Jezične porodice i jezici: Nilsko-saharski jezici - Uralsko-altajski jezici

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Glavne jezične porodice

Nilsko-saharski jezici[uredi | uredi kôd]

(204)

Berta[uredi | uredi kôd]

(1) Etiopija: berta.

Centralnosudanski[uredi | uredi kôd]

(65)

istok[uredi | uredi kôd]

(22):

a. Lendu (3) Demokratska republika Kongo, Uganda, Sudan: bendi, lendu, ngiti:
b. Mangbetu (3): asoa, lombi, mangbetu;
c. Mangbutu-Efe (6): efe, lese, mamvu, mangbutu, mvuba, ndo;
d. Moru-Madi (10):
d1. centralni: aringa, avokaya, keliko, logo, lugbara, omi.
d2. sjeverni: moru,
d3. južni: južni ma'di, ma'di, olu'bo,

zapad[uredi | uredi kôd]

(43) Čad, Srednjoafrička Republika, Sudan:

a. Bongo-Bagirmi (41):
a1. Bongo-Baka (8):
a. Baka (1): baka,
b. Bongo (1): bongo,
c. Morokodo-Beli (6): beli, jur modo, mittu,
c1. Morokodo-Mo’da (3): mo'da, morokodo, nyamusa-molo,
a2. Kara (3): furu, gula /SAR/, yulu.
a3. Sara-Bagirmi (29):
a. Bagirmi (8): bagirmi, berakou, disa, gula /Čad/, jaya, kenga, morom (bernde), naba,
b. Sara (19):
b1. Sara Proper (17):
bedjond, dagba, gor, gulay, horo, kaba, laka, mango, mbay, ngam, ngambay, sar,
a Sara Kaba (5): kaba deme (Sara Kaba Démé), kaba na (Sara Kaba Náà), kulfa, sara dunjo, sara kaba,
b2.Vale (2): lutos, vale,
birri, fongoro,
a4. Sinyar (1): sinyar,
b. Kresh (2) Sudan: aja, gbaya

Fur[uredi | uredi kôd]

(3) Ćad, Sudan: amdang, fur, mimi.

Istočnosudanski[uredi | uredi kôd]

(95)

Istočni[uredi | uredi kôd]

(26) Sudan, : Istočni Jebel (4): aka, gaam, kelo, molo; Nara (1): nara; Nubijski (11): birked, dair, dilling, el hugeirat, ghulfan, kadaru, karko, kenuzi-dongola, midob, nobiin, wali; Surmi (10): didinga, kacipo-balesi, kwegu, majang, me'en, murle, mursi, narim, suri, tennet.

Kuliak[uredi | uredi kôd]

(3): ik, nyang'i, soo.

Nilotski[uredi | uredi kôd]

(52)

d3 a. istočni (16) Sudan, Uganda, Kenija, Tanzanija, Etiopija: Bari (3): bari, kakwa, mandari; Lotuxo-Teso (13): dongotono, karamojong, lango, lokoya, lopit, maasai, ngasa, nyangatom, otuho, samburu, teso, toposa, turkana.
d3 b. južni (14) tanzanija, Kenija, Uganda: Kalenjin (12): aramanik, endo, kalenjin, kisankasa, kupsabiny, mediak, mosiro, okiek, pökoot, sabaot, sjeverni tugen, talai; Tatoga (2): omotik, datooga.
d3 c. zapadni (22) Sudan, Uganda, Demokratska Republika Kongo, Kenija: Dinka-Nuer (7): dinka (5 jezika: južni, jugoistočni, jugozapadni, sjeveroistočni, sjeverozapadni), nuer, reel; Luo (15): acholi, adhola, alur, anuak, belanda bor, burun, jumjum, kumam, lango, luo, luwo, mabaan, päri, shilluk, thuri.
g2. Mabang (8) Čad, Sudan: kendeje; Maba (2): maba, marfa; Masalit (3): masalit, massalat, surbakhal; Runga-Kibet (2): kibet, runga.

Zapadni[uredi | uredi kôd]

(14) Čad, Sudan: Daju (7): baygo, daju (3 jezika: nyala-lagowa, sila, dadjo), logorik, njalgulgule, shatt; Nyimang (2): afitti, ama; Tama (3): assangori, mararit, tama; Temein (2): temein, tese. Maba (9)

g1. Karanga (1) čad: karanga

Kadugli-Krongo[uredi | uredi kôd]

(6)

kanga, katcha-kadugli-miri, keiga, krongo, tulishi, tumtum.

Komuz[uredi | uredi kôd]

(6):

e1. Gumuz (1) Etiopija: gumuz
e2. Koman (5) Etiopija, Sudan: gule, komo, kwama, opuuo, uduk.

Kunama[uredi | uredi kôd]

(1) Eritreja: kunama.

Saharski[uredi | uredi kôd]

(9)

h1. istočni (2) Sudan: berti, zaghawa.
h2. zapadni (7): Kanuri (5): kanuri (4 jezika: bilma, manga, središnji, tumari), kanembu; Tebu (2): dazaga, tedaga.

Songhai[uredi | uredi kôd]

(8):

i1. Korandje (1) Alžir: korandje
i2. Sjeverni (2) mali, Niger: tadaksahak, tasawaq.
i3. Južni (5) Benin, Mali, Burkina Faso, Niger: dendi, songhay (3 jezika: koyra chiini, koyraboro senni, songhay), zarma.
J) Neklasificirani (7) Sudan, Etiopija: shabo

Papuanski jezici[uredi | uredi kôd]

Amto-Musa jezici[uredi | uredi kôd]

(2), Papua Nova Gvineja: amto, musan.

Arafundi[uredi | uredi kôd]

(3) nekad dio skupine ramu. Papua Nova Gvineja: andai, Nanubae, Tapei

Arai-Kwomtari[uredi | uredi kôd]

(10) Papua Nova Gvineja

a) Arai (Left May) (4) ama, iteri, nimo, Owiniga
b) Kwomtari (6): baibai, fas, guariso, kwomtari, nai, pyu

Bayono-Awbono[uredi | uredi kôd]

(2) Indonezija/Papua: awbono, bayono.

Border[uredi | uredi kôd]

(15)[1]

a. Bewani (5): ainbai, kilmeri, Ningera, Pagi, Umeda
b. taikat (2): awyi, taikat
c. Waris (8): amanab, Auwe, Daonda, Imonda, Manem, Sowanda, viid (senggi), Waris.

Donji Mamberamo jezici[uredi | uredi kôd]

(2) Indonezija/Papua: warembori, yoke.

East bird’s head-sentani (istočnovogelkopski-sentani jezici)[uredi | uredi kôd]

(8) Indonezija/Papua:

a. East Bird's Head jezici: manikion, meyah, moskona,
b. Sentani jezici: nafri, sentani, sowari ili demta, tabla.
c. Burmeso: burmeso

Geelvink Bay jezici (vidi Lakes Plain jezici)[uredi | uredi kôd]

eks-porodica. (33) Indonezija/Papua.

Istočni Geelvink Bay jezici[uredi | uredi kôd]

(11): anasi, barapasi, bauzi, burate, demisa, kofei, nisa, sauri, tefaro, tunggare, woria.

Istočni Trans-Fly jezici[uredi | uredi kôd]

(4) nekad dio transnovogvinejske porodice: bine, gizrra, meriam, wipi.

istočnonovobritanski jezici[uredi | uredi kôd]

a. Baining (6): kairak, makolkol, mali, qaqet, simbali, ura,
b. Taulil (1): taulil

Istočnopapuanski jezici[uredi | uredi kôd]

(36) Papua Nova Gvineja, Solomonovi Otoci: bilua, dororo, guliguli, kazukuru, kol, kuot, lavukaleve, savosavo, sulka, touo.

Južni-centralni papuanski jezici[uredi | uredi kôd]

(22) nekad dio transnovogvinejske porodice:

a. Morehead-Upper Maro (17): Nambu (6): nama, namat, nambo, namo, neme, nen; Tonda (10): arammba, bädi kanum, blafe, guntai, ngkâlmpw kanum, smärky kanum, sota kanum, kunja, rema, wára; Yey (1): yei,
b. Pahoturi (2): agob, idi.
c. Waia (1): tabo.
d. Yelmek-Maklew (2): maklew, yelmek.

Južnobugenvilski jezici[uredi | uredi kôd]

(9) nekad dio Istočnopapuanske porodice: Buin (3): siwai, terei, uisai; Nasioi (6): lantanai ili Daantanai’, koromira, naasioi, oune ili ounge, sibe, simeku.

Kaure jezici[uredi | uredi kôd]

(4): kapori, kaure, kosadle (kosare), narau.

Lakes Plain jezici[uredi | uredi kôd]

(20): awera, biritai, doutai, duvle, edopi, eritai, fayu, foau, iau, kaiy, kirikiri, kwerisa, obokuitai, papasena, rasawa, saponi, sikaritai, tause, taworta (diebroud), waritai.

Left May jezici[uredi | uredi kôd]

(6) Papua Nova Gvineja: bo, nakwi.

Mairasi jezici[uredi | uredi kôd]

(3): Mairasi, mer, semimi.

Maybrat jezici[uredi | uredi kôd]

(2) nekad dio zapadnonovogvinejske skupine: karon dori, mai brat.

Mongol-Langam jezici[uredi | uredi kôd]

(3) nekad dio porodice Sepik-Ramu, skupine Yuat-Langam.

langam, mongol, yaul.

Nimboran jezici[uredi | uredi kôd]

(5): nekad dio transnovogvinejske porodice. gresi, kemtuik, mekwei, mlap, nimboran.

Pauwasi jezici[uredi | uredi kôd]

(5) nekad dio transnovogvinejske porodice.

a) Istočni pauwasi jezici: emumu (Emem), Karkar-Yuri, yafi (zorop).
b) Zapadni pauwasi jezici: dubu (tebi), towei,

Piawi jezici[uredi | uredi kôd]

(2) nekad dio transnovogvinejske porodice: haruai, pinai-hagahai.

Ramu-Lower Sepik[uredi | uredi kôd]

(32):nekad dio porodice Sepik-Ramu.

a. Kambot (1): ap ma,
b. Lower Sepik ili Nor-Pondo (6): angoram, chambri, kopar, murik, tabriak, yimas.
c. Ramu (25): Annaberg ili Middle Ramu (3): aiome, anor, rao; grass: abu, ambakich, banaro, gorovu; Mikarew (3; nekad dio skupine ruboni): aruamu, kire, sepen; Ottilien (5; nekad dio skupine ruboni): awar, borei, bosngun, kaian ili kayan, watam ili Marangis; Tanggu ili Ataitan (4; nekad dio skupine goam): andarum, kanggape, tanggu, tanguat; Tamolan (6; nekad dio skupine goam): akrukay, breri, igana, inapang, kominimung, romkun. Sedmi jezik itutang [itu] uklopljen je u inapang [mzu].

Senagi jezici[uredi | uredi kôd]

(2) nekad dio transnovogvinejske porodice: angor, dera.

Sepik jezici[uredi | uredi kôd]

(56) nekad dio porodice Sepik-Ramu: abau (1; nekad dio skupine Upper Sepik) abau; Biksi (2) Indonezija/Papua: kimki, yetfa; Iwam (3; nekad dio skupine Upper Sepik): amal, iwam, yawenian (iwam, sepik); Leonhard Schultze ili Walio (4) Papua Nova Gvineja: pei, tuwari, walio, yawiyo; Ndu (12): ambulas, boikin, burui, gaikundi, hanga hundi, iatmul, koiwat, malinguat, manambu, ngala, sengo, yelogu; Nukuma (3): kwanga, kwoma, mende; Ram (3) Papua Nova Gvineja: awtuw, karawa, pouye; Sepik Hill (16): Alamblak (2): alamblak, kaningra; Bahinemo (7): bahinemo, berinomo, bisis, kapriman, mari, sumariup, watakataui; Sanio (5): bikaru, hewa, niksek, piame, saniyo-hiyewe; Papi (2; nekad dio skupine Leonhard Schultze) Papua Nova Gvineja: papi, suarmin. Tama (6): Papua Nova Gvineja: ayi, kalou, mehek, pahi, pasi, yessan-mayo; Wogamusin-Chenapian (2; nekad dio skupine Upper Sepik): chenapian, wogamusin; Yellow River (3) Papua Nova Gvineja: ak, awun, namia; Yerakai (1): yerakai.

Sepik-Ramu jezici[uredi | uredi kôd]

eks-porodica (100 jezika) podijeljena na nekoliko porodica: Ramu-Lower Sepik, Sepik, Yuat.

Sjevernobugenvilski jezici[uredi | uredi kôd]

(4), nekad dio istočnopapuanske porodice: askopan, ramopa, rapoisi, rotokas.

Sko jezici[uredi | uredi kôd]

(7) Papua Nova Gvineja:

a Krisa (4): krisa, puari, rawo, warapu.
b. Vanimo (3) : skou, vanimo, wutung.

Somahai jezici[uredi | uredi kôd]

(2) nekad dio transnovogvinejske porodice momina, momuna.

Tor-Kwerba jezici[uredi | uredi kôd]

(24) nekad dio transnovogvinejske porodice.

a. Greater Kwerba (9): Isirawa (1): isirawa; Kwerba (7): airoran, bagusa, kauwera, kwerba, kwerba mamberamo, samarokena, trimuris; Mawes (1): mawes.
b. Orya-Tor (15): Orya (1): orya; Sause (1): sause; Tor (13): berik, bonerif ili beneraf, betaf ili tena (nekad smatran neklasificiranim), dabe, maremgi ili dineor, itik, jofotek-bromnya (novopriznat), keder ili keijar, kwesten, kwinsu (novopriznat), mander, vitou ili takar (novopriznat), wares.

Torricelli jezici[uredi | uredi kôd]

(53):

a. Kombio-Arapesh (10) Papua Nova Gvineja: aruek, bukiyip, eitiep, kombio, mufian, torricelli, weri (ili bumbita arapesh), wom, yambes; novopriznat kao 10. jezik: Abu' arapesh
b. Maimai (6) Papua Nova Gvineja: beli, heyo, laeko-libuat, siliput, wiaki, yahang.
c. Marienberg (7) Papua Nova Gvineja: buna, bungain, elepi, juwal, kamasau, urimo, wiarumus,
d. Monumbo (2) Papua Nova Gvineja: lilau, monumbo
e. Urim (1) Papua Nova Gvineja: urim.
f: Wapei-Palei (23) Papua Nova Gvineja: Palei (10): agi, aiku (podijeljen na Ambrak; Yangum Dey; Yangum Gel; Yangum MonInačica izvorne stranice arhivirana 12. rujna 2011.), Ambrak (novopriznat), alatil, aruop, bragat, nabi, wanap, Yangum Dey; Yangum Gel; Yangum Mon; Wapei (12): au, dia, elkei, gnau, ningil, olo, sinagen, valman, yapunda, yau, yil, yis; Urat (1): urat.
g. Zapadni Wapei (8) Papua Nova Gvineja: one 6 jezika: molmo, inebu, kwamtim, kabore, sjeverni, južni), seta, seti.

Transnovogvinejski jezici[uredi | uredi kôd]

(564), Dijelom podijeljena. Papua Nova Gvineja

Angan[uredi | uredi kôd]

(13): angaatiha, akoye, ankave, baruya, hamtai, kamasa, kawacha, menya, safeyoka, simbari, susuami, tainae, yagwoia;

Asmat-Kamoro[uredi | uredi kôd]

(11): buruwai, asmat sa obale kazuarina, centralni asmat, citak, diuwe, kamberau, kamoro, sempan, sjeverni asmat, tamnim citak, yaosakor asmat;

Awin-Pare[uredi | uredi kôd]

(2): aekyom, pare;

Binandere[uredi | uredi kôd]

(13): aeka (novopriznat), baruga, binandere, doghoro, ewage-notu, gaina, guhu-samane, Hunjara-Kaina Ke (novopriznat), korafe ili Korafe-Yegha, orokaiva, suena, yekora, zia;

Bosavi[uredi | uredi kôd]

(8): aimele, beami, dibiyaso, edolo, kaluli, kasua, onobasulu, sonia, turumsa (prije neklasificiran),

Chimbu-Wahgi[uredi | uredi kôd]

(17): chuave, dom, golin, imbongu, kandawo, kuman, maring, mbo-ung, melpa, narak, nii, nomane, salt-yui, sinasina, sjeverni wahgi, umbu-ungu, wahgi;

Damal[uredi | uredi kôd]

(1): damal;

Dem[uredi | uredi kôd]

(1): dem;

Duna-Bogaya[uredi | uredi kôd]

(2): bogaya, duna;

East Kutubu[uredi | uredi kôd]

(2): fiwaga, foi;

Eleman[uredi | uredi kôd]

(7): kaki ae, keuru ili keoru-ahia, opao, orokolo, purari, tairuma, toaripi;

Engan[uredi | uredi kôd]

(14): angal, angal enen, angal heneng, bisorio, enga, erave, huli, ipili, istočni kewa, kyaka, lembena, nete, samberigi, zapadni kewa;

Finisterre-Huon[uredi | uredi kôd]

(61): Asaro’o, awara, bonkiman, borong, bulgebi, burum-mindik, dedua, degenan, domung, finongan, forak, gabutamon, gusan, guya, gwahatike, iyo, kâte, kinalakna, komba, kovai, kube, kumukio, ma, madi, mamaa, mape, mese ili mesem, migabac, momare, munkip ili mungkip, muratayak, nabak, nakama, nankina, nek, nekgini, neko, ngaing, nimi, nomu, nuk, nukna, numanggang, ono, rawa, sakam, sauk, selepet, sene, sialum, som, timbe, tobo, tuma-irumu, ufim, uri, wantoat, weliki, yagomi, yau, yopno;

Gogodala-Suki[uredi | uredi kôd]

(4): ari, gogodala, suki, waruna;

Inland Gulf[uredi | uredi kôd]

(7): foia foia (novopriznati), hoia hoia (novopriznati), Hoyahoya (novopriznati), ipiko, karami, minanibai, mubami;

istočni Strickland[uredi | uredi kôd]

(6): fembe, gobasi, konai, kubo, odoodee, samo;

jugoistočni papuanski[uredi | uredi kôd]

(37): aneme wake, barai, bariji, bauwaki, biangai, binahari, daga, dima, domu, doromu ili doromu-koki, ese, fuyug, ginuman, grass koiari, humene, kanasi, koitabu, kunimaipa, laua, mailu, maiwa, mapena, maria, moikodi, morawa, mulaha, namiae, nawaru, ömie, onjob, planinski koiali, tauade, turaka, uare, umanakaina, weri, yareba;

južni Bird’s Head[uredi | uredi kôd]

(10): arandai, duriankere, kaburi, kais, kemberano, kokoda, konda, puragi, suabo, yahadian /po starijoj klasifikaciji i Maku'a ili Makuv’a [lva];

Kainantu-Goroka[uredi | uredi kôd]

(29): agarabi, alekano, awa, awiyaana, benabena, binumarien, dano, fore, gadsup, gende, gimi, inoke-yate, isabi, južni tairora, kamano, kambaira, kanite, kenati, keyagana, kosena, ontenu, owenia, siane, sjeverni tairora, tokano, usarufa, waffa, yagaria, yaweyuha;

Kamula[uredi | uredi kôd]

(1): kamula;

Kayagar[uredi | uredi kôd]

(3): atohwaim, kayagar, tamagario;

Kiwai[uredi | uredi kôd]

(7): bamu, južni kiwai, kerewo, kibiri (prije neklasificiran), morigi, sjeveroistočni kiwai, waboda;

Kolopom[uredi | uredi kôd]

(3): kimaama ili kimaghima, ndom, riantana;

Madang[uredi | uredi kôd]

(106): abaga, amaimon, amele, anam, anamgura, anjam, apali, arawum, asas, atemble, bagupi, baimak, bargam, bau, bepour, bilakura, biyom, bongu, brem, danaru, dimir, duduela, dumpu, dumun, faita, gal, ganglau, gants, garus, girawa, gumalu, isebe, jilim, kalam, kare, kein, kesawai, kobol, kobon, kolom, korak, kowaki, kwato, lemio, maia, maiani, mala, malas, male, matepi, mauwake, mawak, mawan, miani, moere, moresada, mosimo, mum, munit, murupi, musak, musar, nake, nend, nobonob, ogea, pal, pamosu, panim, parawen, paynamar, pulabu, rapting, rempi, rerau, saep, sam, samosa, saruga, sausi, sihan, sileibi, silopi, sinsauru, siroi, sop, sumau, tai, tauya, ukuriguma, urigina, usan, utarmbung, utu, uya, wadaginam, wagi, wamas, wanambre, wasembo, waskia, yaben, yabong, yangulam, yarawata, yoidik;

Marind[uredi | uredi kôd]

(6): bian marind, kuni-boazi, marind, warkay-bipim, yaqay, zimakani;

Mek[uredi | uredi kôd]

(7): eipomek, ketengban, korupun-sela, kosarek yale, nalca, nipsan, una;

Mombum[uredi | uredi kôd]

(2): koneraw, mombum;

Mor[uredi | uredi kôd]

(1): mor;

Moraori[uredi | uredi kôd]

(1): morori;

Ok-Awyu[uredi | uredi kôd]

(36): Aghu, asue awyu, bimin, burumakok, centralni awyu, edera awyu, faiwol, iwur, jair awyu, južni awyu, južni muyu, ketum, kombai, komyandaret, kopkaka, korowai, kwer, mandobo atas, mandobo bawah, mian, nakai, ngalum, ninggerum, sawi, setaman, sjeverni awyu, sjeverni muyu, suganga, tangko, telefol, tifal, tsakwambo ili tsaukambo, urapmin, wambon, wanggom, yonggom /sjeverni korowai [krg], ukopljen i korowai/;

Oksapmin[uredi | uredi kôd]

(1): oksapmin;

Pawaia[uredi | uredi kôd]

(1): Pawaia;

Tanah Merah[uredi | uredi kôd]

(1): tanahmerah;

Teberan[uredi | uredi kôd]

(2): dadibi, folopa;

Tirio[uredi | uredi kôd]

(5): abom, baramu, bitur, makayam, were ili weredai;

Turama-Kikorian[uredi | uredi kôd]

(3): ikobi-mena, omati, rumu;

Zapadni transnovogvinejski[uredi | uredi kôd]

(43): abui, adabe, adang, angguruk yali, auye, baham, blagar, bunak, donjovelikodolinski dani, dao, ekari, fataluku, gornjovelikodolinski dani, hamap, hupla, iha, kabola, kafoa, kamang, karas, kelon, kui, kula, lamma, makasae, moni,nduga, nedebang, nggem, ninia yali, oirata, pass valley yali, retta, sawila, silimo, srednjovelikodolinski dani ili tulem, tereweng, tewa, walak, wano, wersing, wolani, zapadni dani;

Zapadni kutubu[uredi | uredi kôd]

(1): fasu;

Wiru[uredi | uredi kôd]

(1): wiru.

Yele-zapadnonovobritanski jezici[uredi | uredi kôd]

(3) nekad dio istočnopapuanske porodice: anem, pele-ata, yele.

Yuat jezici[uredi | uredi kôd]

(6) nekad dio porodice sepik-ramu, skupine Yuat-Langam: biwat, bun, changriwa, kyenele, maramba, mekmek.

Zapadnopapuanski jezici[uredi | uredi kôd]

(23), Indonezija (Papua):

a. sjevernohalmaherski (16):
b. West Bird’s Head (5): kalabra, moi, moraid, seget, tehit.
c. Yapen (2): saweru, yawa.

Galela-Loloda (8): galela, laba, loloda, modole, pagu, tabaru, tobelo, tugutil; Sahu (5): gamkonora, ibu, kao, sahu, waioli; Ternate-Tidore (2): ternate, tidore; West Makian (1): zapadni makian (makian barat).

Novopriznati jezici: andai, nanubae, tapei, Abu' arapesh jezik (2009), ambrak (2007), aeka (2007),

'Sinotibetski jezici (449)[uredi | uredi kôd]

Kineski[uredi | uredi kôd]

(14; + literarni kineski) Kina, Kirgizija: kineski (14 jezika: min dong, jinyu, mandarinski, pu-xian, huizhou, min zhong, dungan, gan, hakka, xiang, min bei, min nan, wu, yue; literarni kineski.

Tibetsko-burmanski[uredi | uredi kôd]

(389)

Bai[uredi | uredi kôd]

(3) Kina: bai (3 jezika: centralni, sjeverni, južni).

Himalajski[uredi | uredi kôd]

(145)

a. Mahakiranti (51)
a. Kham-Magar-Chepang-Sunwari (13) Nepal: Chepang (4): bujhyal, chepang, kusunda, wayu; Kham (4): kham (2 jezika: gamale, sheshi), parbate (2 jezika: istočni i zapadni); Magar (3): magar (2 jezika, istočni i zapadni), raji; Sunwari (2): bahing, sunwar.
b. Kiranti (37) Nepal, Indija: Istočni (27): athpariya, bantawa, belhariya, camling, chhintange, chhulung, chukwa, dungmali, kulung, lambichhong, limbu, lorung (2 jezika: sjeverni i južni), lumba-yakkha, meohang (2 jezika: istočni i zapadni), moinba, nachering, phangduwali, pongyong, puma, saam, sampang, waling, yakha, yamphe, yamphu; Zapadni (9): dumi, jerung, khaling, koi, lingkhim, raute, thulung, tilung, wambule; tomyang.
c. Newari (1) Nepal: newar.
Tibeto-Kanauri (93):
a. Lepcha (1) Indija: lepcha.
b. Tibetski (71) Butan, Nepal, Kina, Indija, Pakistan: Bodo (1): tshangla; Dhimal (2): dhimal, toto; Tamang (15): chantyal, ghale (3 jezika: južni, sjeverni, kutang), gurung (2 jezika: istočni i zapadni), manangba, nar phu, seke, tamang (5 jezika: istočni, zapadni, istočni gorkha, sjeverozapadni, jugozapadni), thakali; Tibetski (53): adap, atuence, balti, brokkat, brokpake, bumthangkha, chalikha, changthang, chocangacakha, choni, dakpakha, dolpo, dzongkha, gongduk, groma, helambu sherpa, humla, jad, jirel, kagate, khengkha, kurtokha, kyerung, ladakhi, lakha, layakha, lhokpu, lhomi, lowa, lunanakha, mugom, naaba, nubri, nupbikha, nyenkha, olekha, panang, purik, sherdukpen, sherpa, sikimski/sikkimese, spiti bhoti, stod bhoti, takpa, thudam, tibetski (3 jezika: centralni, amdo i khams ili khampa), tichurong, tseku, tsum, walungge, zangskari.
c. zapadnohimalajski (20) Indija, Nepal: Almora (4): byangsi, chaudangsi, darmiya, rangkas; Istočni (2): baraamu, thangmi; Janggali (1): rawat; Kanauri (12): gahri, jangshung, kaike, kanashi, kinnauri (3 jezika: chitkuli, bhoti, kinnauri), pattani, shumcho, sunam, tinani, tukpa; rongpo.
d. neklasificirani (1) Butan: dzalakha
Neklasificirani (1): baima.

Jingpho-Konyak-Bodo[uredi | uredi kôd]

(25):

Jingpho-Luish (4):
a. Jingpho (3) Burma, Indija: jingpho, singpho, taman.
b. Luish (1) Burma: kado.
Konyak-Bodo-Garo (21):
a. Bodo-Garo (13) Indija, Bangladeš: Bodo (7): bodo, deori, dimasa, kachari, kok borok, riang, tiwa; Garo (2): garo, megam; Koch (4): a'tong, koch, rabha, ruga.
b. Konyak (8) Indija, Burma: naga (8 jezika: chang, konyak, nocte, khiamniungan, wancho, phom, tase, tutsa.

Karen[uredi | uredi kôd]

(20)

Pa'o (1) Burma: pa'o karen.
Pwo (4) Burma, Tajland: karen (4 jezika: istočni, zapadni, sjeverni, phrae pwo).
Sgaw-Bghai (14):
a. Bghai (5) Burma: karen (4 jezika: bwe, geba, geko, lahta), kayan.
b. Brek (1) Burma: brek karen.
c. Kayah (5): karen (3 jezika: yinbaw, yintale, manumanaw), kayah (2 jezika: istočni i zapadni).
d. Sgaw (3) Burma: karen (2 jezika: paku, s'gaw), wewaw.
Neklasificirani (1) Burma: zayein karen.

Kuki-Chin-Naga[uredi | uredi kôd]

(74)

Kuki-Chin (49):
a. Centralni (10) Burma, Bangladeš, Indija: chin (6 jezika: bawm, haka, ngawn, zotung, senthang, tawr), darlong, hmar, mizo, pankhu.
b. Sjeverni (26) Indija, Burma: aimol, anal, biete, chin (5 jezika: siyin, tedim, falam, paite, thado), chiru, gangte, hrangkhol, kom, lamkang, naga (6 jezika: kharam, chothe, monsang, moyon, purum, tarao), purum, ralte, sakechep, simte, vaiphei, yos, zome.
Južni (13) Burma, Bangladeš, Indija: chin (9 jezika: mro, daai, khumi awa, khumi, mara, mün, bualkhaw, chinbon, asho), nga la, shendu, welaung, zyphe.
Naga (25):
a. Angami-Pochuri (9): naga (9 jezika: angami, chokri, južni rengma, khezha, mao, pochuri, poumei, sjeverni rengma, sumi.
b. Ao (4): naga (4 jezika: ao, lotha, sangtam, yimchungru).
c. Tangkhul (3): naga (3 jezika: khoibu, maring, tangkhul.
d. Zeme (8) Indija: naga (8 jezika: rongmei, liangmai, koireng, inpui, thangal, maram, mzieme, zeme.
e. Neklasificirani (1) Indija: puimei naga

Lolo-burmanski[uredi | uredi kôd]

(73):

Burmanski (14):
a. sjeverni (6) Burma, Kina: achang, hpon, lashi, maru, pela, zaiwa.
b. južni (7) Burma: arakanski, burmanski, chaungtha, intha, taungyo, tavojski/tavoyan, yangbye.
c. neklasificirani (1) Kina: xiandao.
Lolo (57):
a. sjeverni (27) Kina, Vijetnam: Lisu (2): lisu, lipo; Yi (24): laghuu, mantsi, yi (22 jezika: yi, centralni, dayao, miqie, južni lolopho, naluo, wumeng, wuding-luquan, wusa, sichuan, južni, awu, axi, azhe, sani, eshan-xinping, yuanjiang-mojiang, xishan lalu, istočni lalu, zapadni lalu, zapadni, guizhou, jugoistočni lolo; Samei: samei.
b. južni (19) Kina, Laos, Burma, Vijetnam, Tajland: Akha (11): akha, biyo, hani, honi, kaduo, lahu, lahu shi, mahei, phana', sansu, sila; Phunoi (5): bisu, côông, mpi, phunoi, pyen; jinuo (2 jezika: buyuan, youle), ugong.
c. neklasificirani (4) Burma, Kina: laopang, lopi, nusu, zaozou.
d. yi (7) (Kina): yi (7 jezika: ache, poluo. limi, mili, muji, pula, puwa).
b7. Naxi (1) Kina: naxi.
b8. Neklasificirani (1) Vijetnam: phula.

Meitei[uredi | uredi kôd]

(1) Indija: meitei.

Mikir[uredi | uredi kôd]

(2) Indija: amri, karbi.

Mru[uredi | uredi kôd]

(1) Bangladeš: mru.

sjevernoasamski/North Assam[uredi | uredi kôd]

(13)

Deng (2) Kina: darang deng, german deng.
Tani (11) Indija: adi, adi-galo, apatani, bugun, digaro-mishmi, idu-mishmi, miju-mishmi, miri, na, nisi, sulung.

Nung[uredi | uredi kôd]

(5): drung, lama, norra, nung, rawang.

Tangut-Qiang[uredi | uredi kôd]

(15):

Qiang (11) Kina: ersu, guiqiong, muya, namuyi, pumi (sjeverni i južni), qiang (sjeverni i južni), queyu, shixing, zhaba.
rGyarong (4)Kina: guanyinqiao, horpa, jiarong, shangzhai.

Tujia[uredi | uredi kôd]

(2) Kina: tujia (sjeverni i južni).

zapadni bodo[uredi | uredi kôd]

(1) Nepal: dura.

Neklasificirani[uredi | uredi kôd]

(9) Burma, Indija: anu, ayi, hruso, khamba, lui, palu, pao, sajalong, zakhring.

Novopriznati jezici: : akeu (priznat 2008), alugu, azha

Tajski jezici[uredi | uredi kôd]

Tai-Kadai) (92)

A) Hlai (2), Kina: hlai, jiamao,
B) Kadai (14), Kina, Vijetnam
b1. Ge-Chi (6), Kina, Vijetnam: bijeli gelao, bijeli lachi, crveni gelao, lachi, zeleni gelao,
b2. Ge-Yang (1): gelao
b3. Yang-Biao (8), Kina, Vijetnam:
a. Buyang (4), Kina:
a1. Istočni (3): buyang e’ma, langnian buyang, yerong (nekada klasificiran u Bu-Rong).
a2. Zapadni (1): baha buyang,
cun, en, laha, qabiao,
C) Kam-Tai (76)
c1. Be-Tai (63)
a. Be (1), Kina: lingao.
b. Tai-Sek (62), Laos, Vijetnam:
b1. Sek (1), Laos: saek.
b2. Tai (61), Kina, Vijetnam, Laos, Tajland, Indija, Burma:
a. Centralni (10): cao lan, nung, tày, ts'ün-lao, dai Zhuang, Minz Zhuang, Nong Zhuang, Yang Zhuang, zuojiang zhuang; e danas se vodi kao (miješani jezik); Podijeljen: južni zhuang,
b. Istočni Centralni (Sjeverozapadni) (1): turung,
c. Sjeverni (13): bouyei, tai mène, yoy, Centralni Hongshuihe Zhuang, istočni Hongshuihe Zhuang, Guibei Zhuang, Guibian Zhuang, Lianshan Zhuang, Liujiang Zhuang, Liuqian Zhuang, Qiubei Zhuang, Yongbei Zhuang, Youjiang Zhuang. Podijeljen: sjeverni zhuang.
d. Jugozapadni (32):
d1. Chiang Saeng (10): phuan, tai daeng, tai dam, tai dón, tai hang tong, tày tac, thai, thai song, sjeverni thai, thu lao.
d2. Lao-Phutai (4): lao, nyaw, phu thai, sjeveroistočni thai.
d3. Sjeverozapad (9): ahom, aiton, khamti, khamyang, khün, lü, phake, shan, tai nüa,
d4. Južni (1): južni thai,
d5. Neklasificirani (2): tai hongjin, yong.
pa di, pu ko, tai long, tai thanh, tai ya, tày sa pa.
e. neklasificirani (1): kuan,
rien, tai do, tai pao, tay khang,
c2. Kam-Sui (12), Kina: ai-cham, biao, cao miao, južni dong, kang, mak, maonan, mulam, sjeverni dong, sui, t'en.
c3. Lakkja (1), Kina: lakkia.

Uralsko-altajski jezici[uredi | uredi kôd]

Altajski jezici[uredi | uredi kôd]

(66):

Mongolski jezici[uredi | uredi kôd]

(14 jezika)

a 1) istočni (13), Mongolija, Kina: bonan, burjatski (3 jezika: Bargu burjatski ili kineski burjatski, mongolski burjatski i kineski burjatski), darhat, daur, dongxiang, halha mongolski, istočni jugur, kalmik-ojrat, kangjia, monggol, tu.
a 2) zapadni (1). Afganistan: mogholi

Tunguski jezici[uredi | uredi kôd]

(12)

b 1) sjeverni (4), Rusija, Kina: even, evenki, negidal, oroqen.
b 2) južni (8) Rusija, Kina: džurčen, mandžurski, nanai, oroč, orok, udihe, ulč, xibe.

Turski jezici[uredi | uredi kôd]

(40)

c 1) Bolgar (1), Rusija: čuvaški; bolgarski
c 2) istočni (7) Kina, Turkmenija, Afganistan, Uzbekistan: ainu, čagatajski, ili turkijski, ujgurski, sjeverni uzbečki, južnouzbečki, zapadni jugurski.
c 3) sjeverni (8) Rusija: dolganski, hakaski, jakutski, karagas, sjevernoaltajski, južnoaltajski, šorski, tuvinski.
c 4) južni (12) Iran, Turkmenistan, Afganistan, Uzbekistan, Azerbajdžan, Moldavija, Turska: balkanski gagauz, gagauski, horasanski turski, južnoazerbajdžanski, khalaj turkijski, krimski tatarski, kaškajski, salarski, salchuq, sjevernoazerbajdžanski, turkmenski, turski.
c 5) urum (1): urum.
c 6) Zapadni: baškirski, čulimski, karaimski, karačajsko-balkarski, karakalpački, kazaški, kirgiski, krimčački, kumički, nogajski, tatarski.

Izumrli jezici: kumanski, pečeneški

Uralski jezici[uredi | uredi kôd]

(39)

Finski jezici[uredi | uredi kôd]

a) Baltofinski, Finska, Estonija, Rusija (11); estonski, finski, ingrijski, Kvenski finski, livonski, ludijski, vepsijski, karelski, votski.
b) povolškofinski (4); mordvinski (erzja i mokša), marijski (čeremiski 2: livadski ili istočni (šumski) i brdski ili zapadni). Marijski i mordinski danas čine dvije zasebne skupine; Muromski jezik
c) permjački (3), Rusija: votjački ili udmurtski, permjački, zirjanski.
d) laponski (10; prije 11 (kemi je izumro): akkalski, inarijski, južni, kemski†, kildinski, lulejski, pitejski, sjeverni, skoltski, terski, umejski. Saamski ili laponski danas čine posebnu uralsku skupinu.

Ugarski jezici[uredi | uredi kôd]

a) mađarski (1), Mađarska: mađarski
b) obskougarski (2), Rusija: vogulski ili mansijski, ostjački ili hantijski

Samojedski[uredi | uredi kôd]

(6 ili 7): jurački (nenecki), enecki (šumski, enecki iz tundre), kamasinski, selkupski, nganasanski (tavgijski).

Ostali jezici[uredi | uredi kôd]

Izolirani jezici[uredi | uredi kôd]

(40): abinomn, abun (nekad klasificiran zapadnopapuanskoj porodici[2]), ainu, andoque, burushaski, camsá, candoshi-shapra, canichana, cayubaba, centúúm, elseng, gilyak, hatam (nekad klasificiran zapadnopapuanskoj porodici[3]), itonama, karkar-yuri, kibiri, korejski, kutenai, leco, massep, movima, mpur (nekad klasificiran zapadnopapuanskoj porodicizapadnopapuanski jezici[neaktivna poveznica]), muniche, nihali, odiai, páez, pankararú, puelche, puinave, taiap, taushiro, ticuna, tinigua, tol, trumaí, tsimané, tuxá, urarina, waorani, warao, yale, yámana, yuchi, yuracare, zuni;

baskijski (danas baskijska porodica); drevni jezici: etruščanski; sumerski.

Kreolski jezici[uredi | uredi kôd]

(82[4]; prije 86[5]): afroseminolski kreolski, amapá kreolski, andamanski kreolski, angolar, antigvanski i barbudski kreolski engleski ili Kokoy kreolski engleski, kreoski, aukan, baba (baba malajski), babalia, bahamski kreolski, bajan, bende (san andrés kreolski), berbice kreolski nizozemski, betawi, bislama, cafundo kreolski, chavacano, cutchi-swahili, fa d'ambu, fernando po kreolski, gijanski kreolski, gornjogvinejski crioulo (kiryol), grenadski kreolski, gullah, gvadalupski kreolski (kreyol), gvajanski kreolski, haićanski kreolski, havajski kreolski, indoportugalski, jamajkanski kreolski, kabuverdianu, kamerunski pidžin, karipúna kreolski (crioulo, kikongo-kutuba, korlai kreolski, krio, kriol (belize kriol), kupang malajski, kwinti, lujzijanski kreolski, lun'gwiye, macao kreolski, malakanski malajski (chitties kreolski), malayu ambonski (ambong), manado malajski, morisyen, munukutuba (kikoongo), naga pidžin, negerhollands, ngatikese, nigerijski pidžin, nikaragvanski kreolski, nubi, oorlams, palenquero, papia kristang (malakanski kreolski portugalski), papiamentu, peranakan, petjo, pijin (solomonski pidžin), pitkernski, réunionski kreolski, riverain sango, roper-bamyili kreolski (kriol), san miguel kreolski, sango, sãotomense, saramaccan, seselwa kreolski (sejšelski kreolski), skepi kreolski nizozemski, sranan, sudanski kreolski, svetolucijski kreolski, šrilankanski kreolski, tayo, ternateño, tetun dili, timorski pidžin, tobagoški kreolski, tok pisin, torres strait kreolski, trinidadski kreolski, tsotsitaal, turks i caicos kreolski, unserdeutsch, vincentski kreolski, virgin islands kreolski;

banda malajski[6] (danas se vodi pod malajske jezike),

Miješani jezici[uredi | uredi kôd]

(21): angloromski, callawalla, caló (gitanski), camtho, e, jeniški (yeniche, jenisch, yenishe), kaqchikel-k'iche', lomavren, malavijski lomwe (nguru, anguru), mbugu, media lengua, mednyj aleutski, michif, nguluwan, norveški putnički, romski grčki (romika, helenoromski), romski srpski, rotwelsch (rodi), shelta, tagdal, tavringerski romski, wutunhua.

Neklasificirani jezici[uredi | uredi kôd]

(73; prije 78): aariya, abishira, agavotaguerra, aguano, amerax, amikoana, andh, arára do mato grosso, beothuk, betaf, bhatola, bung, cagua, carabayo, chak, chipiajes, coxima, doso, gail, himarimã, iapama, imeraguen, kaimbé, kamba, kambiwá, kapinawá, kara, karahawyana, karirí-xocó, kehu, kembra, kohoroxitari, korubo, kujarge, kunza, laal, langay, lenca, lepki, lufu, luo, majhwar, malakhel, mawa, miarrã, molof, monimbo, mukha-dora, murkim, ná-meo, namla, natagaimas, pankararé, papavô, pataxó-hãhaãi, pijao, polari, pumé, puquina, quinqui, rer bare, škotski cant, tapeba, tingui-boto, tofanma, tremembé, truká, turumsa, uamué, uru-pa-in, usku, wakoná, warduji, wasu, waxianghua, weyto, xinca, xukurú, yarí, yauma, yeni, yuwana;

Drevni jezici: hatski; kaškejski, meroitski; Izumrli jezici: beothuk

Znakovni jezici[uredi | uredi kôd]

(3): Znakovni jezik prerijskih Indijanaca; znakovni jezik australskih Aboridžina; Samostanski znakovni jezik.

Pidžin[uredi | uredi kôd]

(18): barikanchi, broom kreolski (broome pearling lugger pidgin), fanagalo, gibanawa, hiri motu, iha based pidgin, kineski pidgin engleski, liberijski engleski, lingua franca, maskoy pidgin, mobilian, ndyuka-trio pidgin, nefamese, onin based pidgin, pidgin delaware, settla, tay boi; russenorsk

Umjetni jezici[uredi | uredi kôd]

(3): esperanto, europanto, interlingua.

Dodatak: Popis jezika koji su izgubili status[uredi | uredi kôd]

Vidi

Nestali jezici[uredi | uredi kôd]

a) Drevni jezici: avesta, elamski, etruščanski, fenički, galaćanski, geez, gotski, hatski, hurijski, staroslavenski, sumerski, trački, urartski.
b) Povijesni jezici: srednjoarmenski, staroengleski, starogrčki.
c) Izumrli jezici: bolgarski,

Novopriznati jezici[uredi | uredi kôd]

2007: andai [afd], hunsrik [hrx], Nanubae [afk], Tapei [afp], vilamovski[wym],

Izvori[uredi | uredi kôd]

Literatura[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]