Jakobinci

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ulaz u društvo Jakobinaca

Jakobinci su bili revolucionari demokrati u vrijeme Francuske revolucije, a ime su dobili po samostanu sv. Jakova u Parizu gdje im je bilo sjedište. Na čelu im se nalazio Maximilien Robespierre. Tražili su veća prava za sitno građanstvo te ukidanje nejednakosti na temelju bogatstva. Osnovali su komitet javnog spasa i stvorili narodnu vojsku u kojoj se našao mladi Napoleon Bonaparte. 1793. godine donijeli su ustav kojim su ukinuti svi ostatci feudalizma u Francuskoj.

Jakobinski teror[uredi VE | uredi]

Jakobinski teror je ime koje se odnosi na razdoblje vlasti jakobinaca u kojem je bilo najraširenije nasilno uklanjanje politčkih suparnika.[1] Prava eksplozija nasilja dogodila se padom monarhije u ljeto 10. kolovoza 1792. i osnivanjem pariške komune.[1]Početak faze označila je smrtna presuda kralju u siječnju 1793.[1] Pariška komuna je Zakonodavnoj skuštini nametnula osnivanje izvanrednog suda i rujanski pokolj.[1] Tijekom nekoliko dana pobjednici počinili pokolj u zatvorima Pariza (oko 1000 mrtvih,većinom običnih zatvorenika)[1] 17. rujna 1793. Konvent je izglasao Zakon o sumnjivima[1] Počeo je niz poitičkih procesa koji su doveli do pogubljenja kraljice, Filipa od Orleansa i brojnih predstavnika umjerene struje.[1] U posljednjoj fazi terora (lipanj i srpanj 1794.) govorilo se o velikom teroru koji je rezultirao sa oko 1000 smrtnih presuda mjesečno.[1] Broj uhićenih od ožujka 1793. do srpnja 1794. procjenjuje se na oko pola mlijuna.[1] Uhićenja i osude su često bili rezultat opasnog djelovanja agitatora poput Heberta i ekstremističkih grupa (npr. Kordeljeri).[1]

Teror je kulminirao zakonom izglasanim 10. lipnja 1794. kojim su uknute istrage, odvjetnici i branitelji.[1]

Jakobinci su bili prvi, koji su zločine opravdavali u ime "nacionalnih interesa". Kasnije je to činio i Napoleon te drugi.


P history.svg Nedovršeni članak Jakobinci koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.


Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 Povijest, 12. svezak , HRVATSKO IZDANJE, Europapress sholding ,ISBN 978 953 300 046 6 , stranice 588 ,589