Jazovka

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Jazovka
Jazovka
Jazovka4.JPG
Jazovka
Lokacija Sošice
Država Hrvatska
Najbliži grad Samobor

Masovna grobnica Jazovka je jama koja se nalazi u šumi pokraj naselja Sošice na Žumberku u Republici Hrvatskoj. Obzirom na ratni zločin koji se u njoj dogodio, zaštićeno je kulturno dobro.

Jama se sastoji od ulaznog dijela nalik bunaru dubokog oko 34 m, na čijem se dnu nalazi izduženi kosi dio dugačak oko 15 m.

2020. godine su iz jame ekshumirani ostatci 814 žrtava koje su ondje ubili partizani nakon zauzimanja Krašića u siječnju 1943. godine, te potom vojnici Jugoslavenske armije u svibnju i lipnju 1945. godine.

Partizanski zločini 1945.[uredi VE | uredi]

Jazovka je poznatakao mjesto masovnog ubojstva Hrvata tijekom i nakon završetka Drugog svjetskog rata od strane partizana.

Žrtve su bile uglavnom ranjenici, medicinsko osoblje i časne sestre koje su pripadnici Jugoslavenske armije prisilno odveli iz zagrebačkih bolnica 1945. godine.

Povjesničarka Blanka Matković izvješćuje 2011. god. o 447 žrtava čiji su podaci pobrojani prigodom speleološkog pregleda jame 1999. godine, koje je predvodio patolog prof. dr. Zdravko Danilović. M. Matković iznosi da se prema popisima sačuvanima kod zagrebačkim bolnicama mogu identificirati osobni podatci za čak 4.791 bolesnika zagrebačkih bolnica (te u svojem znanstvenom radu objavljuje ime, prezime, godinu rođenja, mjesto rođenja, bračno stanje, vjersku pripadnost, vojni čin i dan prijama u bolnicu za svih njih 4.791), - vojnih osoba poraženih vojski koje je Jugoslavenska armija pogubila 1945. godine, uz upozorenje da se intervjuiranjem preživjelih nalaze poimenični podatci o bolesnicima koji se ne nalaze u dostupnim popisima, te se mora zaključiti da u bolničkim arhivima nedostaje dio podataka. Jazovka je samo jedno od mjesta gdje su bacani pobijeni ratni zarobljenici - pacijenti zagrebačkih bolnica. Radi prikrivanja dokaza, pobijen je i dio osoblja bolnica koji je svjedočio zločinu.[1]

Protiv zločinaca još nije počeo sudski postupak, makar su imena nekih počinitelja javno obznanjena.[2]

Za tri časne sestre s. Liphardu Horvat, s. Konstantinu Mesar i Geraldu Jakob, inače njegovateljice u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče, koje su bačene u jamu pokrenut je postupak proglašenja blaženima unutar Katoličke Crkve.

Zaštita[uredi VE | uredi]

Jama se nalazi unutar Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje. Pod oznakom Z-6886 zavedena je kao nepokretno kulturno dobro - pojedinačno, pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao "sakralna graditeljska baština". Nije pod UNESCO-vom zaštitom.[3]

Ekshumacija žrtava 2020. godine[uredi VE | uredi]

Ministarstvo hrvatskih branitelja Republike Hrvatske je u srpnju 2020. godine provelo ekshumaciju žrtava iz jame Jazovka, te je utvrđeno da je ondje bilo najmanje 814 kostura. Planirana je daljnja antropološka obrada posmrtnih ostataka na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Zagreb.[4]

Od ponedjeljka 13. do petka 17. srpnja 2020. godine Ministarstvo hrvatskih branitelja provelo je zahtjevne i složene terenske aktivnosti na području općine Žumberak. Terenske aktivnosti uključivale su speleološko istraživanje i ekshumaciju posmrtnih ostataka iz jame Jazovka te probna iskapanja s ciljem utočnjavanja druge jame Jazovka.[4]

Ekshumacija posmrtnih ostataka iz Jazovke provedena je temeljem Zakona o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja i sudskog naloga izdanog od strane nadležnog Županijskog suda u Zagrebu. Po prvi put od otkrića postojanja jame Jazovka, sustavno se i po svim pravilima struke pristupilo ekshumaciji posmrtnih ostatka žrtava iz speleološkog objekta.[4]

Iz jame Jazovka, u pet intenzivnih radnih dana, izvađeni su posmrtni ostaci najmanje 814 osoba te se odmah po završetku ekshumacije pristupilo utvrđivanju minimalnog broja žrtava (MNI) temeljem brojanja bedrenih kostiju. Nakon provedene ekshumacije, jama je još jednom detaljno pregledana kako bi se utvrdilo da su svi posmrtni ostaci izvađeni. Dno jame dokumentirano je od strane Ministarstva hrvatskih branitelja i Ministarstva unutarnjih poslova.[4]

Prema prikupljenim saznanjima nadležnih međuresornih službi radi se o žrtvama Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja. Prema iskazima svjedoka, žrtve su u jamu bacane u više navrata, nakon bitke za Krašić 1943. godine te nakon završetka rata 1945. godine.

Tijekom terenskih istraživanja savjetodavnu potporu Ministarstvu hrvatskih branitelja na terenu dao je i Mladen Kuka, speleolog koji je 1989. godine otkrio jamu Jazovku te kroz sve ove godine prikupljao vrijedna saznanja o grobištu.[4]

Posmrtni ostaci bit će prevezeni na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku Zagreb gdje će se provesti njihova antropološka obrada. Zatim slijedi njihovo dostojno i trajno zbrinjavanje čemu će prethoditi zajedničko usuglašavanje oko lokacije izgradnje grobnog mjesta s jedinicom lokalne samouprave, mjesnom župom i udrugama koje njeguju sjećanje kako bi žrtve na dostojanstven način bile pokopane.[4]

Svakom terenskom istraživanju Ministarstvo hrvatskih branitelja pristupa sustavno, profesionalno i odgovorno kao koordinator međuresornog procesa uz potporu ostalih sudionika koji obavljaju zadaće sukladno svojoj nadležnosti. Istraživanja se provode i u suradnji s udrugama koje se bave očuvanjem sjećanja na žrtve, kao i sa zainteresiranim pojedincima koji svojim vrijednim saznanjima pridonose procesu.[4]

Jazovka 2[uredi VE | uredi]

Paralelno s ovim aktivnostima temeljem prikupljenih saznanja nadležnih međuresornih službi provedena su probna iskapanja s ciljem utočnjavanja moguće druge lokacije Jazovka. S obzirom na prikupljena saznanja i iskaze ljudi o zabetoniranom otvoru moguće druge jame pristupilo se pregledu terena na četiri mikrolokacije u neposrednoj blizini Jazovke probnim iskapanjima, međutim nalazom nisu potvrđena saznanja. Ministarstvo je najavilo da će u narednom razdoblju nastaviti s daljnjim prikupljanjem saznanja koja mogu biti od koristi u budućem operativnom radu na terenu.[4]

Galerija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Matković, Blanka. "ODVOĐENJA I LIKVIDACIJE RANJENIH PRIPADNIKA HRVATSKIH ORUŽANIH SNAGA (HOS) IZ ZAGREBAČKIH BOLNICA U SVIBNJU I LIPNJU 1945. KROZ ARHIVSKO GRADIVO DRŽAVNOG ARHIVA U ZAGREBU". Arhivski vjesnik, Vol. 54 No. 1, 2011. pristupljeno 21. srpnja 2020.
  2. FOTO/VIDEO Ja sam očevidac likvidacija na Jazovki. HercegovinaInfo (24. lipnja 2015.) pristupljeno 21. srpnja 2020.
  3. Masovna grobnica Jazovka' Ministarstvo kulture RH. Pristupljeno 6. srpnja 2020. Sadržaj preuzet uz dopusnicu.
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 4,6 4,7 Završena ekshumacija iz jame Jazovka. Ministarstvo hrvatskih branitelja RH (21. srpnja 2020.) pristupljeno 21. srpnja 2020.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Povezani članci[uredi VE | uredi]


Geographylogo.svg Nedovršeni članak Jazovka koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.