Ivo Andrić Lužanski

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ivo Andrić Lužanski
Predsjednik Federacije BiH
trajanje službe
1. siječnja 1999. – 1. siječnja 2000.
Prethodnik Ejup Ganić
Nasljednik Ejup Ganić
Predsjednik Federacije BiH
trajanje službe
1. siječnja 2001. – 28. veljače 2001.
Prethodnik  Ejup Ganić
Nasljednik Karlo Filipović
Rođenje 1956.

Ivo Andrić - Lužanski (1956.), hrvatski političar iz Bosne i Hercegovine, iz sela Luga.[1], legendarni zapovjednik 115. brigade HVO "Zrinski".[2] Član je HDZ BiH. Dvaput je obnašao dužnost predsjednika Federacije BiH, od 1. siječnja 1999. do 1. siječnja 2000., a u drugom mandatu od 1. siječnja 2001. do 28. veljače 2001. godine. Uz Ejupa Ganića jedini koji je obnašao predsjedničku dužnost u dvama mandatima po rotirajućem načelu.[3] Kad je bio izabrana za predsjednika FBiH, bio je aktualni predsjednik Sabora Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i jedan od prvih ljudi HDZ-a BiH.[4] Jedan od najistaknutijih hrvatskih političara u soljanskoj regiji. Jedan je od pokretača otpora velikosrpskoj agresiji na BiH. Osnovao je HVO u Živinicama i Hrvatsku zajednicu Soli. U vrijeme sukoba HVO i Armije BiH u Hercegovini i središnjoj Bosni, kad su se podizale tenzije, predsjedavao je HVO-om Hrvatske zajednice Soli. U Živinicama i Tuzli tad je bilo dosta napetosti, iako su izbjegnuti ozbiljniji incidenti, jer su ondje cijelo vrijeme rata Hrvata i Bošnjaka uspjeli rješavati probleme dogovorom. Nakon rata radio je na projektu općine Soli. Legalni i legitimni projekt predan je u Zastupnički dom federalnog parlamenta 1996. godine, no nažalost nikada nije ugledao svjetlo dana. BiH nikad tu nije primijenila Europsku povelju o lokalnoj samoupravi. Poslije rata obnašao je visoke dužnosti i bio među najistaknutijim bh. hrvatskim političarima. U vrijeme hrvatske samouprave dok je predsjednik HDZ BiH bio Ante Jelavić imao je aktivnu ulogu. Premda je bio poslije sankcioniran i što nije bilo razumijevanja, Andrić je izrazio zadovoljstvo projektom Hrvatske samouprave jer su time skrenuli pozornost međunarodnoj zajednici na hrvatsko pitanje, pokazali na postojanje problema hrvatske nejednakopravnosti i problema nekonstitutivnosti u Bosni i Hercegovini. Nažalost, međunarodna zajednica kupovala je političke bodove kod muslimana preko hrvatskih leđa. Odnos međunarodne zajednice u BiH prema Hrvatima, i to legitimno i legalno izabranim zastupnicima naroda, bio je gori nego Britanaca prema lokalnom stanovništvu u vrijeme kolonijalne britanske vlasti u Indiji. Međunarodna zajednica zabranila mu je politički rad nakon Samouprave. Osam godina nije smio obnašati dužnosti u izvršnoj vlasti, nije smio u BiH biti niti vratar. Čim je istekla zabrana, vratio se u politiku, ali nije više obnašao visoke dužnosti. Kooptiran je u Predsjedništvo stranke, bio biran na Saboru HDZ-a i bio član Predsjedništva. Danas živi i radi u Živinicama i Tuzli priznat kao ugledan političar i javni djelatnik.[5]

Ivo Andrić je i hrvatski pjesnik. Budući da je iz sela Luga, prezimenu je dodao epitet Lužanski da ga se ne bi zamijenilo s nobelovcem Ivom Andrićem.[1]

Član prve obnovljene skupštine Društva Hrvatski dom u Tuzli[6] te sudionik prve redovite sjednice Skupštine Društva, održane 30. studenoga 1993. godine u Kongresnoj dvorani hotela “Tuzla” u Tuzli.[7]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 (boš.) Dani Emir Imamović: Nas komšija (pot)predsjednik: Ivo na Ganićevom putu, br. 155, 19. svibnja 2000. (pristupljeno 21. studenoga 2017.)
  2. Radio Orašje Radio Orašje: Obilježena obljetnica osnutka 115 brigade HVO-a. 10. svibnja 2016. (pristupljeno 31. siječnja 2017.)
  3. Ben Cahoon, "World Statesmen - Bosnia and Hercegovina"
  4. (boš.) Nap.ba Izvršna vlast: Ko su od 1994. do danas bili predsjednici i potpredsjednici FBiH 9. veljače 2015. (pristupljeno 21. studenoga 2017.)
  5. Dnevnik.ba Tvrtko Milović: Intervju Ivo Andrić Lužanski: Hrvatska samouprava je svijetla točka hrvatske politike u BiH 24. ožujka 2017. (pristupljeno 21. studenoga 2017.)
  6. Issuu.com Hrvatski dom. Gradovrh, časopis za književno-jezična, društvena i prirodoznanstvena pitanja, Godište X, rujan 2013. Priredio Petar Matanović: Iz naše arhive, izvještaji i popisi članova, str. 310. (pristupljeno 6. studenoga 2018.)
  7. Issuu.com Hrvatski dom. Gradovrh, časopis za književno-jezična, društvena i prirodoznanstvena pitanja, Godište X, rujan 2013. Priredio Petar Matanović: Zapisnik Skupštine društva "Hrvatski dom" 1993. str. 312. (pristupljeno 6. studenoga 2018.)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]