Josif Milovuk

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Josif Milovuk
Josif Milovuk
Josif Milovuk, ulje na platnu, djelo Dimitrija Avramovića
Rođenje Trpinja, 10. travnja 1787. ili 1793. note1
Smrt Pešta, 23. kolovoza 1850.
Nacionalnost Srbin
Zanimanje trgovac i izdavač
Vjera Srpska pravoslavna
Supruga Makrena Milovuk (rođ. Bozitovac)
Djeca Milan, Dušan i Danica
Roditelji Ilija i Pelagija Milovuk
Portal: Životopis

Josif Milovuk (Trpinja, 10. travnja 1787. ili 1793. note1 - Pešta, 23. kolovoza 1850.) je bio trgovac, izdavač knjiga, rodoljub, dobrotvor i jedan od osnivača Matice srpske.

Životopis[uredi VE | uredi]

Josif Milovuk je rođen u trpinjskoj obitelji Milovuk od oca Ilije i majke Pelagije, koja umire kad je Josif imao 9 godina. Osnovnu školu je pohađao u rodnom selu, da bi se nakon njenog završetka preselio u Peštu, gdje postaje poznati trgovac. Još kao mladić, isticao se jakim smislom za kulturni i prosvjetni progres svog naroda. Bogatstvo je stekao trgujući čohom, platnom i papirom. Oženio se 1822. godine Makrenom Bozitovac s kojom je imao troje djece (Milana, Dušana i Danicu), a 1823. godine postaje građanin Pešte (iako je u njoj živio još od 1814. godine).

Bio je suvremenik i prijatelj Vuka Stefanovića Karadžića, Save Mrkalja, Jovana Sterije Popovića, Joakima Vujića i drugih.

Serbski letopis[uredi VE | uredi]

Od 1824. godine, u Budimu počinje se tiskati časopis Serbski letopis, kojeg je uređivao novosadski profesor Georgije Magarašević. Vrlo brzo, Letopis zapada u novčane probleme, zbog kojih je moglo doći do prestanka njegovog izdavanja. U tom trenutku, Josif Milovuk dogovara s nekoliko drugih peštanskih trgovaca ulaganje u časopis, ali zbog sumnjičavosti drugih trgovaca, jedino on uz svog punca ulaže novac.

Matica srpska[uredi VE | uredi]

U želji da prikupi sredstva za izdavanje Letopisa, Milovuk organizira sastanke s trgovcima, na koje dolazi i mladi pjesnik i pravnik Jovan Hadžić. Na njima je dogovoreno osnivanje književnog društva pod imenom Matica srpska, koje bi se bavilo izdavanjem (na prvom mjestu Letopisa). Matica srpska je osnovana 4. (odnosno 16. po novom kalendaru) veljače 1826. godine u Pešti. Za predsjednika društva je izabran Jovan Hadžić, a za tajnika Josif Milovuk. Pored njih dvojice, kao osnivači se navode još i Jovan Demetrović, Gavrilo Bozitovac, Georgije Stanković, Andrija Rozmirović i Petar Rajić.[1]

Napuštanje Matice srpske[uredi VE | uredi]

Zbog nesuglasica sa Hadžićem oko svrhe Matice, dolazi do razlaza i Milovuk 1826. godine napušta Maticu srpsku. Josif Milovuk se okreće Vuku Stefanoviću Kardžiću, te izdaje njegova djela "Miloš Obrenović, knjaz Srbije" i "Danica". Sukob s Hadžićem koji je bio protivnik Vukove reforme se ovim još više produbio. Nakon ovoga se u potpunosti posvjećuje izdavaštvu, te objavljuje djela Sime Milutinovića - Sarajlije, Dositeja Obradovića, Jovana Sterije Popovića i drugih. U znak zahvalnosti, Sterija je (pod pseudonimom Milan Cvetić) napisao Odu gospodaru Josifu Milovuku.

1833. godine pokušava osnovati Književno društvo koje bi podržavalo Vukovu jezičnu reformu. Međutim, ovaj plan sprječavaju ugarske vlasti, jer su procijenili da bi ovakvo društvo poticalo buđenje srpske nacionalne svijesti.

Utjecaji[uredi VE | uredi]

Aktivnosti Matice srpske utjecale su na osnivanje sličnih nacionalnih udruženja kod drugih slavenskih naroda. Česi 1831. godine osnivaju svoju Maticu, 1842. se u Zagrebu osniva Matica ilirska, 1862. u Zadru se osniva Matica dalmatinska, 1864. u Ljubljani Slovenska matica, a 1909. godine u Dubrovniku je osnovana Dubrovačka Matica srpska.

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. note1 Iako se u njegovom životopisu (kao i mnogim drugim dokumentima) kao godina rođenja navodi 1793. godina, postoji krštenica s njegovim imenom koja datira iz 1787. godine.

Izvori i literatura[uredi VE | uredi]

  1. d. c. v., Godišnjica Matice srpske, vreme.com, 31. ožujka 2014., pristupljeno 21. ožujka 2016.