Jazovka
Jazovka | |
|---|---|
| Špilja | |
 Otvor Jazovke, 2008. | |
| Položaj | |
| Koordinate | 45°45′18.2″N 15°23′24.3″E / 45.755056°N 15.390083°E |
| Lokacija | Sošice |
| Najbliži grad | Ozalj |
| Država | Hrvatska |
| Fizikalne osobine | |
  Jazovka Jazovka na zemljovidu Zagreba i Zagrebačke županije  | |
| Normativni nadzor | |
Jazovka je jama i masovna grobnica koja se nalazi u šumi pokraj naselja Sošice na Žumberku i zaštićeno je kulturno dobro kao prva potvrđena i istražena masovna grobnica iz Drugog svjetskog rata. Poznata je kao mjesto masovnih smaknuća vojnika NDH i hrvatskih civila tijekom i nakon završetka Drugoga svjetskog rata koja su proveli pripadnici NOVJ-a.[1]
Sastoji se od ulaznog dijela nalik zdencu duboka oko 34 m, na čijemu se dnu nalazi izduženi kosi dio dugačak oko 15 m. Jama se nalazi unutar Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje. Pod oznakom Z-6886 zavedena je kao nepokretno kulturno dobro – pojedinačno, pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao „sakralna graditeljska baština”.[2]
Godine 2020. iz jame su ekshumirani ostatci 814 žrtava koje su ondje ubili partizani nakon zauzimanja Krašića u siječnju 1943. godine te potom vojnici Jugoslavenske armije u svibnju i lipnju 1945. godine.
Godine 1943. kod Jazovke su pogubljeni ratni zarobljenici iz bitke kod Krašića,[1] a 1945. kod jame su pogubljeni i u nju bačena tijela civila iz obližnjih naselja, kao i ranjenih i bolesnih vojnika NDH te bolničkog osoblja dovezenog iz Zagreba.[1]
Prema reportaži Mirjane Prišćan iz Slobodne Dalmacije objavljenoj 1990., smaknuća zarobljenika iz Zagreba i Karlovca kod Jazovke vršena su tijekom svibnja i lipnja 1945. godine. Prišćan piše da je seoski odbornik u Sošicama nekolicini mladića dao nalog da svako jutro u jamu ubacuju zemlju te da su mladići nailazili na čahure i odbačene ostatke odjeće i obuće, kako vojne, tako i civilne. Članak navodi da bi nakon završetka egzekucija nad otvorom jame bio postavljen kamen kako iz samog otvora ne bi zaudaralo. Priče mještana navode da su se smaknuća odvijala noću, no u reportaži stoji da su mještani jednom prilikom i tijekom dana vidjeli kako partizanski vojnici kroz selo gone skupinu zarobljenika.[3]
Hrvatski speleolog Mladen Kuka prvi je čuo za smaknuća u Jazovki 1975. tijekom razgovora s »pripitim lokalcem« u gostionici Žumberčanka u Sošicama. Kuka je tako čuo da su za vrijeme i poslije rata u jamu bacali ljude te da je »Kupčina tada krvava tekla«, no isprva je priču otpisao kao mistifikaciju. Otvor jame Kuka je s tragalačkom ekipom pronašao 22. siječnja 1989. nakon višegodišnjeg traganja diljem Žumberačke gore, no zbog neadekvatne opreme u nju su se spustili tek 29. siječnja, kada su na dnu jame pronašli veliku količinu ljudskih kostiju.[4][5]
O jami i poslijeratnim smaknućima otvorenije se progovorilo nakon uvođenja višestranačja 1990., a u lipnju je iste godine u izdanju Vjesnika izdana knjiga Jazovka urednika Želimira Žanka i Nikole Šolića. O događajima 1945. govorio je za Radio Sljeme 1990. i Zagrepčanin Branko Mulić, koji je ispričao da je kao član Desetog korpusa JNA dobio zadatak prevažati ranjene vojnike HOS-a od KB Sveti Duh do Jazovke.[4]
Prilikom speleološkog pregleda jame 1999. godine pod vodstvom patologa Žarka Danilovića, u Jazovki su zabilježeni posmrtni ostatci 447 žrtava, o kojima je kasnije pisala povjesničarka Blanka Matković 2011. godine u svome članku Odvođenje i likvidacije ranjenih pripadnika hrvatskih oružanih naga (HOS) iz zagrebačkih bolnica u svibnju i lipnju 1945. kroz arhivsko gradivo državnog arhiva u Zagrebu.
Za tri časne sestre, Liphardu Horvat, Konstantinu Mesar i Geraldu Jakob, inače njegovateljice u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče, koje su bačene u jamu pokrenut je postupak proglašenja blaženima u Katoličkoj Crkvi.
Od ponedjeljka 13. do petka 17. srpnja 2020. godine Ministarstvo hrvatskih branitelja provelo je speleološko istraživanje i ekshumaciju posmrtnih ostataka iz jame Jazovka te probna iskapanja s ciljem utočnjavanja druge jame Jazovka. Utvrđeno je da se radi o najmanje 814 kostura. Planirana je daljnja antropološka obrada posmrtnih ostataka na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Zagreb. Ekshumacija je provedena temeljem Zakona o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja i sudskog naloga koji je izdao Županijski sud u Zagrebu.[6]
Iz jame Jazovka izvađeni su posmrtni ostatci najmanje 814 osoba te se odmah po završetku ekshumacije pristupilo utvrđivanju minimalnog broja žrtava (MNI) temeljem brojanja bedrenih kostiju. Nakon provedene ekshumacije, jama je još jednom detaljno pregledana kako bi se utvrdilo da su svi posmrtni ostaci izvađeni. Dno jame dokumentirali su djelatnici Ministarstva hrvatskih branitelja i Ministarstva unutarnjih poslova.[6] Prema prikupljenim saznanjima nadležnih međuresornih službi radilo se o žrtvama Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja.
Tijekom terenskih istraživanja savjetodavnu potporu Ministarstvu hrvatskih branitelja na terenu dao je Kuka, koji je 1989. godine otkrio jamu Jazovku te kroz godine prikupljao saznanja o grobištu.[6]
S obzirom na prikupljena saznanja i iskaze o zabetoniranom otvoru moguće druge jame pristupilo se pregledu terena na četiri mikrolokacije u neposrednoj blizini Jazovke probnim iskapanjima, no postojanje druge lokacije nije potvrđeno.[6]
.JPG)
U Župi sv. Marije Magdalene na Oštrcu 28. svibnja 2024. blagoslovljeno je gradilište grobnice za ukop zemnih ostataka žrtava bačenih u Jazovku.[7]
Na Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, 23. kolovoza 2025., u Sošicama su pokopani posmrtni ostatci iz Jazovke; obred ukopa i misu zadušnicu predvodio je nadbiskup Dražen Kutleša, a komemoraciji su prisustvovali i potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved te predsjednik Povjerenstva za žrtve nakon Drugoga svjetskog rata Ivan Penava.[8] Uz grobnicu Ministarstvo je postavilo spomen-obilježje, rad akademika Kuzme Kovačića, s natpisom U spomen na 814 žrtava koje su partizani, Jugoslavenska armija i komunistički režim ubili tijekom i nakon Drugog svjetskog rata.[8]
- 1 2 3 Masovna grobnica Jazovka. Registar kulturnih dobara. Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. Pristupljeno 8. rujna 2025.
- ↑ Masovna grobnica Jazovka Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Sadržaj preuzet uz dopusnicu. Pristupljeno 6. srpnja 2020.
- ↑ Prišćan, Mirjana, Bezimeni svjedok užasa, Slobodna Dalmacija, 1. srpnja 1990., str. 13.
- 1 2 Vanja Nezirović. 26. srpnja 2020. Poznati spelolog prije 31 godinu otkrio je masovnu grobnicu: ‘I danas me proganja 814 kostura...‘. Jutarnji list. Pristupljeno 8. rujna 2025.
- ↑ Erceg, Marino, UOČI UKOPA 814 ŽRTAVA PARTIZANSKOGA ZLOČINA GOVORI SPELEOLOG MLADEN KUKA KOJI JE OTKRIO JAZOVKU »To mjesto treba postati posebno spomenpodručje!«, Glas koncila, 22. kolovoza 2025
- 1 2 3 4 Završena ekshumacija iz jame Jazovka. Ministarstvo hrvatskih branitelja RH. 21. srpnja 2020. Pristupljeno 21. srpnja 2020.
- ↑ Blagoslovljeno gradilište za grobnicu žrtava jame Jazovka ika.hkm.hr. Informativna katolička agencija. Objavljeno 28. svibnja 2024.
- 1 2 Kuturovac, Tanja. Ukop 814 žrtava iz jame Jazovka, sjećanje na žrtve totalitarnih režima HRT, objavljeno 23. kolovoza 2025.