Islamska zajednica u Hrvatskoj

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Islamska zajednica u Hrvatskoj
Logotip Islamske zajednice u Hrvatskoj
Reis-ul-ulemaHusein ef. Kavazović
MuftijaMuftija Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj
Osnovana1916.
SjedišteZagreb
DržavaFlag of Croatia.svg Hrvatska
GlasiloMinber - glasilo Islamske zajednice u Hrvatskoj

Islamska zajednica u Hrvatskoj je vjerska organizacija muslimana u Hrvatskoj.

Duhovno vodstvo muslimana u Hrvatskoj zove se Mešihat a najviši predstavnik Islamske zajednice u Hrvatskoj je muftija. Trenutni muftija Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj je Aziz ef. Hasanović koji je na ovoj dužnosti od 2012. godine. Islamska zajednica u Hrvatskoj je Mešihat Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, zbog čega je reis-ul-ulema vrhovni poglavar muslimana i u Hrvatskoj.[1]

Sjedište Islamske zajednice u Hrvatskoj nalazi se u Zagrebu.

Povijest[uredi VE | uredi]

Položaj Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj u okviru Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini

Prikaz života i rada Islamske zajednice i muslimana u Hrvatskoj obuhvaća davna vremena, od 10. do 14. stoljeća, kada su prvi muslimani, zvani Ismaelićani i Kalizije, došli na prostore Ugarskog kraljevstva na poziv tadašnjih kraljeva i zadržali se na njemu sve do pred sam prodor Osmanlija. Novija povijest muslimana i Islamske zajednice u Hrvatskoj, započinje 1878. godine okupacijom, zatim 1908. godine aneksijom Bosne i Hercegovine, te 27. travnja 1916. godine, izglasavanjem zakona u Hrvatskom državnom saboru o priznanju islama kao ravnopravne religije drugim religijama u ovom području.[2]

Izvjestitelj po ovoj točci dnevnog reda bio dr. Gjuro Šurmin, koji je vrlo iscrpno elaborirao potrebu donošenja ovakvog zakona. On se pozvao na primjer Austrije koja je priznala status islamu još 1912. godine, kao i Ugarska koja je netom prije 30. ožujka ovakav zakon primila u svom Saboru. Navodeći da je Hrvatska još 1873. godine specijalnim zakonima riješila pitanje židovske, evangeličke i drugih kršćanskih zajednica smatra neophodnim riješiti i pitanje islama. On navodi podatak da je muslimana bilo 204 na popisu iz 1910. godine. Donosi vrlo precizne podatke o strukturi muslimana u to doba, njihovom obrazovanju, poduzetništvu, angažmanu u vojsci i druge zanimljivosti poput broj muškaraca, žena, djece, dobi, oženjenih, rastavljenih i slično. U raspravu su se uključili i ostali članovi Sabora, među njima i odjelni predstojnik za bogoštovlje i nastavu dr. Stjepan Stropch. On ukazuje na sljedeće: "Kod nas dakle muslimani kao pripadnici jedne zakonom nepriznate konfesije nisu sa vjeroispovjednog pravnog gledišta dolazili u obzir, pogotovo pa ko bila je za njih isključena svaka mogućnost da se kod nas organiziraju u svrhu zajedničkog bogoslužja i uređenja svoga vjerskog života, niti su dakako uživali kakove zakonske zaštite. Predležećom zakonskom osnovom želi se, da se tomu izvanpravnom položaju muslimana u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji učini kraj i da ih se podigne u red zakonom priznatih konfesija, tj. da im se dade sloboda zajedničkog javnog ispovijedanja vjere i sva prava javne korporacije, kao što ih uživaju i druge u nas zakonom priznate konfesije."[3]

Priznavanjem islama u Hrvatskoj, osnovana je prvotno medresa, a potom Islamska gimnazija, osnovan je Vakuf Islamske zajednice, humanitarna organizacija Zirat Islamske zajednice, Škola Kurana i hifza, Dječji vrtić, Centar za kulturu dijaloga, Institut za arapski jezik i islam i Centar za certificiranje halal kvalitete.[4]

Godine 2002. godine Vlada Republike Hrvatske i Mešihat Islamske zajednice potpisali su Ugovor o specifičnim odnosima. Tim Ugovorom definirana su sva prava u vezi muslimana u Hrvatskoj.

Muftije[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Muftija

Muftija zagrebački
# Ime i prezime Mandat započeo Mandat završio Napomena
1. Ismet ef. Muftić 1917. 1945.
Muftije Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj
2. Ševko ef. Omerbašić 1995. 2012.
3. Aziz ef. Hasanović 2012. Trenutačno

Organizacija[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Popis džamija u Hrvatskoj

Islamska zajednica u Hrvatskoj se sastoji od Sabora Islamske zajednice, muftije, i mešihata. Sabor Islamske zajednice u Hrvatskoj je najviše predstavničko i zakonodavno tijelo Islamske zajednice koji u svom radu slijedi princip islamske šure. Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj je najviši vjerski i administrativni organ Islamske zajednice. Mešihat sačinjavaju predsjednik Mešihata i 10 (deset) članova. Predsjednik Mešihata je ujedno i muftija Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj. Muftiju bira Sabor Islamske zajednice a potvrđuje reis-ul-ulema.

Islamska zajednica u Hrvatskoj je podijeljena na medžlise (Zagreb, Rijeka, Pula, Sisak, Split, Varaždin, Gunja, Dubrovnik, Karlovac, Labin, Osijek, Vinkovci, Poreč, Slavonski Brod, Umag, Zadar),[5] koji su dalje podijeljeni na džemate. Džemati čine najmanje organizacione jedinice Islamske zajednice. U okviru Islamske zajednice u Hrvatskoj djeluje Islamska gimnazija dr. Ahmeda Smajlovića, koja se nalazi u Zagrebu.

Logoi[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. O nama. islamska-zajednica.hr. islamska-zajednica.hr pristupljeno 20 listopada 2019
  2. Islam i muslimani u Hrvatskoj. katalog.kgz.hr. katalog.kgz.hr pristupljeno 20 listopada 2019
  3. Intervju sa Azizom Hasanovićem, predsjednikom Mešihata i muftijom Islamske zajednice u Hrvatskoj. katalog.kgz.hr. islamska-zajednica.hr pristupljeno 20 listopada 2019
  4. Intervju sa Azizom Hasanovićem, predsjednikom Mešihata i muftijom Islamske zajednice u Hrvatskoj. katalog.kgz.hr. islamska-zajednica.hr pristupljeno 20 listopada 2019
  5. O nama. islamska-zajednica.hr. islamska-zajednica.hr pristupljeno 20 listopada 2019

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]