James Baldwin

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
James Baldwin
Jamesbaldwin.jpg
James Baldwin, 1955. Fotografija: Carl Van Vechten
Puno ime James Arthur Baldwin
Rođenje 2. kolovoza, 1924.
New York, New York, SAD
Smrt 30. studenog, 1987.
Saint-Paul de Vence, Francuska

James Arthur Baldwin (2. kolovoza, 1924. - 30. studenog, 1987.) bio je afro-američki pisac, pjesnik, esejist, dramaturg, najpoznatiji po svom romanu Idi i reci to na gori (Go Tell It on the Mountain). Većina njegovih djela obrađuje teme rasizma i seksualnosti u američkom društvu sredinom 20. stoljeća. Njegovi romani su poznati po osobnom pristupu istraživanja identiteta, kao i zbog načina na koji ispituje složene socijalne i psihološke pritiske vezane za činjenice što je netko crnac i gej u vremenu socijalne, kulturne i političke diskriminacije ovih društvenih skupina.

Životopis[uredi VE | uredi]

Baldwin je rođen 1924. godine kao prvo dijete majke, koja će imati devetoro djece. Nikada nije upoznao svog biološkog oca, ali je svog očuha Davida Baldwina poznavao kao jedinu očinsku figuru. David je bio surov prema obitelji i nije podržavao Jamesovo zanimanje za književnost. Sa četrnaest godina James je postao propovjednik u Pentakostalnoj crkvi u Harlemu. Po završetku srednje škole u Bronxu preselio se u Greenwich Village.

Ranih 1940-ih svoje interese je usmjerio sa vjere na književnost. Najveću podršku dobivao je od svog uzora Richarda Wrighta kojeg je smatrao najvećim crnim piscem na svijetu. Baldwin je svoju zbirku eseja nazvao Bilješke o domaćem sinu (Notes of a Native Son), kao jasnu referencu na Wrightov roman Native Son. Međutim, u eseju iz 1949. godine, Everybody’s Protest Novel, Baldwin je napisao da Wrightov Native Son, kao i Stoweov Uncle Tom’s Cabin nemaju uvjerljive likove i psihološku kompleksnost. To je pokvarilo prijateljstvo između dva pisca. Kasnije, u intervjuu za New York Times Baldwin je rekao da nije prestao obožavati Wrighta: Poznavao sam Richarda i volio sam ga. Nisam ga napadao; pokušavao sam sebi nešto razjasniti.[1]

Afro-američki slikar Beauford Delaney je, također, imao veliki utjecaj na Baldwina. U The Price of the Ticket iz 1985. Baldwin piše da je Delaney bio za njega prvi živi dokaz da crnac može biti umjetnik. Divio se njegovoj hrabrosti, integritetu, strasti: Vidio sam ga potresenog mnogo puta i doživio sam da ga vidim slomljenog, ali ga nikada nisam vidio da se klanja.

Kao i mnogi drugi američki pisci i spisateljice tog doba, Baldwin se preselio u Francusku 1948. na duže vrijeme. Bio je u Parizu, gdje su se također nalazili i Ernest Hemingway, Gertrude Stein, F. Scott Fitzgerald, Richard Wright i mnogi drugi. Kada se vratio u Ameriku aktivno se uključio u Pokret za ljudska prava. Sudjelovao je 1963. godine u Maršu na Washington sa Martinom Lutherom Kingom.

Godine 1962. Baldwin je dobio nagradu George Polk za reportažu u New York Timesu.

Godine 1987. Baldwin umire od raka. Sahranjen je na Ferncliff Cemetery and Mausoleum u Greenburghu.

Poštanska marka sa njegovim likom tiskana je 2005. godine.

Bibliografija[uredi VE | uredi]

  • Idi i reci to na gori (Go Tell It on the Mountain, 1953.), roman [2]
  • Stranger in the Village (1953.)
  • Bilješke o domaćem sinu (Notes of a Native Son, 1955.), eseji i priče
  • The Amen Corner (1954.), kazališna predstava
  • Giovannijeva soba (Giovanni's Room, 1956.), roman [3]
  • Sonny's Blues (1957.)
  • Nitko mi ne zna ime (Nobody Knows My Name: More Notes of a Native Son, 1961.), eseji i priče
  • Druga zemlja (Another Country, 1962.), roman [4]
  • The Fire Next Time (1963.), eseji [5]
  • Blues za gospodina Charlieja (Blues for Mister Charlie, 1964.), kazališna predstava
  • U susret čovjeku (Going to Meet the Man, 1965.), eseji i priče [6]
  • Tell Me How Long the Train's Been Gone (1968.), roman
  • No Name in the Streets (1972.), roman
  • Kada bi ulica Beale mogla progovoriti (If Beale Street Could Talk, 1974.), roman [7]
  • The Devil Finds Work (1976.), eseji
  • Just Above My Head (1979.), roman
  • Jimmy's blues (1985.), pjesme
  • The Price of the Ticket (1985.), eseji
  • The Evidence of Things Not Seen (1985.), eseji

Objavljeno u suradnji s drugim autorima:

  • Nothing personal (sa Richard Avedon (fotografije)) (1964.)
  • A Rap on Race (sa Margaret Mead) (1971.)
  • A Dialogue (sa Nikki Giovanni) (1973.)
  • Little Man, Little Man (sa Yoran Cazac (1976.), roman za djecu

Izvori[uredi VE | uredi]

Bilješke i literatura
  1. Julius Lester (27. svibnja 1984.). JAMES BALDWIN -- REFLECTIONS OF A MAVERICK. New York Times pristupljeno 10. ožujka 2007. Za pristup stranici potrebno je registrirati se. Registracija je bespatna.
  2. Djelo je dostupno u hrvatskom prijevodu: James Baldwin, Idi i reci to na gori (prevela Nada Vučinić), August Cesarec, Zagreb, 1982.
  3. Djelo je dostupno u hrvatskom prijevodu: James Baldwin, Giovannijeva soba (preveo Mario Suško), Znanje, Zagreb, 1985.
  4. Djelo nije prevedeno na hrvatski, ali dostupno je u srodnom, srpskom prijevodu: Džejms Boldvin, Druga zemlja (preveo Dušan Puvačić), Svjetlost, Sarajevo 1966.; drugo izdanje 1986., ISBN 8601010083
  5. Djelo nije prevedeno na hrvatski, ali dostupno je u slovenskom prijevodu: James Baldwin, Drugič ogenj (preveo Janez Gradišnik), Cankarjeva založba, Ljubljana, 1964.
  6. Djelo nije prevedeno na hrvatski, ali dostupno je u srodnom, srpskom prijevodu: Džems Boldvin, U susret čoveku (prevela Vera Blečić), Rad, Beograd, 1969.
  7. Djelo nije prevedeno na hrvatski jezik, ali dostupno je u srodnim, slovenskim (James Baldwin, Šepet nežne ulice (prevela Seta Oblak), Obzorja, Maribor, 1977. ili James Baldwin, Pesem črnske ulice (prevela Gitica Jakopin), Prešernova družba, Ljubljana, 1977.) ili srpskom (Džejms Boldvin, Kada bi ulica Bel mogla da progovori (prevela Dragica Brajović), Narodna knjiga & Alfa, Beograd, 2007, ISBN 9788633132022) prijevodima.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: James Baldwin.
Mrežna mjesta