Ivan Vitez od Sredne
| Njegova PreuzvišenostIvan Vitez | |
|---|---|
 Portret Ivana Viteza iz oko 1530. godine | |
| Rođen | 1405. ili 1408. Sredna pokraj Križevaca |
| Umro | 1472. Ostrogon, Ugarska |
| Zaređen za biskupa | ostrogonski nadbiskup |
| Prethodne službe | varadinski biskup (1445. – 1465.) |
| Normativni nadzor | |
| Portal: Kršćanstvo | |
| Portal o životopisima | |
Ivan Vitez od Sredne (Sredna, pokraj Križevaca, 1405. ili 1408. – Ostrogon, 6. kolovoza 1472.) (mađ. zrednai Vitéz János), hrvatski humanist, ostrogonski nadbiskup i ugarski primas (1465. – 1472.), diplomat, latinist, matematičar, astrolog i astronom.
Pripadao je dijelu roda Viteza koji je živio na prostoru Podravine i Bilogore, odnosno nekadašnje Komarničke županije), koja je bila ukinuta 1360. godine i zamijenjena Križevačkom županijom. Otac mu je bio tajnik palatina Ugarskog Kraljevstva (1446. – 1452.) Janka Hunjadija, oca Matijaša Korvina. Mati mu je bila iz obitelji Garázda, nazvane po Goraždu u Bosni, odakle je bila podrijetlom.
Studije prava završio je u Padovi i Bologni, gdje je stekao znanje iz područja fizike, astronomije i alkemije, a školovao se i u Beču. Neko vrijeme (oko 1437.) bio je kanonik-kustos u Zagrebu i u tom razdoblju pridonosi uspostavljanju veza izmeðu Zagreba i tada vrlo važnih kulturnih i znanstvenih središta u Italiji. Zatim je otišao u Ugarsku, gdje je bio odgojitelj, a potom i kancelar Matijaša Korvina, ali i glavna politička ličnost na njegovu dvoru. To mu je omogućilo napredovanje u karijeri pa je postavljen i za primasa Ugarske.
Bio je odličan latinist, organizator, inicijator i mecena korvinovskog humanističkog kruga. Osnovao je akademiju, skriptorij i knjižnicu u Budimu te sveučilište u Požunu (danas Bratislava u Slovačkoj). Potkraj života bio je inicijator bune koja je u Hrvatskoj i Ugarskoj izbila protiv kralja Matijaša Korvina, zbog čega je naposljetku izgubio povlastice i imanja.
