. Pristupljeno 22. veljače 2022.
  124. Four Russian false flags that are comically easy to debunk. The Daily Telegraph. 21. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. veljače 2022. Pristupljeno 22. veljače 2022.
  125. Russia's 'Idiotic' Disinformation Campaign Could Still Lead to War in Ukraine. Vice Media. 21. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. veljače 2022. Pristupljeno 22. veljače 2022.
  126. Mazneva, Elena; Chourisna, Kateryna. 22. veljače 2022. Ukraine Power Plant Damaged During Two Days of Shelling. Bloomberg News. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. veljače 2022. Pristupljeno 23. veljače 2022.
  127. Gerasimova, Tanya. 21. veljače 2022. Luhansk TPP Suspends Work Due To Militants Shelling. Ukranews. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. veljače 2022. Pristupljeno 23. veljače 2022.
  128. Putin orders troops into separatist-held parts of Ukraine. CNN. 21. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. veljače 2022. Pristupljeno 23. veljače 2022.
  129. Philp, Catherine; Wright, Oliver; Brown, Larissa. 22. veljače 2022. Putin sends Russian tanks into Ukraine. The Times. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. veljače 2022. Pristupljeno 23. veljače 2022.
  130. Russia claims to kill 5 Ukrainian 'saboteurs' who crossed border. The Times of Israel. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  131. Putin orders troops into eastern Ukraine on 'peacekeeping duties'. The Guardian. 21. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. veljače 2022. Pristupljeno 23. veljače 2022.
  132. Ucraina, i primi soldati russi nel Donbass. la Repubblica. 22. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. veljače 2022. Pristupljeno 21. veljače 2022.
  133. Putin's Ukraine peacekeepers "aren't fooling anyone," US warns. Newsweek. 21. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. veljače 2022.
  134. Chilling social media footage emerges of convoys of Russian military equipment entering Donbas in Ukraine. Sky News. 22. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022.
  135. Putin gets no support from UN Security Council over Ukraine. ABC News. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  136. Woodyatt, Amy. 23. veljače 2022. Kenya's UN ambassador slams Russia and compares Ukraine crisis to Africa's colonial past. CNN. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  137. Parker, Claire. 23. veljače 2022. What counts as an 'invasion,' or as 'lethal aid'? Here's what some terms from the Russia-Ukraine crisis really mean. The Washington Post. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. veljače 2022. Pristupljeno 23. veljače 2022.
  138. Russian troops in east Ukraine an 'invasion,' White House declares – National. Global News. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. veljače 2022. Pristupljeno 22. veljače 2022.
  139. Совфед дал согласие на использование ВС за пределами страны. RIA Novosti. 22. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. veljače 2022. Pristupljeno 22. veljače 2022.
  140. Zinets, Natalia; Williams, Matthias. 22. veljače 2022. Ukrainian president drafts reservists but rules out general mobilisation for now. Reuters. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. veljače 2022. Pristupljeno 23. veljače 2022.
  141. Kingsley, Thomas. 23. veljače 2022. Ukraine to introduce a state of emergency and tells its citizens to leave Russia immediately. The Independent. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 23. veljače 2022.
  142. Ukraine's Parliament approves state of emergency. Reuters. Reuters. 23. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.. The state of emergency comes into force at midnight local time (1000 GMT). It will last 30 days and can be extended for another 30 days.
  143. Ukraine calls up reservists, declares national emergency as U.S. and allies hit Russia with new sanctions. CBS News. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  144. Litvinova, Dasha. 23. veljače 2022. Russia evacuates embassy in Ukraine as crisis escalates. Associated Press. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. veljače 2022. Pristupljeno 23. veljače 2022.
  145. Ukraine hit by more cyberattacks, destructive malware. Associated Press. 23. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  146. a b 'It's too late': Russian move roils UN meeting on Ukraine. AP News. 23. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  147. U.S. Says Russia Will Face U.N. Security Council Resolution. Wall Street Journal. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  148. Sonne, Paul. 24. veljače 2022. Ukraine's Zelensky to Russians: 'What are you fighting for and with whom?'. The Washington Post. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  149. Troianovski, Anton; MacFarquhar, Neil. 23. veljače 2022. Ukraine Live Updates: Russia Begins Invasion From Land and Sea. The New York Times. ISSN 0362-4331. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  150. Zelensky's Last-Ditch Plea for Peace. 23. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 25. veljače 2022.
  151. a b Full text: Putin's declaration of war on Ukraine. The Spectator. 24. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. veljače 2022.
  152. Putin announces formal start of Russia's invasion in eastern Ukraine. Meduza. 24. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  153. Russian President Vladimir Putin announces military assault against Ukraine in surprise speech. MSN. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  154. Путин принял решение о проведении операции по денацификации и демилитаризации Украины. TASS. 24. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  155. Ukraine conflict: Russian forces attack after Putin TV declaration. BBC News]. 24. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  156. Russia's Putin Announces Military Operation in Ukraine. The Moscow Times. 24. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  157. Обращение Президента Российской Федерации. Kremlin.ru. 24. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  158. Chernova, Anna. 24. veljače 2022. Kremlin spokesperson echoes Putin's baseless claims on invasion objectives. CNN. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  159. a b Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor autotmp3
  160. Keith, Collins; Lazaro, Gamio; Scott, Reinhard. 23. veljače 2022. Maps: Tracking the Russian Invasion of Ukraine. The New York Times. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. veljače 2022. Pristupljeno 23. veljače 2022.
  161. Isachenkov, Vladimir; Litvinova, Dasha; Karmanau, Yuras; Heintz, Jim. 23. veljače 2022. Russia attacks Ukraine as defiant Putin warns US, NATO. AP News. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. veljače 2022. Pristupljeno 23. veljače 2022.
  162. a b c d Mendick, Robert. 24. veljače 2022. Step-by-step guide on how an all-out Russian invasion of Ukraine could unfold. The Daily Telegraph. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  163. Stewart, Phil; Ali, Idrees. 24. veljače 2022. Russia plans to 'decapitate' Ukraine government -U.S. defense official. Reuters. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  164. Exclusive: U.S. expects Kyiv's fall in days, Ukraine source warns of encirclement. Newsweek. 24. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. veljače 2022. Pristupljeno 26. veljače 2022.
  165. Jutarnji list - Ukrajinci u oblasti Sumi pronašli ruske vojne dokumente: 'Više nema dileme koji su im bili planovi'. www.jutarnji.hr. 12. svibnja 2022. Pristupljeno 13. svibnja 2022.
  166. Hodge, Nathan; Lister, Tim; Kottasová, Ivana; Regan, Helen. 24. veljače 2022. Russia launches military attack on Ukraine with reports of explosions and troops crossing border. CNN. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  167. Ukraine-Russia crisis: Live updates. CNN. 23. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  168. Ukraine: Troops moving in from Belarus. BBC. 24. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  169. Russia-Ukraine crisis live news: Putin has launched 'full-scale invasion', says Ukrainian foreign minister – latest updates. The Guardian. 16. srpnja 2018. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  170. Зеленский отдал приказ ВСУ наносить максимальные потери оккупантам. Unian. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  171. Украина разорвала дипломатические отношения с Россией. Interfax. 24. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  172. Ukrainian president signs decree on general mobilisation of population -Interfax. Reuters. 24. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. veljače 2022. Pristupljeno 25. veljače 2022.
  173. Charpentreau, Clement. Ukraine closes airspace, Kyiv airport under attack. AeroTime Hub. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 25. veljače 2022.
  174. Eccles, Mari. 24. veljače 2022. Ukraine closes airspace as Putin orders military operation. Politico. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  175. President has made all necessary decisions to defend the country, the Armed Forces are actively resisting Russian troops – Adviser to the Head of the Office of the President. president.gov.ua. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  176. Войска России на севере Украины продвинулись вглубь до пяти километров – Арестович. Unian. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  177. General Staff of the Armed Forces of Ukraine: Operative information as of 10.30. mil.gov.ua. 24. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  178. Osborn, Andrew; Zinets, Natalia. 23. veljače 2022. Russian forces invade Ukraine with strikes on major cities. Reuters. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 23. veljače 2022.
  179. Военные взяли в плен первых российских оккупантов, которые сегодня вторглись в Украину (фото). Unian. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  180. a b c d e f g Російсько-українська війна (текстовий онлайн). Hromadske. 24. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  181. Со стороны Беларуси вертолет без опознавательных знаков обстрелял район перед КПП 'Славутич'. Unian. 24. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  182. a b Sullivan, Rory. 24. veljače 2022. Fighting breaks out near Chernobyl, says Ukrainian president. The Independent. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022.
  183. В Офисе президента подтвердили захват россиянами Чернобыльской АЭС. UNIAN. 24. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  184. Chernobyl power plant captured by Russian forces – Ukrainian official. Reuters. 24. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  185. Sangal, Aditi; Wagner, Meg; Vogt, Adrienne; Macaya, Melissa; Picheta, Rob; Said-Moorhouse, Lauren; Upright, Ed; Chowdhury, Maureen. 24. veljače 2022. Russian troops seize Chernobyl nuclear power plant, Ukrainian official says. CNN. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  186. Najjar, Farah; Child, David; Gadzo, Mersiha. Russian forces seize Chernobyl site as Ukraine battles rage. Al Jazeera. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  187. Zelenskiy Says Russian Forces Trying To Take Over Chernobyl Nuclear Power Plant. RadioFreeEurope/RadioLiberty. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  188. Kyiv imposes curfew from 22:00 to 07:00, transport not to work at this time – Klitschko. Interfax-Ukraine. 24. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  189. Zelensky signs decree declaring general mobilization. Interfax-Ukraine. 25. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. veljače 2022. Pristupljeno 25. veljače 2022.
  190. Regan, Helen; Hallam, Jonny. Ukrainian capital Kyiv targeted with missile fire, official says. CNN. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. veljače 2022. Pristupljeno 25. veljače 2022.
  191. Explosions heard in Kyiv, official says enemy aircraft downed. Reuters. 25. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. veljače 2022. Pristupljeno 25. veljače 2022.
  192. Graham-Harrison, Emma; Harding, Luke; Boffey, Daniel; Elias, Visontay. 25. veljače 2022. Ukraine invasion: Zelenskiy strikes defiant tone as explosions ring out in Kyiv. The Guardian. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. veljače 2022. Pristupljeno 25. veljače 2022.
  193. Polityuk, Pavel; Baczynska, Gabriela; Lawson, Hugh. Ukraine ministry says Russia hit 33 civilian sites in last 24 hrs -Interfax. Yahoo Finance. Reuters/Interfax. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. veljače 2022. Pristupljeno 25. veljače 2022.
  194. a b c Stručnjak otkriva što su Amerika i EU trebale napraviti i koje zemlje NATO-a su najugroženije: Sada je jasno da Putin nije blefirao!. www.vecernji.hr. Pristupljeno 26. travnja 2022.
  195. a b Naravno da su Rusi htjeli zauzeti Kijev, zamalo su i uspjeli. Evo zašto nisu. www.index.hr. Pristupljeno 26. travnja 2022.
  196. Roblin, Sebastien. 25. veljače 2022. Pictures: In Battle for Hostomel, Ukraine Drove Back Russia's Attack Helicopters and Elite Paratroopers. 19FortyFive (engleski). Pristupljeno 26. travnja 2022.
  197. Why Russia's military strategy is failing. Australian Financial Review (engleski). 4. ožujka 2022. Pristupljeno 27. travnja 2022.
  198. The Moscow Times. 24. veljače 2022. Russia Attacks Ukraine: As It's Happening. The Moscow Times. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  199. Chance, Matthew; Sangal, Aditi. 24. veljače 2022. On the ground: Russian forces take control of an air base near Kyiv, Ukraine. CNN. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  200. Video shows helicopters flying toward Gomostel airfield in Ukraine. Washington Post. 24. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  201. Russia Crisis Military Assessment: Why did Russia's invasion stumble?. Atlantic Council (engleski). 3. ožujka 2022. Pristupljeno 27. travnja 2022.
  202. McGregor. Russian Airborne Disaster at Hostomel Airport | Aberfoyle International Security (engleski). Pristupljeno 27. travnja 2022.
  203. "Procurile nove satelitske snimke: Golemi ruski konvoj kreće se u smjeru Kijeva, kolona je duga 5 kilometara!", Jutarnji list, objavljeno 27. veljače 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.
  204. "Konvoj ruskih tenkova i vojnih vozila dug 27 kilometara ide prema Kijevu", Al Jazeera, objavljeno 28. veljače 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.
  205. "Russian forces meeting ‘strong and wide’ Ukraine resistance", Al Jazeera, objavljeno 4. ožujka 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.
  206. Mark Episkopos, "Russia's Forty-Mile-Long Convoy Stalls Outside of Kiev", The National Interest, objavljeno 3. ožujka 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.
  207. "Explosion at Kyiv railway station as Ireland refers situation in Ukraine to ICC", The Irish Times, objavljeno 2. ožujka 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.
  208. Caitlin McFall, "Russia still 'stalled' in Ukraine's north, 'heavy' shelling in Kyiv, Chernihiv, Kharkiv: US defense official", Fox News, objavljeno 3. ožujka 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.
  209. Počinje totalna invazija”: Ruska vojska ulazi na istok Ukrajine, stigli specijalci, krstareći projektili, ratni brodovi…", "Nacional", 23. veljače 2022.
  210. "Kyiv region completely liberated from Russian occupiers", "Ukrajinska pravda", 2. travnja 2002.
  211. "UZNEMIRUJUĆE Užas u gradu kod Kijeva. Tijela na ulici, u masovnoj grobnici 280 ljudi", "Index.hr", 2. travnja 2022.
  212. "Podalak: Russia will leave all territories of Ukraine except the south and east", "Daily News", 2. travnja 2022.
  213. "'The vermin have left, but they've mined everything in the area': roads in Chernihiv Region are still very dangerous", "Ukrajinska Pravda", 4. travnja 2022.
  214. a b "General Staff: Russian troops successfully advanced in 2-3 towns", "Ukrajinska pravda", 5. travnja 2022.
  215. "Russian Forces Have 'fully Withdrawn' From Northern Ukraine To Belarus & Russia, Says UK", Depaneeta Das, "RepublicWord.com", 8. travnja 2022.
  216. Jutarnji list - Lociran nestali potpredsjednik Gazprombanka: 'Na ratištu sam, ostajem do ukrajinske pobjede!'. www.jutarnji.hr. 27. travnja 2022. Pristupljeno 27. travnja 2022.
  217. "They refuse to leave Kharkiv’s worst-hit neighborhood. ‘We believe in our victory’", NABIH BULOS, "Los Angeles Times", 2. svibnja 2022.
  218. "Kharkiv region: Armed Forces of Ukraine push Russian troops back and liberate 2 towns", Ukrayinska Pravda, 17. travnja 2022.
  219. "Exclusive: 3 bridges vital to Ukrainian counteroffensive blown up in Kharkiv region, satellite images show", Paul P. Murphy, CNN, 13. svibnja 2022.
  220. "Troops defending Kharkiv reached Russian border, Ukraine says", Reuters, 16. svibnja 2022.
  221. "'Ukraine can win this war': Top Nato diplomat says Russia is 'losing momentum'", AP, kod "ITV News", 15. svibnja 2022.
  222. Украинские пограничники сообщили об атаке границы со стороны России и Белоруссии. Interfax. 24. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  223. a b Troianovski, Anton; MacFarquhar, Neil. 23. veljače 2022. Ukraine Live Updates: Russia Begins Invasion From Land and Sea. The New York Times. ISSN 0362-4331. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  224. ВСУ отвоевали Счастье: уничтожено около 50 врагов. Unian. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  225. Ukraine Defense Ministry website up and running after about an hour offline Ukraine's army claims it shot down five planes and one helicopter in Luhansk region. Kyiv Post. 24. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022. – preko Twitter
  226. CNN, Sangal, Aditi i suradnici. 1. ožujka 2022. Russian-backed separatist leader expects his forces to surround Mariupol on Tuesday. CNN (engleski). Pristupljeno 27. travnja 2022.
  227. Ukraine: Mariupol Residents Trapped by Russian Assault [EN/UK] - Ukraine. ReliefWeb (engleski). Pristupljeno 27. travnja 2022.
  228. Hunder, Max. 30. ožujka 2022. Timeline: Russia's siege of the Ukrainian city of Mariupol. Reuters (engleski). Pristupljeno 27. travnja 2022.
  229. Welle (www.dw.com), Deutsche. "Azov" - sporni puk iz Mariupolja | DW | 16.03.2022. DW.COM (bošnjački). Pristupljeno 27. travnja 2022.
  230. Ukraine crisis: Inside the Mariupol base of the controversial Azov battalion. ABC News (engleski). 12. ožujka 2015. Pristupljeno 27. travnja 2022.
  231. Kontroverzna bojna Azov: Brane Mariupolj, ubijaju ruske generale i hvale se time - "Pokazali smo tko je veliki gazda i poslali okupatore u pakao". Dnevnik.hr. Pristupljeno 27. travnja 2022.
  232. Slobodna Dalmacija - On je zapovjednik kontroverzne pukovnije Azov koja Mariupolj već tjednima brani kao tvrđavu: Vladimir Putin i čečenski vođa Kadirov za njegovu glavu nude pola milijuna dolara. slobodnadalmacija.hr. 15. ožujka 2022. Pristupljeno 27. travnja 2022.
  233. Danas, R. T. L. VIDEO Pogledajte kako izgleda skriveni grad čeličane u Mariupolju: Dizajnirana je da izdrži nuklearni napad. Vijesti.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. travnja 2022. Pristupljeno 27. travnja 2022.
  234. "More than 1,000 Ukrainian marines forced to surrender in Mariupol, claims Russia", "The World News", 13. travnja 2022.
  235. "Ukrainian troops surrendering at Mariupol registered as POWs", Oleksandr Stashevskyi i Ciaran McQuillan ("Associated Press"), kod "Army Times", 19. svibnja 2022.
  236. "Ukraine: ICRC registers hundreds of prisoners of war from Azovstal plant", službne stranice Međunarodnog crvenog križa, 19. lipnja 2022.
  237. "War in Ukraine: Several hundred fighters still remain in the Azovstal factory in Mariupol" (engleski), Emmanuel Grynszpan, "Le Monde", 19. svibnja 2022.
  238. "Russia declares victory in Mariupol as last fighters in Azovstal steel mill surrender", Euronews, AP, 21. svibnja 2022.
  239. Reuters. 29. srpnja 2022. Russia says Ukraine struck prison in Donetsk region, killing 40. Reuters (engleski). Pristupljeno 30. srpnja 2022.
  240. Explosion in the Olenivka penal colony planned and executed by the Russian Federation – conversation intercepted by SSU. Ukrainska Pravda (engleski). Pristupljeno 30. srpnja 2022.
  241. Kyiv vows to hunt down Russian troops who castrated Ukrainian soldier. MSN (engleski). Pristupljeno 30. srpnja 2022.
  242. Dawson, Bethany. Twitter says Russian embassy tweet calling for a 'humiliating death' of Ukrainian POWs violates hate speech rules. Business Insider (engleski). Pristupljeno 30. srpnja 2022.
  243. Trending news: Russian Military Marking: Why Z, O, V, X and A are written on Russian army vehicles, know the meaning of all these here. Hindustan News Hub (engleski). 5. ožujka 2022. Pristupljeno 8. ožujka 2022.
  244. MacFarquhar, Neil. 7. ožujka 2022. The letter 'Z' has become a symbol for Russians who support the invasion of Ukraine. The New York Times (engleski). ISSN 0362-4331. Pristupljeno 8. ožujka 2022.
  245. Russia has launched its war in Ukraine. Vox. 23. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  246. Russia takes military action in Ukraine as UN meets. Al Jazeera. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  247. The war just started. South China Morning Post. 24. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  248. Watch Russian vehicles enter Ukraine via Crimea. The Hindu. 24. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  249. Ukraine-Russia invasion: Russia launches attack on Ukraine from several fronts. BBC News. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  250. Россия обстреляла жилой дом в Чугуеве Харьковской области: видео последствий. Current Time TV. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  251. Russian troops moving towards town of Nova Kakhovka in Kherson Oblast. 24. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  252. Russian troops enter Ukraine's Kherson Oblast: Defense Ministry. Anadolu Agency. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  253. Острів Зміїний захопили російські окупанти – ДПСУ. Gazeta UA. 24. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  254. Ukraine-Russia invasion: Ukraine says Russian rockets hit Kyiv overnight. BBC News. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. veljače 2022. Pristupljeno 25. veljače 2022.
  255. Lamothe, Dan. 26. veljače 2022. Ukrainian border guards may have survived reported last stand on Snake Island. The Washington Post. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. veljače 2022. Pristupljeno 26. veljače 2022.
  256. ரஷ்ய தாக்குதல்: தெற்கு உக்ரைன் பகுதியில் 22 பேர் கொல்லப்பட்டதாக தகவல். Dina Thanthi. 24. veljače 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  257. Ukraine death toll: What we know so far. Al Jazeera. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. veljače 2022. Pristupljeno 24. veljače 2022.
  258. Elizabeth Ingram, "Russian forces capture Kakhovka hydropower plant in the Ukraine"Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. studenoga 2022. (Wayback Machine), Hydro Review, objavljeno 25. veljače 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.
  259. Nick Paton Walsh, "Battle rages for strategic bridge in southern Ukraine after days of fighting", CNN, objavljeno 26. veljače 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.
  260. David L. Stern i dr., "Limited cease-fire reached for civilian evacuations as Russian forces cut off key cities", The Washington Post, objavljeno 4. ožujka 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.
  261. Roland Olyphant, "Vladimir Putin set to ‘cut Ukraine in two’ as key city of Kherson falls to Russians", The Telegraph, objavljeno 3. ožujka 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.
  262. "Ukraine invasion: City of Kherson 'is under total Russian control' says Moscow", "Sky News" (video), 2. ožujka 2022.
  263. "Russia could be losing ground in battle for Mykolaiv, but it still seeks to crush what it cannot have", Nick Paton Walsh, Brice Laine, Maryna Marukhnych i Natalie Gallón, CNN, (updated) 21. ožujak 2022. Pristupljeno 22. ožujka 2022.
  264. "Mariupol set to fall as Russians sever Ukraine’s access to Sea of Azov", Colin Freeman, "The Telegraph", 19. ožujka 2022.
  265. Geoff Brumfiel i Lauren Frayer, "Russian forces in Ukraine attack and seize Europe's largest nuclear power plant", NPR, objavljeno 4. ožujka 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.
  266. "Rusi raketirali skladište nafte kod Lavova"Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. svibnja 2022. (Wayback Machine), "Borak.info" 26 ožujka, 2022.
  267. "Guverner Rivne: Rusi izveli raketni napad na skladište nafte", Tanjug, "Blic.rs",
  268. "Rusi raketirali skladište goriva kod Odese: Žrtava za sada nema, gusti crni dim nadvio se nad gradom", Hina, "Jutarnji list", 03. travanj 2022
  269. "Russian invaders destroyed the Kremenchuk refinery", "Ukrajinska pravda", 2. travnja 2022.
  270. Ukraine denies attacking fuel depot in Russia, AP, kod "CBC", 1. travnja 2022.
  271. Russia Says Its Key Goal To Protect People In Ukraine's Separatist Regions. NDTV.com. Pristupljeno 3. srpnja 2022.
  272. Donbas: Why Russia is trying to capture eastern Ukraine. BBC News (engleski). 26. svibnja 2022. Pristupljeno 3. srpnja 2022.
  273. "Ukraine digs in to fight Russia's looming eastern offensive", Adam Schreck i Cara Anna, "Associated Press", kod "Click on Detroit", 10. travnja 2022.
  274. "May 7, 2022 Russia-Ukraine news", Adrienne Vogt, Meg Wagner, Jessie Yeung, Andrew Raine, Rob Picheta, Kathryn Snowdon i Amarachi Orie, CNN, 7. svinja (updated 8. svibnja) 2022.
  275. Russia Takes Losses in Failed River Crossing, Officials Say. VOA (engleski). Pristupljeno 7. srpnja 2022.
  276. "Ukrajinci teško odbijaju ruske napade u Sjevjerodonecku, snimke pokazuju razoreni grad", HINA, kod "Večernji list" 8. LIPNJA 2022.
  277. "Zelenskyy says Ukraine is losing 60 to 100 soldiers a day, a rare glimpse of Ukraine's losses during Russia's invasion", Sinéad Baker, "Insider", 5. lipnja 2022.
  278. Jutarnji list - 'Rusi su taktikom 'vatrenih zastora' mljeli Ukrajince. Ali sada im Kijev udara slabe točke...'. www.jutarnji.hr. 11. srpnja 2022. Pristupljeno 11. srpnja 2022.
  279. Afp. 22. lipnja 2022. Key Ukrainian city Severodonetsk under 'massive' Russian bombardment. The Hindu (engleski). ISSN 0971-751X. Pristupljeno 1. srpnja 2022.
  280. Mirovalev, Mansur. What does Russia's capture of Severodonetsk mean for Ukraine?. www.aljazeera.com (engleski). Pristupljeno 1. srpnja 2022.
  281. Ukrajina objavila novo izvješće o situaciji na bojištu: "Ovo je centar ruskih napada". www.index.hr. Pristupljeno 1. srpnja 2022.
  282. Rusija je nakon četiri mjeseca osvojila Luhansk. Sljedeći cilj bit će joj puno teži. www.index.hr. Pristupljeno 5. srpnja 2022.
  283. a b Zapad šalje silne količine oružja Ukrajini. Slijede dvije duge i krvave bitke. www.index.hr. Pristupljeno 4. srpnja 2022.
  284. Psaropoulos, John. Ukraine exacts punishing cost on Russian forces' eastern advance. www.aljazeera.com (engleski). Pristupljeno 7. srpnja 2022.
  285. Barić: Rat u Ukrajini pretvara se u rat iscrpljivanja; ruska prednost u topništvu je vidljiva. Hrvatska radiotelevizija. Pristupljeno 7. srpnja 2022.
  286. Slobodna Dalmacija - Zašto je Rusija toliko ranjiva na udare HIMARS-a u Ukrajini?: 'Otkad smo njima spržili Putinova skladišta streljiva, rusko granatiranje smanjilo se deset puta'. slobodnadalmacija.hr. 25. srpnja 2022. Pristupljeno 26. srpnja 2022.
  287. Institut za rat otkrio: "Putin je vjerojatno naredio - operativnu pauzu!". N1. 5. srpnja 2022. Pristupljeno 29. kolovoza 2022.
  288. Solomon, Erika. 9. srpnja 2022. Behind Russia's 'pause' are signs of a troubled effort to regroup. The New York Times (engleski). ISSN 0362-4331. Pristupljeno 29. kolovoza 2022.
  289. Russia taking 'operational pause' in Ukraine, analysts say. AP NEWS (engleski). 7. srpnja 2022. Pristupljeno 29. kolovoza 2022.
  290. Zamosc, Michael Wasiura in; Pol. 30. lipnja 2022. For Ukraine, retaking Kherson could create battle similar to Mariupol. Newsweek (engleski). Pristupljeno 7. srpnja 2022.
  291. Vladimir Putin urges generals to carry on into Donetsk after fall of Luhansk. Financial Times. 4. srpnja 2022. Pristupljeno 7. srpnja 2022.
  292. CNN, Oren Liebermann and Katie Bo Lillis. Recent attacks on pro-Russian officials in southern Ukraine indicate signs of growing resistance movement. CNN. Pristupljeno 7. srpnja 2022.
  293. Kherson: Ukraine claims new push in Russian-held region. BBC News (engleski). 30. kolovoza 2022. Pristupljeno 30. kolovoza 2022.
  294. Russia-Appointed Official In Ukraine Killed In Car Bombing. RadioFreeEurope/RadioLiberty (engleski). Pristupljeno 30. kolovoza 2022.
  295. Zelenskij naredio vojsci: Dajte mi plan za protunapad s milijun vojnika. www.index.hr. Pristupljeno 29. kolovoza 2022.
  296. Armed Forces of Ukraine break through first line of Russian defence in Kherson Oblast – Kakhovka Operational Group. Ukrainska Pravda (engleski). Pristupljeno 29. kolovoza 2022.
  297. a b Kramer, Andrew E. 10. rujna 2022. For Ukraine, the Fight Is Often a Game of Bridges. The New York Times (engleski). ISSN 0362-4331. Pristupljeno 11. rujna 2022.
  298. "Policija traga za minama koje su ruske snage posijale u Hersonu; nema vode, lijekova ni kruha", HINA/Bi.S., "T-portal", 12. studenog 2022.
  299. Reuters. 11. studenoga 2022. Russia says it has completed retreat from Kherson. Reuters (engleski). Pristupljeno 25. ožujka 2023.
  300. "Russians Make Minimal Progress in the Donbas, DOD Official Says", David Vergun, "DOD NEWS" (službene stranice Ministarstva obrane SAD-a), 2. svibnja 2022.
  301. [FOTO] Institut za ratne studije: U ratu u Ukrajini je došlo do prekretnice, Rusija je odustala od osvajanja drugog najvećeg ukrajinskog grada. tportal.hr. Pristupljeno 14. svibnja 2022.
  302. "The russians are controlling Izyum – General Staff of the Ukrainian Armed Forces", MIL.IN.UA., 1. travnja 2022.
  303. "Ukraine wages counteroffensive against Russian forces in east", Tom Balmforth i Jonathan Landay, "Reuters", 15. svibnja 2022.
  304. a b Sad kreće potpuno nova bitka za Donbas. www.index.hr. Pristupljeno 11. rujna 2022.
  305. Jutarnji list - Ukrajinski partizani krenuli u akciju, a potezi Rusa na jugu pokazuju pravo stanje: Očajni su... www.jutarnji.hr. 20. rujna 2022. Pristupljeno 21. rujna 2022.
  306. Objavljena Putinova uredba o djelomičnoj mobilizaciji. Evo tko ne mora u rat. www.index.hr. Pristupljeno 21. rujna 2022.
  307. Putin: Koristit ćemo sva raspoloživa sredstva da se zaštitimo, to nije blef. www.index.hr. Pristupljeno 21. rujna 2022.
  308. Faulconbridge, Guy. 21. rujna 2022. Putin expands Ukraine war effort, issues nuclear threat to West. Reuters (engleski). Pristupljeno 21. rujna 2022.
  309. Biden odgovorio Putinu: "Nuklearni rat se ne može dobiti. Svijet bi trebao prepoznati što ova nečuvena djela doista jesu". Dnevnik.hr. Pristupljeno 21. rujna 2022.
  310. Jutarnji list - Taktika ljudskog vala 80 godina poslije: 'Nema smisla napadati. Samo čekamo i ubijamo...'. www.jutarnji.hr. 7. travnja 2023. Pristupljeno 8. travnja 2023.
  311. Gojsilović, Tanja. 15. ožujka 2023. Bitka za Bahmut: Zašto je Ukrajincima i Rusima toliko važan tako mali grad?. N1. Pristupljeno 25. ožujka 2023.
  312. Khrebet, Alexander. 1. ožujka 2023. Russia's key attack force, Wagner Group, embroiled in conflict with regular army. The Kyiv Independent. Pristupljeno 25. ožujka 2023.
  313. U Rusiji regrutirani ubojice, silovatelji pa i kanibal. Ako prežive šest mjeseci, bit će oslobođeni. www.vecernji.hr. Pristupljeno 25. ožujka 2023.
  314. Lister, Tim. 16. ožujka 2023. Battle for Bakhmut grinds down Wagner's mercenaries and cuts their notorious leader down to size | CNN. CNN (engleski). Pristupljeno 25. ožujka 2023.
  315. Ellyatt, Holly. Trenches, mud and death: One Ukrainian battlefield looks like something out of World War I. CNBC (engleski). Pristupljeno 25. ožujka 2023.
  316. a b Jutarnji list - Ukrajinac otkrio uznemirujuće detalje okršaja s wagnerovcima: 'Prvo šalju zatvorenike. Penju se po leševima, gaze po njima...'. www.jutarnji.hr. 2. veljače 2023. Pristupljeno 25. ožujka 2023.
  317. Ukraine war: Ukraine admits pulling out of front line town of Soledar. BBC News (engleski). 19. siječnja 2023. Pristupljeno 25. ožujka 2023.
  318. Kramer, Andrew E.; Kurmanaev, Anatoly. 8. ožujka 2023. Ukraine Claims Bakhmut Battle Is Wagner's 'Last Stand'. The New York Times (engleski). ISSN 0362-4331. Pristupljeno 25. ožujka 2023.
  319. Reuters. 23. svibnja 2023. Who are the Freedom of Russia Legion and other armed fighters in Belgorod?. Reuters (engleski). Pristupljeno 23. svibnja 2023.
  320. News, A. B. C. Russia claims it repelled one of war's most serious cross-border attacks. ABC News (engleski). Pristupljeno 23. svibnja 2023.
  321. Roth, Andrew. 23. svibnja 2023. Anti-Putin militia claims to have overrun village in Russia border region of Belgorod. The Guardian (engleski). ISSN 0261-3077. Pristupljeno 23. svibnja 2023.
  322. Jutarnji list - Panika u Moskvi, na udaru partizana i misteriozni objekt Belgorod-22? Naređena hitna evakuacija!. www.jutarnji.hr. 22. svibnja 2023. Pristupljeno 23. svibnja 2023.
  323. Russia evacuates nuclear arsenal storage facility near Belgorod, Ukrainian intelligence says. Yahoo News (engleski). 22. svibnja 2023. Pristupljeno 23. svibnja 2023.
  324. Prigozhin Has Not Threatened Putin But Is He Targeting Def Min Shoigu, Army Chief Gerasimov?. News18 (engleski). 24. lipnja 2023. Pristupljeno 26. lipnja 2023.
  325. Osborn, Andrew; Liffey, Kevin. 24. lipnja 2023. Russia accuses mercenary chief of armed mutiny after he vows to punish top brass. Reuters (engleski). Pristupljeno 26. lipnja 2023.. Russia accused mercenary chief Yevgeny Prigozhin of armed mutiny on Friday after he alleged, without providing evidence, that the military leadership had killed a huge number of his fighters in an air strike and vowed to punish them.
  326. Telegram.hr. Šef Wagnera Prigožin tvrdi da je ruska vojska napala njihov kamp: 'Ubijen je ogroman broj boraca'. Telegram.hr. Pristupljeno 26. lipnja 2023.
  327. Kremlin to prosecute Wagner boss over alleged armed mutiny - as security tightened in Moscow. Sky News (engleski). Pristupljeno 26. lipnja 2023.
  328. Prigozhin's push to Moscow from Rostov-on-Don – DW – 06/24/2023. dw.com (engleski). Pristupljeno 26. lipnja 2023.
  329. Wagner rebels career toward showdown with Putin as they push to Moscow. POLITICO (engleski). 24. lipnja 2023. Pristupljeno 26. lipnja 2023.
  330. Ukraine's Air Force: Wagner mercenaries down 6 Russian army helicopters, 1 plane on June 24. The Kyiv Independent (engleski). 25. lipnja 2023. Pristupljeno 26. lipnja 2023.
  331. Reuters. 24. lipnja 2023. Putin says Wagner mutiny is 'treason' in televised address. Reuters (engleski). Pristupljeno 26. lipnja 2023.
  332. Reuters. 24. lipnja 2023. Russian mercenary boss Prigozhin to move to Belarus under Wagner deal, Kremlin says. Reuters (engleski). Pristupljeno 26. lipnja 2023.
  333. Pickrell, Ryan. Ukraine is kicking off its big offensive armed with powerful Western tanks and weapons, but breaking Russian lines may be anything but easy. Business Insider (engleski). Pristupljeno 30. lipnja 2023.
  334. Tayfun Ozberk, "Russia-Ukraine Conflict: What Happened In The Black Sea So Far?", Naval News, objavljeno 27. veljače 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.
  335. "Russian navy suffers losses in Ukraine", Jackie Allen, "USA Herald", 1. travnja 2022.
  336. SAD smatra da su 'Moskvu' potopile ukrajinske rakete 'Neptun'. balkans.aljazeera.net (bošnjački). Pristupljeno 21. travnja 2022.
  337. "Špijunska pozadina: Kako je potopljena krstarica Moskva? Američki avion ‘sakrio se‘ na nebu i locirao metu...", "Jutarnji list", 20. travnja 2022.
  338. "Intel Sharing Between U.S. and Ukraine ‘Revolutionary’ Says DIA Director", John Grady, "USNI News", 18. ožujka 2022.
  339. Pojavila se nova snimka napada ukrajinskog Bayraktara, uništava ruske patrolne brodove. Novi list (engleski). 2. svibnja 2022. Pristupljeno 2. svibnja 2022.
  340. "Russia lost another ship in Ukraine conflict"Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. svibnja 2022. (Wayback Machine), "Bolnews", 6. svibnja 2022.
  341. "Danger! mines’ – Odesa’s popular beaches now off limits", Reuters News Service, kod "Cyprus Mail", 9. lipnja 2022.
  342. "Sea drones and the counteroffensive in Crimea", Mariano Zafra i Jon McClure, "Reuters", objavljeno 17. srpnja 2023., dopunjeno 18. kolovoza 2023.,
  343. "With A Special Warhead Blew Up That Russian Submarine From The Inside", David Axe, "Forbes", 18. rujna 2023.
  344. "Ukraine regains control of strategic Black Sea oil rigs, intelligence service says", "The Guardian", 12. rujna 2023.
  345. "Russian Warships Leave Annexed Crimea Amid Growing Missile Threats – Reports", "The Moscow Times", 5. listopada 2023.
  346. Reuters, "Ukraine invasion: ‘missing’ Russian air force leaves US experts stumped", South China Morning Post, objavljeno 2. ožujka 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.
  347. The curious case of Russia's missing air force. The Economist. ISSN 0013-0613. Pristupljeno 26. travnja 2022.
  348. Russia alleges Ukrainian helicopters struck Belgorod fuel depot. www.aljazeera.com (engleski). Pristupljeno 26. travnja 2022.
  349. Institut za proučavanje rata: 'Rusi su počeli donositi razumnije vojne odluke'. Zelenski otkrio koji su ruski ciljevi za Europu. www.vecernji.hr. Pristupljeno 27. travnja 2022.. Kijev još uvijek kontrolira većinu ukrajinskog zračnog prostora jer Rusija nije uspjela uništiti većinu ukrajinske zračne obrane, navodi britansko Ministarstvo obrane u svojem obavještajnom izvještaju. - Ruske zračne aktivnosti su primarno fokusirane na jug i istok Ukrajine. Moskva je ograničila pristup zračnom prostoru iznad sjeverne i istočne Ukrajine što znači da se napadi mogu izvesti sa sigurne udaljenosti - navode Britanci. Pročitajte više na: https://m.vecernji.hr/vijesti/zelenski-otkrio-koji-su-ruski-ciljevi-za-europu-cuje-se-niz-eksplozija-u-okolici-belgoroda-u-rusiji-1581924 - m.vecernji.hr line feed character u |quote= na mjestu 434 (pomoć)
  350. a b "Ukraine bracing for another winter of Russian attacks targeting energy grid, Zelenskyy says", Hanna Arhirova, AP, 25. listopada 2023.
  351. "Ukraine Slams Russian Helicopter Base in Likely British Storm Shadow Missile Strike", Stefan Korshak, "Kyiv Post", 30. lipnja 2023.
  352. "Slovakia says it has given S-300 air defence system to Ukraine", Al Jazeera, 8. travnja 2022.
  353. "New challenge: Why there are no guarantees that Ukraine will repel 100% of Russian attacks", Ivan Kyrychevskyi, Uliana Bezpalko, Maria Kholina, "RBC Ukraine" 23. listopada 2023.
  354. a b Ukrainian hackers use Russian officer's wife's nudes to gather intel. The Jerusalem Post | JPost.com (engleski). Pristupljeno 12. travnja 2023.
  355. a b Ukrajinski hakeri nasamarili supruge ruskih vojnika pa objavili njihove zavodljive fotografije. www.vecernji.hr. Pristupljeno 12. travnja 2023.
  356. Russian Officials Predicted A Quick Triumph In Ukraine. Did Bad Intelligence Skew Kremlin Decision-Making?. RadioFreeEurope/RadioLiberty (engleski). Pristupljeno 27. travnja 2022.
  357. In a Kyiv under siege, neighbors dig trenches and raise barriers to brace for Russian assault. Washington Post (engleski). 1. ožujka 2022. Pristupljeno 27. travnja 2022.
  358. Kirby, Jen. 3. ožujka 2022. The other members of Ukraine's resistance. Vox (engleski). Pristupljeno 27. travnja 2022.
  359. a b c How Ukrainian Civilians Are Resisting Military Force. YES! Magazine (engleski). Pristupljeno 27. travnja 2022.
  360. Grandpa STEALS Russian ammo truck and gives it to Ukraine army, Internet says 'what a legend'. meaww.com (engleski). Pristupljeno 27. travnja 2022.
  361. Vlamis, Kelsey. Russian troops were killed after being given poisoned food and alcohol by Ukrainian civilians, officials say. Business Insider (engleski). Pristupljeno 27. travnja 2022.
  362. Motyl, Alexander J. Russians Likely to Encounter Growing Guerrilla Warfare in Ukraine. Foreign Policy (engleski). Pristupljeno 27. travnja 2022.
  363. CNN, Jessie Young i suradnici. 5. ožujka 2022. Ukrainian authorities accuse Russians of opening fire on civilian protest. CNN (engleski). Pristupljeno 27. travnja 2022.
  364. Mayor claims partisans killed more than 100 Russian soldiers in occupied Melitopol - KyivPost - Ukraine's Global Voice. KyivPost. 22. travnja 2022. Pristupljeno 5. srpnja 2022.
  365. "Бо Каховка – це Україна": партизани залишили окупантам послання. 24 Канал (ukrajinski). Pristupljeno 5. srpnja 2022.
  366. «Самоліквідація» мостів і окупантів. У захоплених містах України розгортається рух опору: що відомо про його наймасштабніші прояви. nv.ua (ukrajinski). Pristupljeno 5. srpnja 2022.
  367. 'The occupier should never feel safe': rise in partisan attacks in Ukraine. the Guardian (engleski). 6. lipnja 2022. Pristupljeno 5. srpnja 2022.
  368. Reuters. 24. lipnja 2022. Russian-installed Kherson official killed in bomb blast. Reuters (engleski). Pristupljeno 5. srpnja 2022.
  369. "Russian Invasion to Shrink Ukraine Economy by 45 Percent this Year" (PRESS RELEASE), službene stranice Svjetske banke, 10. travnja 2021.
  370. "H.R.6742 - Never Yielding Europe’s Territory (NYET) Act of 2022", Kongres Sjedinjenih Američkih Država. Pristupljeno 21. travnja 2022.
  371. H.R.6367 - Guaranteeing Ukrainian Autonomy by Reinforcing its Defense (GUARD) Act of 2022, Kongres Sjedinjenih Američkih Država. Pristupljeno 21. travnja 2022.
  372. a b "U.S. Security Assistance to UkraineArhivirana inačica izvorne stranice od 27. veljače 2022. (Wayback Machine)", 28. ožujka 2022. (updated). Pristupljeno 21. travnja 2022.
  373. "US giving intel to Ukraine for operations in Donbas, Defense Secretary says", Oren Liebermann, Barbara Starr, Jeremy Herb and Katie Bo Lillis, CNN, 7. travnja 2022. (updated).
  374. "US providing intelligence to Ukraine, officials say", "The Straits Times" (tekst od: REUTERS), 4. ožujka 2022.
  375. "Russian forces offensive stalled, but Russia keeps bombing – General Staff of the Armed Forces of Ukraine", "Ukrainskaya Pravda News", 9. ožujka 2022.
  376. "U.S. intel helped Ukraine protect air defenses, shoot down Russian plane carrying hundreds of troops", Ken Dilanian, Courtney Kube, Carol E. Lee i Dan De Luce, NBC News, 26. travnja 2022.
  377. "US provided intelligence that helped Ukraine target Russian warship", Natasha Bertrand i Katie Bo Lillis, CNN, 6. svibnja 2022. (updated)
  378. "How US spies helped Ukraine kill 44 of Vladimir Putin's top generals and colonels", Laura Sharman, "Mirror," 27. travnja 2022.
  379. "Intel Sharing Between U.S. and Ukraine ‘Revolutionary’ Says DIA Director", John Grady, USNI News, 18. ožujka 2022.
  380. "In Russia's War On Ukraine, Effective Satellites Are Few And Far Between", Sergei Dobrynin, Mark Krutov, RFERL, 11. travnja 2021.
  381. "How one US intelligence agency is supporting Ukraine"Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. svibnja 2022. (Wayback Machine), Nathan Strout, "FederalTimes", 25. travnja 2022.
  382. Niamh Cavanagh, "8 EU countries support Ukraine's call to fast-track membership talks", Yahoo News, objavljeno 28. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  383. Chris Harris i AFP, "Doubts over whether all EU nations support Ukraine joining the bloc", Euronews, objavljeno 28. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  384. "Factbox: Russia hit with sanctions from around the world after Ukraine invasion", Reuters, objavljeno 2. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  385. Stephanie Baker, "The List of Foreign Companies Pulling Out of Russia Keeps Growing", Bloomberg, objavljeno 1. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  386. "RUSSIA IS THE MAIN BENEFICIARY OF THE SO-CALLED ‘GRAIN AGREEMENT’", Iurii Mykhaylov, "Successful Farming", 25. srpnja 2022.
  387. "‘A beacon of hope’: Ukraine, Russia sign grain export deal", Ayse Wieting i Suzan Fraser, "Associated Press", kod "Star Advertiser", 22. srpnja 2022.
  388. "ANALYSIS: IMPACT OF RUSSIAN SANCTIONS ON COMMERCIAL AVIATION", "Key.Aero" ("Aviation News"), 16. svibnja 2022.
  389. "Will it ease sanctions on Russian air transport? A clear position for the Polish ambassador to the European Union", Sigmund Shortle, "Movies Online", 22. srpnja 2022.
  390. "Spare parts: Russian carriers have to cannibalize young planes", "Aviation Direct", 10. kolovoza 2022.
  391. "Russia vetoes U.N. Security action on Ukraine as China abstains", Michelle Nichols i Humeyra Pamuk, Reuters, 26. veljače 2022.
  392. "What are the sanctions on Russia and are they hurting its economy?", BBC, 25. svibnja 2023.
  393. "How Western energy sanctions against Russia are failing", Bohdan Miroshnychenko, "Ukrainska Pravda", 31. srpnja 2023.
  394. "Infographic - Impact of sanctions on the Russian economy", službene stranice Europske unije. Pristupljeno 4. kolovoza 2023.
  395. "Former CIA chief: US needs to ‘tighten the screws’ on Russia’s economy", Matt Egan, CNN, 6. srpnja 2023. (updated)
  396. "Ukraine War Economy Tracker", Maksym Samoiluk, "Centre for Economic Strategy", (updated) 2. kolovoza 2023. Pristupljeno 4. kolovoza 2023.
  397. "Remarks by the IMF Managing Director at the Fourth Ministerial Roundtable Discussion for Support to Ukraine (As Prepared For Delivery)", Cristalina Georgieva, službene stranice MMF-a, 11. listopada 2023
  398. UKRAINE SUPPLEMENTAL APPROPRIATIONS ACT, 2022, Službene stranice Kongresa SAD. Pristupljeno 17. ožujka 2022.
  399. "EU disburses first instalment of EUR 300 million aid to Ukraine", "Business Standard", 11. ožujka 2022.
  400. "International Donor’s Conference in Warsaw raises $6.5 billion for war-torn Ukraine", "The Tribune India", 5. svibnja 2022.
  401. Up to 32 billion US dollars”: G7 announce record aid for Ukraine, "Trend Detail News", 22. prosinca 2022.
  402. "Saving Ukraine’s Energy System: Electric Independence from the Aggressor State", Ukrainskaja pravda, objavljeno 1. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  403. "Request for emergency synchronisation of Ukrainian power system to Continental Europe power system", službene stranice ENTSO-E sustava, objavljeno 28. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  404. a b Kate Abnett i Marek Strzelecki, "EXPLAINER-Europe and Ukraine's plan to link power grids", Nasdaq.com, objavljeno 1. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  405. Surija Jayant, "Ukraine's Electrical Grid Shows How Hard It Is to Escape from Russia's Grasp", Time, objavljeno 1. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  406. Bill Whitaker, "Vulnerable U.S. electric grid facing threats from Russia and domestic terrorists", CBS News, objavljeno 27. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  407. Anders Åslund, "Disarming Putin’s energy weapon: Ukraine must connect to EU grid", Atlantic Council, objavljeno 6. studenog 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  408. Aura Sabadus, "Ukraine faces energy crisis as Putin weaponizes gas and coal supplies", Atlantic Council, objavljeno 4. studenog 2021., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  409. "Continental Europe TSOs are fully committed to the synchronisation with Ukraine and Moldova power systems", službene stranice ENTSO-E sustava, objavljeno 1. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  410. "Continental Europe successful synchronisation with Ukraine and Moldova power systems", službene stranice ENTSO-E sustava, 16. ožujka 2022.
  411. "Zelenskyy asks U.S. corporate leaders to move companies out of Russia; Biden speaks to Poland’s Duda", Holly Ellyatt i Amanda Macias, CNBC, 9. lipna 2022. (updated)
  412. "Ukraine energy profile", Country report — April 2020, IEA
  413. a b "Update 97 – IAEA Director General Statement on Situation in Ukraine", službene stranice IAEA, 3. rujna 2022. Pristupljeno 6. rujna 2022.
  414. Maïa De La Baume i Jacopo Barigazzi, "EU agrees to give €500M in arms, aid to Ukrainian military in ‘watershed’ move", Politico, objavljeno 27. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  415. Sodiq Oyeleke, "Full list: 15 countries sending arms to Ukraine since Russia’s invasion", Punch, objavljeno 28. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  416. "Pomoć Ukrajini šalje Hrvatska, 40 šlepera vojne opreme", CRODEX.NET, objavljeno 2. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  417. Jaroslaw Adamowski, "Poland to send air-defense weapons, ammo, drones to Ukraine", DefenseNews, objavljeno 2. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  418. "Slovakia to send artillery ammunition, fuel worth 11 million euros to Ukraine", Reuters, objavljeno 27. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  419. "Here's what's in the $13.6 billion Ukraine aid package", Katie Lobosco, CNN (Updated) 15. ožujka 2022.
  420. Alexandra Brzozowski, Sarantis Michalopoulos i Silvia Ellena, "Poland ‘key’ in Western weapons supplies to Ukraine", EURACTIV.com, objavljeno 1. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  421. Hungary refuses to allow weapons transit to Ukraine. POLITICO (engleski). 28. veljače 2022. Pristupljeno 3. srpnja 2022.
  422. "At a secret airfield in Eastern Europe, a multinational effort to send weapons to Ukraine proceeds at high speed", Oren Liebermann, CNN, 7. ožujka 2022.
  423. T-72M1 & T-72M1R tanks donated by Poland are now in service with Ukraine | Ukraine - Russia conflict war 2022 | analysis focus army defence military industry army. www.armyrecognition.com. Pristupljeno 2. srpnja 2022.
  424. Varšava šalje Ukrajincima svoje Twardyje, što sve znamo o tenku koji je ponos poljske obrambene industrije. tportal.hr. Pristupljeno 15. srpnja 2022.
  425. Poland Has Sent More Than 200 Tanks to Ukraine. WSJ (engleski). Pristupljeno 2. srpnja 2022.
  426. Media: Germany blocks Spain from sending arms to Ukraine. Baltic News Network - News from Latvia, Lithuania, Estonia (engleski). 13. lipnja 2022. Pristupljeno 2. srpnja 2022.
  427. Germany and Slovenia provide howitzers and IFVs to Ukraine. Army Technology (engleski). 22. lipnja 2022. Pristupljeno 2. srpnja 2022.
  428. VIDEO Objavljene snimke Ukrajinaca s tenkovima koje je donirala Slovenija. www.index.hr. Pristupljeno 26. svibnja 2023.
  429. a b Welle (www.dw.com), Deutsche. Military hardware for Ukraine: Who plans to supply what? | DW | 03.06.2022. DW.COM (engleski). Pristupljeno 2. srpnja 2022.
  430. a b c Western Tanks Arrive in Ukraine: Will It Turn War in Kyiv's Favor?. VOA (engleski). 30. ožujka 2023. Pristupljeno 26. svibnja 2023.
  431. "U.S. rushes 155mm howitzers to Ukraine as old-fashioned artillery holds Russians at bay", Marc Champion i Aliaksandr Kudrytski, Bloomberg News, 29. travnja 2022.
  432. "Australia to Deliver Six M777 Howitzers to Ukraine", INDER SINGH BISHT, "", 27. travnja 2022.
  433. "Canada sends four pieces of field artillery to Ukraine as country braces for renewed Russian attack", Murray Brewster, "CBC News", 22. travnja 2022.
  434. "Pentagon: US has transferred 80% of M777 Howitzers destined to Ukraine", "Al Mayadeen Net", 2. svibnja 2022.
  435. "The Netherlands deliver Panzerhaubitze 2000 to Ukraine", "NewsBeezer.com" 26. travnja 2022.
  436. "Njemačka Ukrajini isporučuje oklopne haubice", HINA, "Glas Istre", 6. svibnja 2022.
  437. ‘The race is on’: Britain moves to get heavy artillery to Ukraine, Andrew Chuter, "Defense News", 25. travnja 2022.
  438. "NATO Sends The ‘Big Guns’ And Rocket Artillery To Help Ukraine Fight Russia", Sebastien Roblin, "1945", 14. travnja 2022.
  439. "Britain Hands Over Deadly AS-90 Braveheart Howitzers and 45,000 High Explosive Shells to Ukraine", Guy McCardle 25. travnja 2022.
  440. "Poland to Deliver Self-Propelled Howitzers to Ukraine", INDER SINGH BISHT, "The Defense Post", 9. lipnj 2022.
  441. Focus - Meet the Ukrainian forces using French-supplied Caesar howitzers. France 24 (engleski). 10. lipnja 2022. Pristupljeno 2. srpnja 2022.
  442. "Norway donates howitzers to Ukraine", LUANNA MUNIZ i ZOYA SHEFTALOVICH, 8. lipnja 2022.
  443. "Biden admin to send Multiple Launch Rocket Systems to Ukraine in $40B aid package", Bradford Betz , Jennifer Griffin, "Fox News", 31. svibnja 2022.
  444. user. Norway and the UK will provide more M270 MLRS units to Ukraine (engleski). Pristupljeno 2. srpnja 2022. |url-status=dead zahtijeva |archive-url= (pomoć)
  445. "Ukraine receives first batch of Harpoon anti-ship missiles"Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. svibnja 2022. (Wayback Machine), "EU Today", 29. svibnja 2022.
  446. "US training Ukrainians on Danish Harpoon missiles: official", " Al Mayadeen", 26. svibnja 2022.
  447. "UK is set to offer Ukraine more firepower after Salisbury arms summit with plans to provide anti-ship missiles and armoured vehicles that can withstand rockets", MARK NICO, "DAILY MAIL", 7. travnja 2022.
  448. "Canada is Sending Ukraine Excalibur Precision-Guided, Extended-Range Artillery Shells", Guy McCardle, "SOFREP", 24. travnja 2022.
  449. "Ukraine Receives Fresh Supplies Of Bayraktar Drones And Eye-Popping Numbers Of Anti-Tank Weapons" (Updated), David Hambling, "Forbes", 3. ožujka 2022. Pristupljeno 10. ožujka 2022.
  450. "After Ukraine’s First Bayraktar Drone Attack, Rebels Allege Minsk Violation", Inder Singh Bisht, "The Defense Post", 27. listopada 2021.
  451. "Allies send Ukraine 'spare parts,’ adding 20 aircraft to fleet as Russia bombardment increases: DOD", Caitlin McFall, "Fox News", 20. travnja 2022.
  452. "Eleven New MI-17 Hip Helicopters for Ukraine Coming From US", Guy McCardle, "SOFREP, 25. travnja 2022.
  453. Helikopteri Mi-8 koje je donirala Hrvatska stigli u Ukrajinu. www.vecernji.hr. Pristupljeno 26. svibnja 2023.
  454. "U.S. says F-16s will arrive in Ukraine ‘towards the end of the year’", Lara Seligman, "Politico", 21. srpnja 2023.
  455. "Sjednica Vlade: Hrvatska upućuje žurnu pomoć Ukrajini", službene stranice Vlade RH, 24. veljače 2022.
  456. "Banožić: Hrvatska u Ukrajinu šalje pješačko oružje dovoljno za četiri brigade", službene stranice Vlade RH, 28. veljače 2022.
  457. "Koliko je Hrvatska pomogla Ukrajini: Imamo točne brojke Vlada je dosad odobrila 160 milijuna eura, od čega je čak 77 posto u oružju i vojnoj opremi", Marko Špoljar, "Jutarnji list", 26. veljača 2023. 09:42
  458. "Istražili smo popis oružja koji Hrvatska šalje za Ukrajinu: Isporuke ne staju idu topovi, haubice, strojnice", Davor Ivanković, "Večernji list, 1. ožujka 2023.
  459. "Vlada RH usvojila novi paket mjera za pomoć Ukrajini", službene stranice Ministarstva obrane RH, 24. kolovoza 2023.
  460. MacKenzie Sigalos, "Ukrainian central bank suspends electronic cash transfers, bolstering the use case for crypto", CNBC, objavljeno 24. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  461. "NBU Takes Further Steps to Sustain Operation of the Banking System Under Martial Law", Nacionalna banka Ukrajine, objavljeno 25. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  462. "NBU Approves Procedure for Unlimited Unsecured Refinancing Loans to Banks to Support Banking System Liquidity", Nacionalna banka Ukrajine, objavljeno 24. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  463. "Operation of Banks of Aggressor State to Be Terminated in Ukraine", Nacionalna banka Ukrajine, objavljeno 25. veljače 2022.
  464. "NBU and IMF Negotiate Options to Support Ukraine’s Economy and Financial Sector", Nacionalna banka Ukrajine, objavljeno 27. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  465. Press release 2252.:Joint IMF-World Bank Group Statement on the War in Ukraine, Međunarodni monetarni fond, objavljeno 1. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  466. "NBU Reinforces Ukraine’s Financial Defense Jointly with International Partners", Nacionalna banka Ukrajine, objavljeno 2. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  467. Miranda Bryant, "Swift: EU leaders line up to back banning Russia from banking network", The Guardian, objavljeno 26. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  468. Jesse O’Neill, #Russian banks blocked from SWIFT international payment network", New York Post, objavljeno 26. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  469. "NBU Lifts Some Bans on FX Transactions", Nacionalna banka Ukrajine, objavljeno 2. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  470. "State of Ukraine’s Financial Sector and NBU’s Actions to Support Its Uninterrupted Functioning under Martial Law", Nacionalna banka Ukrajine, objavljeno 3. ožujka 2022.
  471. Ukrainian Hryvnia/Euro, Wall Street Journal, pristupljeno 3. ožujka 2022.
  472. "Russian Ruble/Euro", Wall Street Journal, pristupljeno 3. ožujka 2022.
  473. "Inflation report, July 2023" (engleski), Narodna banka Ukrajine. Pristupljeno 24. listopada 2023.
  474. "Diljem Europe raspoređen Kibernetički tim za brzo reagiranje, među njegovim stručnjacima i Hrvatit", Branimir Vorša, "Dnevnik.hr", 23. veljače 2022.
  475. "Elon Musk Pledges Starlink Support for Ukrainian Internet, Won’t Block Russian News Sources", Mack DeGeurin, "Gizmodo", 7. ožujka 2022.
  476. "Ukraine to Get Access to Commercial Spy-Satellite Imagery", Mauro Orru, WSJ, 9. ožujka 2022.
  477. "Russian info war aided by severe disruption of communications in Ukraine, experts say", Serhii Nuzhnenko "Yahoo! news" 9. ožujka 2022.
  478. "The real reason Ukraine’s information war is so successful", Daniel Johnson, 29. ožujka 2022.
  479. "Ukrainians Are Winning The Information War", Chuck Devore, 2. ožujka 2022.
  480. "93 Percent of Ukrainians Believe Russia Will Be Defeated: Poll", Xander Landen, "Neewsweek", 30. ožujka 2022.
  481. Songs of Ukrainian World War I Soldier, Lubow Wolynetz, "The Sower", November 25, 2018
  482. "Ой, у лузі червона калина" - текст пісні, історія її виникнення і найпопулярніші виконання (ukrajinski), "TSN.UA", 8. travnja 2022.
  483. "Ой у лузі червона калина. Київське метро" (video), Андрій Лавріненко, 27. studenog 2014.
  484. "Ой у лузі червона калина Одеса (2022) Новини України" (video), "Odesa Film Studio", 7. travnja 2022.
  485. Aurora Bosotti, "Ukrainian town rejects Russia ultimatum to surrender as delegation leaves holding grenades", Daily Express, objavljeno 2. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  486. Kateryna Tyschenko, "Residents in occupied Berdyans'k drive away Russian military equipment, save Ukrainian flags", Ukrainskaya Pravda News, objavljeno 28. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  487. "Ukraine war: 'Russia-installed' Melitopol mayor says city must adapt to new reality after predecessor's 'kidnapping'", Ian Collier, "Sky News", 13. ožujka 2022.
  488. "Young Russian Soldiers Exchanged by Ukraine for Return of Melitopol Mayor", Aaron McDade, ".Newsweek", 17. ožujka 2022.
  489. "Ukrainians say Russians have abducted a second mayor", Mychael Schnell, "The Hill", 13. ožujka 2022.
  490. "Ukrainian deputy mayor of home to Europe's largest nuclear plant abducted by Russian occupying forces", Danielle Wallace, "Fox News", 21. ožujka 2022.
  491. "Four mayors turned out to be traitors in the Luhansk region - the Head of the Regional Military Administration", Olena Roschina, "Ukrajinska pravda", 3. travnja 2022.
  492. "Pro-Russian Mayor of Eastern Ukrainian City Who Cheered Putin's Decision to Invade Ukraine Kidnapped and Killed by Residents", R. Ghosh, "International Bussiness Times", 3. ožujka 2022. (updated)
  493. "In the Kherson region, Russians want to put rubles into circulation - a local deputy", (engleski) "Ukrayinska Pravda News", 22. ožujka 2022.
  494. "Ukraine-Russia: Ruble to be imposed on occupied Ukrainian region", Jane Bradley, "The Scotsman", 28. travnja 2022.
  495. Archive, View Author; feed, Get author RSS. 8. ožujka 2022. Horrifying video shows Russian tank obliterating civilian car in Ukraine. New York Post (engleski). Pristupljeno 28. ožujka 2022.
  496. CNN, EXCLUSIVE by Sara Sidner, Sandi Sidhu, Vasco Cotovio, Kostyantyn Gak and Oleksandra Titorova. Exclusive: Video shows Russian soldiers killing 2 civilians. CNN. Pristupljeno 17. svibnja 2022.
  497. staff, T. O. I.; AFP. Video shows Russian soldiers shooting Ukrainian civilians in the back. www.timesofisrael.com (engleski). Pristupljeno 17. svibnja 2022.
  498. Telegram.hr. Rusi bombardirali rodilište i dječju bolnicu u Mariupolju, Zelenskij: 'Djeca su pod ruševinama'. Telegram.hr. Pristupljeno 28. ožujka 2022.
  499. Ukrajina objavila razgovore ruskih vojnika: "Nema više Cole? Donosim kući televizor". www.index.hr. Pristupljeno 28. ožujka 2022.
  500. Rusi bombardirali kazalište u centru Mariupolja, u kojem su se sklonile stotine civila. Novi list (engleski). 16. ožujka 2022. Pristupljeno 28. ožujka 2022.
  501. Ukrajinac ispričao potresno iskustvo: Braću i njega Rusi mučili, upucali pa bacili u jamu. www.vecernji.hr. Pristupljeno 18. svibnja 2022.
  502. UZNEMIRUJUĆE Ukrajinac u autu bježao s obitelji. Rusi ubili njega i ženu. www.index.hr. Pristupljeno 28. ožujka 2022.
  503. Ukrajina optužuje Moskvu da prisilno odvodi civile u Rusiju. Radio Slobodna Evropa (srpsko-hrvatski). Pristupljeno 28. ožujka 2022.
  504. a b Ukrajinska zastupnica: Rusi su ubili civila pa pred djetetom više puta silovali ženu. www.index.hr. Pristupljeno 28. ožujka 2022.
  505. Slobodna Dalmacija - Ukrajinci presreli razgovor ruskog vojnika: 'Draga, ukrao sam kozmetiku za tebe'; Supruga: 'Sofija će u školu, trebat će je**ni laptop. Uzmi sve!'. slobodnadalmacija.hr. 30. ožujka 2022. Pristupljeno 31. ožujka 2022.
  506. Slobodna Dalmacija - Ruski vojnici koji su stigli s ukrajinskog bojišta u bjeloruski grad Mazir, kući šalju tone pokradenih televizora, klima, perilica, mobitela… Pogledajte video snimku. slobodnadalmacija.hr. 6. travnja 2022. Pristupljeno 6. travnja 2022.
  507. Slobodna Dalmacija - Rusi zarobljenim ukrajinskim borcima iz Azovstalja obećali da će ih ostaviti na životu, a onda je majka jednog od njih dobila najstrašnije pismo. slobodnadalmacija.hr. 4. svibnja 2022. Pristupljeno 7. svibnja 2022.
  508. Beaumont, Peter. 17. ožujka 2023. What does the ICC arrest warrant for Vladimir Putin mean in reality?. The Guardian (engleski). ISSN 0261-3077. Pristupljeno 12. travnja 2023.
  509. Kesaieva, Vasco Cotovio,Andrew Carey,Josh Pennington,Yulia. 12. travnja 2023. Videos purport to show beheaded Ukrainian soldiers. CNN (engleski). Pristupljeno 12. travnja 2023.
  510. Objavljena brutalna snimka iz Ukrajine: Ruski vojnik zarobljeniku nožem odrubio glavu. Dnevnik.hr. Pristupljeno 12. travnja 2023.
  511. Jutarnji list - Ruskim kanalima širi se jezivi video odrubljivanja glave ukrajinskom vojniku: 'Gori su od ISIS-a!'. www.jutarnji.hr. 12. travnja 2023. Pristupljeno 12. travnja 2023.
  512. Jutarnji list - 'Ruski vojnik se posramio kad sam krenuo uzeti tijelo mog prijatelja Jurija, poslije sam shvatio i zašto'. www.jutarnji.hr. 5. travnja 2022. Pristupljeno 5. travnja 2022.
  513. staff, T. O. I.; AFP. Israel envoy to Ukraine says killing of civilians in Bucha unjustifiable 'war crime'. www.timesofisrael.com (engleski). Pristupljeno 3. travnja 2022.
  514. Jutarnji list - Ukrajinci objavili uznemirujuću snimku ruskih vojnika: 'U civilnoj su odjeći? Sve ih poubijajte! Sve!'. www.jutarnji.hr. 7. travnja 2022. Pristupljeno 8. travnja 2022.
  515. Kramatorsk station attack: What we know so far. BBC News (engleski). 8. travnja 2022. Pristupljeno 8. travnja 2022.
  516. Jutarnji list - Specijalna predstavnica UN-a: 'Dobili smo izvješća da ruski vojnici siluju ukrajinske muškarce i dječake'. www.jutarnji.hr. 4. svibnja 2022. Pristupljeno 7. svibnja 2022.
  517. Ukrajinci objavili crtež dječaka. Kažu da su ga ruski vojnici silovali pred majkom. www.index.hr. Pristupljeno 13. svibnja 2022.
  518. Nadeau, Barbie Latza. 20. svibnja 2022. Russians Accused of Raping and Killing a 1-Year-Old Child, Says Ukraine official. The Daily Beast (engleski). Pristupljeno 24. svibnja 2022.. The dead boy is among dozens of alleged child rape victims which include two 10-year-old boys, triplets aged 9, a 2-year-old girl raped by two Russian soldiers, and a 9-month-old baby who was penetrated with a candlestick in front of its mother, according to Ukraine’s Commissioner for Human Rights, Lyudmyla Denisova.
  519. Ukraine claims one-year-old boy died after being raped by Russian soldiers. news.yahoo.com (engleski). Pristupljeno 24. svibnja 2022.
  520. Horrifying footage appears to show Russian captors castrating a Ukrainian prisoner of war. news.yahoo.com (engleski). Pristupljeno 29. srpnja 2022.
  521. The Presidentʼs Office reacted to the video of the Russians castrating a Ukrainian prisoner of war. babel.ua (engleski). Pristupljeno 29. srpnja 2022.
  522. Pleasance, Chris. 29. srpnja 2022. Russian troops 'film themselves castrating a Ukrainian POW'. Mail Online. Pristupljeno 29. srpnja 2022.
  523. Archive, View Author; feed, Get author RSS. 29. srpnja 2022. 'Sickening' video shows gagged Ukrainian POW being castrated. New York Post (engleski). Pristupljeno 29. srpnja 2022.
  524. Ukraine government investigates video alleged to show torture of Russian PoWs. the Guardian (engleski). 28. ožujka 2022. Pristupljeno 28. ožujka 2022.
  525. Jutarnji list - Pojavila se snimka na kojoj ukrajinski vojnici ubijaju zarobljene pripadnike ruske vojske. NY Times: 'Autentična je'. www.jutarnji.hr. 6. travnja 2022. Pristupljeno 8. travnja 2022.
  526. [FOTO] Zelenski: Rusija je uništila više od 200 lokacija ukrajinske kulturne baštine, među njima i muzej pjesnika i filozofa Skovorode. tportal.hr. Pristupljeno 9. svibnja 2022.
  527. Gettleman, Jeffrey; Chubko, Oleksandr. 30. travnja 2022. Ukraine says Russia looted ancient gold artifacts from a museum. The New York Times (engleski). ISSN 0362-4331. Pristupljeno 11. svibnja 2022.
  528. "Updated Ukraine Recovery and Reconstruction Needs Assessment", Svjetska banka (izjava za javnost, s ugrađenim linkom na cjeloviti "Ukraine Rapid Damage and Needs Assessment : February 2022 - February 2023"), 23. ožujak 2023.

Vidi još

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.