Josip Horvat

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Josip Horvat. Za druga značenja pogledajte Josip Horvat (razdvojba).
Josip Horvat.JPG

Josip Horvat (Horvath) (Čepin, 15. siječnja 1896. - Zagreb, 6. listopada 1968.), hrvatski novinar i povjesničar.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Horvat se obrazovao u Zagrebu (Trgovačku akademiju završio 1914.), gdje je i djelovao čitavog života. Od 1913. surađivao je u novinama Obzor; 1926. postao je glavni urednik Jutarnjeg lista, obavljajući tu dužnost do 13. travnja 1941. 1939. postao je tajnikom vrhovnog športskog tijela Banovine Hrvatske Hrvatske športske sloge skupa s Ivom Šustom.[1] Tijekom Drugog svjetskog rata radio je u Hrvatskom izdavalačkom bibliografskom zavodu (HIBZ), surađujući osobito na Hrvatskoj enciklopediji. Nakon jeseni 1945. djelovao je kao slobodni istraživač.

Povjesničari smatraju Horvata važnim predstavnikom hrvatskog liberalizma.

Djela[uredi | uredi kôd]

Najpoznatije su Horvatove povijesno-publicističke knjige Politička povijest Hrvatske (Zagreb 1936–1938), Kultura Hrvata kroz 1000 godina (1. dio 1939, 1. i 2. dio 1942) i Hrvatski panoptikum (Zagreb 1965). Napisao je i biografije nekih od ključnih osoba hrvatske povijesti: Frana Supila (Zagreb 1938), Ante Starčevića (Zagreb 1940) i Ljudevita Gaja (Beograd 1960; prošireno izdanje postumno, Zagreb 1975). Autor je knjige Povijest novinstva Hrvatske 1771–1939 (Zagreb 1962), donedavno jedine povijesti hrvatskog novinarstva.

Posebno su zanimljivi Horvatovi memoari: Živjeti u Hrvatskoj 1900–1941 (Zagreb 1984) i Preživjeti u Zagrebu. Dnevnik 1943–1945 (Zagreb 1989). Nedavno je u časopisu Gordogan (nova serija br. 6–7, 8–9, 10) po prvi put objavljena Horvatova knjiga koja je ostala u rukopisu: Pobuna omladine 1911–1914 (uredio Branko Matan; objavljeno i kao samostalna knjiga u izdanju zagrebačke Udruge za kulturu Gordogan). Živopisno svjedočanstvo o Josipu Horvatu dao je Nikola Batušić u knjizi uspomena Na rubu potkove (Zagreb: Profil International 2006).

Pregledni popis[uredi | uredi kôd]

  • "Lijepa naša", Zagreb, 1931.
  • "Tisuću osamsto četrdeset i osma", 1. izdanje Matica hrvatska, Zagreb, 1934.; 2. izdanje Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1973.
  • "Politička povijest Hrvatske", 1. izdanje Binoza, Zagreb 1936.-1938.; 2. izdanje August Cesarec, Zagreb, 1989. ISBN 86-393-0151-4
  • "Supilo: život jednoga hrvatskog političara", Zagreb, 1938.
  • "Kultura Hrvata kroz 1000 godina", 1. izdanje naklada Velzek, Zagreb, 1939.-1942.; 2. izdanje Globus, Zagreb, 1980.; 3. izdanje naklada Fran, Zagreb, 2006., ISBN 953-6750-74-0
  • "Ante Starčević: kulturno - povijesna slika" 1. izdanje Zagreb, 1940.; 2. izdanje Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1990., ISBN 86-401-0046-2
  • "Povijest novinstva Hrvatske: 1771-1939." Zagreb, 1962., 2003.
  • "Hrvatski panoptikum", 1. izdanje Stvarnost, Zagreb, 1965.; 2. izdanje Globus, Zagreb, 1982.; 3. izdanje Ex libris, Zagreb, 2007., ISBN 978-953-6310-76-0
  • "Prvi svjetski rat: panorama zbivanja", Zagreb, 1967.
  • "Ljudevit Gaj: njegov život, njegovo doba", Zagreb, 1975.
  • "Živjeti u Hrvatskoj: 1900. - 1941.", Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1984.
  • "Preživjeti u Zagrebu: dnevnik 1943-1945.", Zagreb, 1989.
  • "Pobuna omladine: 1911.-1914.", Zagreb, 2006.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Solinska kronikaInačica izvorne stranice arhivirana 6. svibnja 2013. Jurica Gizdić: NOGOMETNE PRIČE IZ BIJELOGA U DRŽAVNI DRES Ivo ŠUSTE - Branič snažnoga i čistoga udarca, 15. listopada 2011.