Isusovačke redukcije

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ostaci isusovačke redukcije u Brazilu

Isusovačke redukcije tip su naselja u Latinskoj Americi, koje su podigli isusovci tijekom 17. i 18. stoljeća.

Strategija Španjolskog Carstva bila je, da se domaće autohtono stanovništvo nastani u središtima zvanim redukcije, kako bi se lakše provelo: pokrštavanje, ubiranje poreza i administrativni ustroj. Isusovci su prvotno sudjelovali u tome, uglavnom na području današnjeg Paragvaja među indijanskim narodom Tupí-Guaraní. Kasnije su redukcije proširene i na područja današnje Argentine, Brazila i Bolivije.

Isusovačke redukcije bili su drugačije od redukcija u drugim regijama, jer se od autohtonih Indijanaca, očekivalo, da prijeđu na kršćanstvo, ali ne nužno i da poprime europsku (španjolsku ili portugalsku) kulturu.[1] Pod vodstvom isusovaca i indijanskih poglavica zvanih cacique, redukcije su postigle visok stupanj autonomije unutar Španjolskog kolonijalnog carstva. Uz korištenje indijskog rada, redukcije su postale ekonomski uspješne. Njihovom postojanju prijetili su upada trgovaca robljem zvanih bandeirante. Zbog otpora trgovini robljem i zbog uspostave indijanske policije, koja se borila protiv kolonijalista, došlo je do protjerivanja isusovaca iz obje Amerike 1767. godine. Isusovačke redukcije predstavljaju kontroverzno poglavlje evangelizacije Amerike.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. ippy, Charles H, Robert Choquette and Stafford Poole (1992). Christianity comes to the Americas: 1492 - 1776. New York: Paragon House. pp. 98–100. ISBN 1-55778-234-2.