Jelsa
| Jelsa | |
|---|---|
 grb | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Splitsko-dalmatinska |
| Naselja | Gdinj, Gromin Dolac, Humac, Ivan Dolac, Jelsa, Pitve, Poljica, Svirče, Vrboska, Vrisnik, Zastražišće, Zavala |
| Površina[1] | 139,7 km2 |
| Površina središta | 16,3 km2 |
| Koordinate | 43°10′N 16°41′E / 43.16°N 16.69°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
| Ukupno | 3 501 |
| – gustoća | 25 st./km2 |
| Urbano | 1 753 |
| – gustoća | 215 st./km2 |
| Poštanski broj | 21465 |
  Jelsa Jelsa na zemljovidu Hrvatske | |
Jelsa (tal. Gelsa) je općina u Hrvatskoj, na otoku Hvaru, Splitsko-dalmatinska županija.
Općinska naselja[uredi | uredi kôd]
U sastavu općine nalazi se 12 naselja:
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Jelsa je smještena na sjevernoj i južnoj obali središnjeg dijela otoka Hvara. Prostire se na 121,2 km2. Područje općine kao i cijeli otok ima bogato razvedenu obalu s pripadajućim otočićima, mnoštvom uvala i otoka. Jelsu omeđuju dva najviša otočna vrha, na zapadu Sv. Nikola, a na istoku Hum. Ima blagu klimu, s toplim zimama i ugodnim ljetima, a cijelo područje općine obiluje raskošnim mediteranskim raslinjem.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Popis 2011.[uredi | uredi kôd]
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Jelsa ima 3582[3] stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 95,81 %,[4] a po vjerskom opredjeljenu većinu od 91,04 % čine pripadnici katoličke vjere.[5]
Popis 2001.[uredi | uredi kôd]
Po popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Jelsa imala je 3656 stanovnika, raspoređenih u 12 naselja:
- Gdinj – 119
- Gromin Dolac – 4
- Humac – 0
- Ivan Dolac – 26
- Jelsa – 1798
- Pitve – 81
- Poljica – 68
- Svirče – 445
- Vrboska – 526
- Vrisnik – 215
- Zastražišće – 230
- Zavala – 144
Pri popisu iz 1991., naselje je smanjeno izdvajanjem dijela naselja u samostalno naselje Gromin Dolac. Od 1869. do 1910. iskazivano pod imenom Jelša. U 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselje Gromin Dolac.
| broj stanovnika | 3672 | 4626 | 5034 | 5897 | 6570 | 6450 | 6443 | 5659 | 5226 | 5140 | 4865 | 4294 | 3938 | 3861 | 3656 | 3582 | 3501 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
| broj stanovnika | 808 | 1104 | 1238 | 1504 | 1557 | 1549 | 1616 | 1513 | 1480 | 1263 | 1382 | 1433 | 1637 | 1792 | 1798 | 1801 | 1753 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Uprava[uredi | uredi kôd]
Povijest[uredi | uredi kôd]
»Na Jelsu su varoš udarili.i onde su malo zadobili,
jer u Jelsi bijaše junaka slobodniji
puno od Turaka«
U doba Ciparskog rata kada su se pomorske snaga Turaka pod zapovjedništvom Uluč Alije i Karakoza iskrcale nedaleko Hvara 17. kolovoza 1571. godine i napale Hvar, Stari grad, Vrbosku i Jelsu, najteže je stradao grad Hvar, pa Stari Grad i Vrboska, ali Jelsa je Turcima pružila znatan otpor.
1573. godine naknado je fortificirana župna crkva sv. Fabijana i Sebastijana u Jelsi, koja je oblik tvrđave dobila još 1535. godine.[6]
Na zapadnom dijelu poluotoka Gradine nalazio se stari jelšanski grad (Civitas Vetus Ielsae) koji je bio odijeljen od ostatka otoka obrambenim zidom.[7]
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
.jpg)
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Vinko Buj, hrvatski akademik, psiholog, novelist i filozof
- Ćiro Gamulin, hrv. biolog, gimnazijski profesor i pripadnik pokreta otpora u Drugome svjetskom ratu
- Grgo Gamulin, hrv. povjesničar umjetnosti i književnik
- Nikica Gamulin "Gama", poznati kuhar
- Tomo Gamulin, hrv. biolog mora
- Vera Gamulin, hrv. biologinja
- Antun Dobronić
- Juraj Dobrović, hrvatski suvremeni umjetnik
- Mate Drinković, hrv. političar iz redova pravaša, publicist i novinar
- Slavomir Drinković, hrvatski kipar
- dr. Niko Duboković Nadalini (25. prosinca 1909. – 24. listopada 1991.) konzervator, osnivač "Centra za zaštitu kulturne baštine otoka Hvara"[8]
- kapetan Niko vitez Duboković (20. rujna 1834. – 9. svibnja 1912.) osnivač moderne Jelse[9]
- Kornelija Horvat, hrv. katolička redovnica, sestra milosrdnica, žrtva komunističkog režima
- Ivan Antun Machiedo (1730. – ?), liječnik Požeške županije, filozof, prof. medicinskog fakulteta, pisac djela o ljekovitim vodama[10]
- Božidar Medvid, rkt. svećenik, javni i kulturni djelatnik, prevoditelj, izdavač, urednik, humanitarac
- Petar Ružević (prirodoslovac), hrvatski prirodoslovac i publicist[11]
- Eugen Sladović pl. Sladoevički[12]
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]
- Tor – ilirsko-grčka tvrđava iz IV stoljeća prije Krista.[13][14]
- Crkva na Gradini, rimokatolička crkva kod Jelse, zaštićeno kulturno dobro.[15]
- Crkva Gospe od Zdravlja, zaštićeno kulturno dobro
- Crkva sv. Roka, zaštićeno kulturno dobro
- Crkva sv. Ivana, zaštićeno kulturno dobro
- Dvorište kuće Bevilaqua-Machiedo u Jelsi, zaštićeno kulturno dobro
- Kuća Dobrović, zaštićeno kulturno dobro
- Općinski dom, zaštićeno kulturno dobro
Obrazovanje[uredi | uredi kôd]
U Jelsi se nalazi osnovna škola Jelsa koja ne služi samo Jelšanima već i okolnim mjestima.
U istoj zgradi smještena je i srednja škola u kojoj učenici nakon završenog osmog razreda mogu birati žele li upisati opću gimnaziju, ugostiteljsku ili školu za hotelijersko turističkog tehničara.
Kultura[uredi | uredi kôd]
Svetica zaštitnica grada Jelse je Velika Gospa.
Od 15. srpnja do 15. kolovoza u Jelsi se održava kulturna manifestacija Dani Antuna Dobronića.
U zadnjem vikendu kolovoza održava se Fešta vina u Jelsi.
Jelsa je bila mjestom nastanka lika iz stripa Lavandermana.
Šport[uredi | uredi kôd]
U Jelsi je izgrađena športska dvorana (košarka, odbojka i drugi športovi) s vanjskim terenom za nogomet. Športska dvorana služi svim stanovnicima i gostima otoka. Izgradnjom tog športskog kompleksa, uz postojeća igrališta za tenis i mini-golf koji su građeni uz hotele, otok gostima pruža velik broj raznovrsnih športskih i rekreativnih usluga.
Čamce s motorom, glisere, bicikle, motocikle i automobile možete unajmiti u odgovarajućim agencijama. Informacije o školi ronjenja te ostaloj športskoj ponudi možete dobiti u agencijama i na recepcijama hotela i kampova.
Od 1978. nastaje vrlo uspješno razdoblje djelovanja Veslačkog kluba Jelsa, a osnovao ga je Juraj Gamulin. Do danas VK Jelsa ima vrhunske veslače od koji su neki sudjelovali na svjetskim prvenstvima kao reprezentacija Hrvatske.
U mjestu djeluje i Rukometni klub Jelsa.
Sve je popularniji ženski nogomet koji se vikendima odigrava u prepunoj dvorani Pelinje.
Od balotaša, u Jelsi djeluje i BK Muzgavac.
O športskoj tradiciji jelšanskog kraja govori toponim Igrališće.
Od 2011 u Jelsi postoji i Paintball park s terenom za scenario paintball.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ [1] Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011.
- ↑ [2] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.
- ↑ [3] Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.
- ↑ D. Berić: Nekoliko bilježaka o turcima na Hvaru u XVI i XVII stoljeću – Bilten Historijskog Arhiva Komune Hvarske, br. 2. 1960. g.
- ↑ Jelsa Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. prosinca 2012. (Wayback Machine) Kulturno povijesna baština
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. ožujka 2012. Pristupljeno 29. listopada 2011. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. veljače 2021. Pristupljeno 12. prosinca 2011. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ Joško Kovačić: Rod Machiedo s Hvara. Posvećeno 50. obljetnici smrti dr. Jerka Machieda (1962.- 2012.), Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1 studeni 2014., str. 227.
- ↑ Šimun Jurišić: Dalmatinsko iverje 1882-1941, Split, 1984. Archive.org. str. 22.
- ↑ Glas Koncila
- ↑ Jelsa, pomorska povijest – crtice. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. travnja 2012. Pristupljeno 8. studenoga 2011. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Jelsa i njezini spomenici. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. ožujka 2016. Pristupljeno 14. siječnja 2012. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Jelsa, Crkva na Gradini Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. veljače 2021. (Wayback Machine) Ministarstvo kulture RH. Pristupljeno 6. svibnja 2020.
| ||||||||||||||