Prijeđi na sadržaj

Joggins

Koordinate: 51°41′31″N 64°26′37″W / 51.69194°N 64.44361°W / 51.69194; -64.44361
?
Izvor: Wikipedija
Fosilne litice Jogginsa
Svjetska baštinaUNESCO
}}
Država Kanada
Godina uvrštenja2008. (32. zasjedanje)
VrstaPrirodno dobro
Mjeriloviii
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:1285
Koordinate51°41′31″N 64°26′37″W / 51.69194°N 64.44361°W / 51.69194; -64.44361
Joggins na zemljovidu Kanade
Joggins
Joggins
Lokacija Jogginsa u Kanadi

Joggins je seoska zajednica u kanadskom okrugu Cumberland na zapadu kanadske pokrajine Nova Škotska.

Ona je najpoznatija po svojim obalnim liticama koje predstavljaju paleontološki lokalitet veličine 689 ha, koje je zbog količine i kvalitete jedinstvenih fosila prozvano "Karbonski Galápagos" (prije 354-290 milijuna godina). Stijene fosilnih litica Jogginsa se smatraju presudnima za razumijevanje ovog razdoblja povijesti Zemlje, te su najdeblji i najsveobuhvatniji svjetski zapis slojeva iz pennsylvanija (prije 318 do 303 milijuna godina) s najkompletnijim fosilima zemaljskog života iz tog vremena. To uključuje ostatke i tragove vrlo ranih životinja i prašume u kojoj su živjeli, na licu mjesta, netaknuto i nesmetano.

Svojom 14,7 km dugom morskom liticom, niskim strminama, stjenovitim platformama i plažama, ovo mjesto predstavlja tri ekosustava: estuarijski zaljev, poplavna prašuma i požarima sklona šumovita dolina sa slatkovodnim bazenima. Ona nudi najbogatiji presjek poznatog fosilniog života u ova tri ekosustava s 96 rodova i 148 vrsta fosila i 20 skupina otisaka. Kako ovo mjesto posjeduje izvrsne primjere koji predstavljaju glavne etape u povijesti Zemlje, fosilne litice Jogginsa su upisane na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi 2008. godine.[1]

Fosilne litice Jogginsa
Satelitski snimak gornjeg dijela zaljeva Fundy s liticama Jogginsa i selom u središtu desne strane.

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Fosilne litice Jogginsa kod zaljeva Fundry

Na ovom području su živjeli Micmac Indijanci koji su ga zvali Chegoggins, što znači "velika riblja brana".[2] Francuski i engleski doseljenici su mu pojednostavili ime i ovo područje je postalo ugljenokopom u 18. stoljeću.

Otisak fosiliziranog korijena na stijeni Jogginsa

Eksploatacija ugljena se pojačala povezivanjem Jogginsa s Interkontinentalnom željeznicom 1887. godine. Rudarsko naselje Joggins je privlačilo veliki broj radnika i do tada većinskom francuskom stanovništvu pridružili su se irski i škotski emigranti. Kada je 1919. godine Joggings dobio naziv grada, već je imao tri crkve, dva groblja, hotel, kino dvoranu, vatrogasnu postaju, veletržnicu, poštu, željezničku postaju i školu. Joggins je izgubio status grada 1949. godine nakon pada važnosti ugljenokopa i selidbe većine stanovništva u potrazi za poslom. Nakon velike rudarske nesreće u obližnjem Springhillu 1958. godine, rudnici Jogginsa su potpuno zatvoreni, a željeznički kolovodvor je zatvoren 1960-ih.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Prema legendi Mikmak indijanaca, mitski stvoritelj Glooscap je stvorio Novu Škotsku i upravljao je njezinim velikim plimama. Naime, zaljev Fundry ima najveće razlike u plimi i oseci na svijetu. Upravo su ove plime oblikovele krajolik jedinstvene ljepote s nedirnutim plažama, dramatičnim stijenama, obalnim liticama, slapovima i načičkanom šumom. U ovoj prirodi obitava veliki broj životinja kao što su mnoge ptice selice, te orlovi, bukoči i losovi. Zbog toga je turistička infrastruktura s ljetnikovcima, planinarskim kućama i mostovima poveznim putovima (Glooscap Trail) obnovljena početkom 1990-ih, te predstavlja važnu gospodarsku granu ruralnog razvoja Nove Škotske.

Fosilne litice Jogginsa

[uredi | uredi kôd]

Joggins je postao slavan u ranom 19. stoljeću kada su na njegovim obalnim liticama prinađeni jedinstveni fosilni ostaci iz razdoblja pennsylvanija (Carboniferous), uglavnom fosili paprati, prapovijesnog drveća i ranih oblika morskog života. Osnivač moderne geologije, Sir Charles Lyell, je prilikom svojih posjeta Jogginsu 1842. i 1852. god., fosile iz Jogginsa nazvao "najboljim primjerima na svijetu".[3] Njegov suradnik, geolog Sir William Dawson, je otkrio jedan od najvažnijh fosila u povijesti, najstariji fosil reptila koji je dobio ime - Hylonomus ("šumski"), jer je pronađen zarobljen u fosiliziranom drvetu.

Ove fosile je iskoristio Charles Darwin u svom djelu "Podrijetlo vrsta" iz 1859. godine, te Thomas Henry Huxley prilikom svojih debata o evoluciji s biskupom Samuelom Wilberforceom u Oxfordu 1860. god.

Kasnije je otrkiven i najstariji fosil sinapsida (amniota starijih od reptila), Protoclepsydropsa, 1964. god. Također, najstariji oblik vaskularnih biljaka, Lycopodiophyta Sigillaria je sačuvan na licu mjesta, kako strši iz stijene Jogginsa (slika desno gore), i velika je turistička atrakcija.

Danas je veliki broj fosila iskopanih na ovom mjestu smješten u Centar fosila Joggins.[4]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Twenty-seven new sites inscribed 8. srpnja 2008. (engl.) Preuzeto 27. kolovoza 2012.
  2. Imena mjesta u Novoj ŠkotskojArhivirana inačica izvorne stranice od 5. listopada 2012. (Wayback Machine), arhiv Nove Škotske (engl.) Preuzeto 28. kolovoza 2012.
  3. Službena stranica Fosilnih litica Jogginsa (engl.) Preuzeto 28. kolovoza 2012.
  4. H. J. Falcon-Lang, A history of research at the Joggins Fossil Cliffs, the world’s finest Pennsylvanian section, Proceedings of the Geologists’ Association 117. (3.) 2006., str. 377.-392.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Joggins