Prijeđi na sadržaj

Izolacija

Izvor: Wikipedija

Izolacija (tal. isolare, »odvojiti, odijeliti«, od lat. insula, »otok«)[1] ima temeljno značenje odvajanja, izdvajanja, osamljivanja ili odvojenosti, a može značiti:

Građevinarstvo

[uredi | uredi kôd]

Prirodne znanosti

[uredi | uredi kôd]
  • izolacija (kemija), izdvajanje kemijskog elementa iz kemijskog spoja u elementarnu tvar uz pomoć kemijske reakcije
  • izolacija (medicina), u medicini, je odvajanje jedinke ili skupine od ostale populacije kako ne bi djelovali na druge jedinke u populaciji.
  • izolacija (biologija), u biologiji, je izdvajanje jedne skupine jedinki od ostalih istovrsnih jedinki tako da ta odijeljena skupina postane zasebna rasplodna zajednica (populacija), koja postupno gubi sposobnost križanja s ostalim istovrsnim populacijama. Izolaciju mogu izazvati različiti unutarnji ili vanjski čimbenici. Ako zemljopisne prepreke (rijeke, jezera, mora, planinski lanci, stepe, pustinje i slično) prekinu neprekinutost (kontinuitet) raširenosti jedne vrste i prostorno je odijele u pojedine samostalne skupine, govori se o zemljopisnoj ili geografskoj izolaciji. Ona je najčešća kod vrsta koje imaju veliko područje raširenosti.
    • ekološka izolacija nastaje kada se istovrsni organizmi razdijele na različite biotope (stanište), to jest kada se unutar istoga zemljopisnog područja pojedine skupine prilagode različitomu staništu (šumski, stepski, pustinjski oblici ili ekotipovi), ili promijene način života (jedne dnevne, druge noćne). Različite ekološke osobine (na primjer odazivanje kod ptica) javljaju se i u skupina iste vrste, kada se jedna skupina nastani na tlu, druga u grmlju, jedna blizu mora, druga tisuću metara nad morem.
    • kada u nekoj izoliranoj populaciji zbog procesa mutacije gena i rekombinacije kromosoma nastupi promjena genetskih svojstava te promjena u poretku gena i kromosomskoj garnituri, tada nastaje genska izolacija i pojavljuje se nepodudarnost genskoga sastava i nespojivost kromosoma roditeljskih populacija, zbog čega je zapriječen proces oplodnje, a ako do njega i dođe, javljaju se životno nesposobni hibridi.
    • fiziološka izolacija nastaje kada kod jedne skupine organizama spolni produkti počnu dozrijevati u različito doba, pa se vrsta rascijepi u skupine koje se pare u različitim sezonama (kod haringe ili sleđa, Clupea harengus, postoje skupine koje se mrijeste u proljeće i one druge, koje se mrijeste u jesen).
    • može nastupiti razlika i u spolnim nagonima, može se pojaviti pomanjkanje spolne privlačnosti zbog slaba izlučivanja mirisnih tvari i tako dalje. Taj tip izolacije naziva se spolna izolacija ili sezonska izolacija.
    • morfološka izolacija nastaje kada se istovrsne jedinke ne mogu pariti zbog razlike u građi organa za parenje ili kopulaciju (često kod kukaca i pauka), ili pak jednostavno zbog razlike u veličini tijela i slično. Izolacijski mehanizmi mogu djelovati pojedinačno ili kombinirano, a vrlo su značajan faktor u razvoju novih vrsta. Svaka trajnija izolacija dovodi do razilaženja svojstava, do divergentna razvoja, i uzrokuje stvaranje raznolikih oblika unutar iste vrste, pa se prirodnim odabiranjem oblikuju novi varijeteti, ekološke rase, podvrste i vrste.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. izolacija, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.


Ovo je razdvojbena stranica.
Pomaže u orijentaciji tako da popisuje sve stranice koje dijele isti naslov. Ako Vas je poveznica iz nekoga članka poslala ovamo, možda biste željeli vratiti se i ispraviti ju da pokazuje izravno na željenu stranicu.