Joga

Buda sjedi u joga položaju

Kip Šive koji peformira meditaciju joge

Joga (Sanskrt: योग joga, IPA: [joːgə]) označava sustavan pristup duhovnim vježbama unutar Indijskih i religijskih tradicija u njenoj sferi utjecaja. Pri tome ona vremenom mijenja značenja na mnogo različitih načina sa većim brojem interpretacija raznih autora. Možemo ta značenja grupirati u tri veće skupine:

1 - tradicionalna joga

Joga je jedan od šest ortodoksnih filozofskih sustava koji sačinjavaju Hinduističku religiju. U ovom najizvornijem među upotrebama koje ćemo spominjati odnosi se na sustav prakse opisan u Joga sutrama (4.st.). One su srodne nešto starijim budističkim tekstovima u praksi, a u teoriji su bliske samkji, još jednom od ortodoksnih sustava. Iako i unutar hinduizma postoji pojam joge prije tog vremena tek sa Joga sutrama se ustanovljiva jasno koncipirani sustav koji u jasno definiranim praktičnim koracima razvoja kontemplativne prakse sistematično vodi jogija prema zacrtanom cilju duhovnog ostvarenja, te ih stoga do danas smatramo temeljnim i najvažnijim tekstom joge. Kako je budizam sramana praksa, a samkja iako hinduizirana vjerojatno također potiče iz sramana izvora svakako i za jogu možemo pretpostavljati da dolazi iz te sfere utjecaja na razmeđi susreta vedske i sramana kulture i religije.

Sustav se sastoji od osam sukcesivnih koraka moralnih pravila (jama i nijama), položaja sjedenja u kontemplaciji (asana), kontrole disanja (pranajama), povlačenja osjetila (pratjahara), koncentracije (darana), meditacije (djana) i transa (samadi). Deklarirani cilj joge u sutrama je umirivanje mentalnih fluktuacija.

2 - hatha joga

Hatha joga predstavlja srednjovjekovni sustav duhovne prakse koji uz sramana utjecaje pokazuje i snažne utjecaje tantre. U neku ruku možemo ju smatrati dijelom tantrickog kruga utjecaja kao sto klasičnu jogu možemo promatrati unutar sramanskog. Tu se izmedu ostalog pocinju razvijati i fizički aspekti joge te je to sustav koji na zapadu kolokvijalno najčešće sa njome poistovjećujemo.

3 - joga u širem smislu

Joga se nerijetko primjenjuje kao opći naziv za bilo kakvu duhovnu praksu. U tom vrlo općenitom smislu svaka se duhovna praksa bilo koje religije moze svrstati u jogu, a najčešće prakse i kategorije koje se danas pri tome koriste su:

• rađa joga - označava ono sto je ovdje opisano pod tradicionalnom jogom.
• gjana joga - duhovna praksa usmjerena ka mudrosti, znanju, nastojanju pronicanja duhovne stvarnosti putem intelektualnog, analitičkog propitkivanja. Povezuje se često sa filozofskim sustavom advaita vedante, ali je u upotrebi i kod mnogih drugih u različitim oblicima, značenjima i stupnjevima relevantnosti.
• bhakti joga - duhovna praksa utemeljena na predanosti, devociji, uspostavljanja odnosa sa Bogom. Pristup koji nam je poznat iz abrahamskih religija uključujući kršćanstvo.
• karma joga - joga djelovanja koje može značiti i nesebičan rad za tuđu dobrobit i djelovanje u svijetu (nasuprot asketskom odricanju) bez očekivanja i vezivanja za rezultate.

Uz ove četiri najčešće kategorije ponekad se znaju izdvajati dodatne poput mantra joge, kundalini joge i slično, no ta su razlikovanja dosta ovisna o specifičnim kriterijima i interesima pojedinog autora i duhovne skupine.

U ove četiri pak glavne jedino je rađa joga jasno definirani sustav dok su ostalo općeniti opisi i termini koji mogu od autora do autora podosta varirati u značenjima.

Joga i kršćanstvo

Sve veće kršćanske Crkve se slažu kako je joga nespojiva s kršćanstvom. Katolička crkva je izjasnila svoj stav u dokumentu "Isus Krist - donositelj vode žive". Smatraju da je joga, čija duhovnost ima korijene u istočnjačkim religija, u međusobnoj isključivosti s porukom Isus Krista.

Vanjske poveznice

• joga blog

• Poveznice na stranice o Jogi

Ostali projekti

	U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Asana
	U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu: Joga