Jenkinsov rat (1739. – 1741.)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Jenkinsov rat (1739. – 1741.)
A new and correct map of the trading part of the West Indies.png
Trgovačka karta Zapadne Indije i Sjeverne Amerike tijekom rata, 1741. godina
Nadnevak 22. listopada 1739. - 18. listopada 1748.
Lokacija Nova Granada, Zapadana Indija, Florida, Georgia, Pacifik, Atlantik
Ishod • Sporazum iz Aix-la-Chapellea
• Prerastao u rat za austrijsko naslijeđe
Sukobljeni
Bandera de España 1701-1760.svg Španjolsko Carstvo Flag of Great Britain (1707–1800).svg Kraljevstvo Velike Britanije
Vođe
• kralj Filip V.
• Sebastián de Eslava
• Blas de Lezo
• Manuel de Montiano
• Andrés Reggio
• Gabriel de Zuloaga
• kralj George II.
• sir Robert Walpole
• lord Wilmington
• Henry Pelham
• Edward Vernon
• Chaloner Ogle
Posljedice
• 4,500 poginulih
• 5,000 ranjenih
• 186 potopljena broda
• 20,000 poginulih, ranjenih, nestalih ili zarobljenih
• 407 potopljena broda

Jenkinsov rat (1739. – 1741.), nastojanje Španjolske da suzbije krijumčarsku trgovinu u Zapadnoj Indiji i Srednjoj Americi izazvalo je krajem listopada 1739. pomorski rat s Velikom Britanijom.

Naziv samome ratu skovao je britanski povjesničar Thomas Carlyle, 1858. godine. Rat se na engleskom jeziku naziva Rat za Jenkinsovo uho (War of Jenkins' Ear). Robert Jenkins je bio kapetan trgovačkog broda čije su uho odsjekli Španjolci. Postoji je priča, koja nema svoje čvrste dokaze, kako je odrezano uho bilo izloženo u Britanskom parlamentu.

Tijek ratnog sukoba i njegove posljedice[uredi VE | uredi]

Smatrajući španjolske kolonije u Americi glavnim ciljem napada, Velika Britanija je prije objave rata uputila u Zapadnu Indiju admirala Edwarda Vernona s eskadrom od 9 ratnih brodova. Vernon je 22. studenog zauzeo grad Puerto Bello na Panamskoj prevlaci, odakle je u Europu kretala Srebrna flota. U ožujku Vernon je bombardirao Cartagenu u Kolumbiji, a zatim zauzeo Chagres na Panamskoj prevlaci gdje je došao do velikog plijena.

U Zapadnu Indiju Španjolska je uputila tijekom srpnja 1740. pojačanja a odmah za njom i Francuska, koja je ugovorom bila obavezna braniti španjolske kolonije. Stoga je i Velika Britanija morala angažirati nove snage, koje su tamo doplovile u siječnju 1741. Rat u Zapadnoj Indiji prerastao je u kolonijalni rat Velike Britanije, Španjolske i Francuske (1741. – 1748.).

U međuvremenu je u Europi, 16. prosinca 1740., otpočeo rat za austrijsko naslijeđe.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • ”Anglo-španski pomorski ratovi”, U: Vojna enciklopedija, sv. 1., Beograd: Izdanje redakcije Vojne enciklopedije, 1970., str. 153.-154.
  • J. S. Corbett, The Navy During the Spanish War 1585—1587, London, 1894.
  • F. C. Duro, Armada Española desade la unión de los reinos de la Castilla y de León et Aragón, 9 t., Madrid, 1895.;1903.
  • J. S. Corbett, Drake and the Tudor Navy, I—II t., London 1898.
  • J. S. Corbett, England in the Mediterranean, I—II t., London 1904.
  • A. Stenzel, Seekriegsgeschichte, II t., Hannover-Leipzig, 1909.