Josip Jurčević

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Josip Jurčević
Josip Jurčević

Josip Jurčević 2008. godine u Zagrebu

Rođenje 1951., Studenci kod Imotskog, Hrvatska
Zanimanje profesor, povjesničar

Josip Jurčević (Studenci kod Imotskoga, 1951.), hrvatski je povjesničar. Znanstveni je suradnik Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar [1] i profesor na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu.

Životopis[uredi VE | uredi]

Josip Jurčević rođen je u Studencima kod Imotskoga, 1951. godine. Još u djetinjstvu je sa roditeljima doselio u Zagreb.[2] Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Zagrebu.

Na Filozofskom fakultetu 1975. godine diplomirao je studij povijesti i filozofije. Magistrirao na istom fakultetu 1996. godine s temom Problemi proučavanja žrtava Drugoga svjetskog rata na području Hrvatske. Doktorirao je 2000. godine s temom Represivnost jugoslavenskog sustava u Hrvatskoj 1945. godine.[3]

Tijekom Hrvatskog proljeća 1970.-1971. godine, bio je član Sveučilišne skupštine i studentskog odbora Filozofskog fakulteta. Nakon diplomiranja nije mogao dobiti stalni posao te je radio na određeno vrijeme u osnovnim i srednjim školama, te turističkim i drugim poduzećima u Zagrebu, a od 1981. godine bavio se raznim obrtima i primijenjenom umjetnošću.

Godine 1990. sudjelovao je u otkrivanju i javnom predstavljanju poratnih žrtava u jami Jazovka te osnivanju Hrvatskog društva za istraživanje žrtava rata i poraća u kojem je izabran za predsjednika.

Dragovoljac je Domovinskog rata od proljeća 1991. godine. U Hrvatskoj vojsci, 1991.-1992., dobiva čin bojnika. Jedan je od osnivača Informativno psihološke djelatnosti MORH-a, te prvi ravnatelj Središnjeg arhiva MORH-a.[4] Djelatan je u udrugama proisteklim iz Domovinskog rata. Od 1994. do 1997. godine bio je zaposlen kao samostalni savjetnik u Komisiji za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava Sabora Republike Hrvatske.

Znanstvena djelatnost

Od 1997. godine djelatnik je Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu. Nositelj je kolegija "Opća povijest XX. stoljeća" na Studiju povijesti Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, kolegija "Povijest uspostave suvremene hrvatske države" na Studiju novinarstva Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu te kolegija "Svjetska povijest XX. stoljeća na Pedagoškom fakultetu u Osijeku.

U časopisima i zbornicima objavljuje znanstvene i stručne radove iz suvremene hrvatske povijesti, a središnje teme njegova istraživanja su žrtve Drugog svjetskog rata i poraća, Domovinski rat te hrvatsko iseljeništvo. Bio je član uredništva i jedan od autora monografije Vukovar vjekovni hrvatski grad na Dunavu, kao i član uredništva u autor niza članaka u Hrvatskom leksikonu. Sudjelovao je na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima i bio voditelj više projekata. Sudjelovao je i u izradi nekoliko dokumentarnih filmova. Piše feljtone i stručne novinske članke.

Politička djelatnost

Na predsjedničkim izborima 2009. godine Josip Jurčević se je kandidirao kao neovisan kandidat i osvojio 2,74 % glasova. U početku je bio član političkoga pokreta Hrast, ali se je pridružio stranačkoj koaliciji Savez za Hrvatsku na izborima za Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. te je bio nositelj liste HDS-a.

Od 2004. godine član je Savjeta Vlade Republike Hrvatske za pripremu prijatelja suda pred Međunarodnim kaznenim sudom za prostor bivše Jugoslavije. Od 2016. godine angažiran je kao savjetnik u Ministarstvu branitelja.

Ostalo

Član je Družbe »Braća Hrvatskoga Zmaja«, udruge koje se brine o hrvatskomu kulturnom nasljeđu. U toj udruzi nosi ime Zmaj od Zavelima, koje je dobio po imenu planine Zavelim, koja se nalazi nedaleko njegova rodnog mjesta. Oženjen je i otac sedmero djece.[5]

Djela[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Josip Jurčević (bibliografija)

Značajnije Jurčevićeve knjige su:

Nagrade[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Bilješke i literatura
  1. Josip Jurčević, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, www.pilar.hr
  2. Josip Križić, Razgovor s prof. dr. Josipom Jurčevićem, Raskrižje - hrvatski katolički portal, www.raskrizje.com, pristupljeno 4. veljače 2016.
  3. Josip Jurčević, Hrvatski studiji, www.hrstud.unizg.hr, pristupljeno 4. veljače 2016.
  4. Biografija predsjedničkog kandidata Josipa Jurčevića, Večernji list, www.vecernji.hr, pristupljeno 4. veljače 2016.
  5. Pet fakulteta, sedmero djece i jedan bicikl, Gloria, www.gloria.hr, pristupljeno 4. veljače 2016.
  6. Dražen Živić, Predavanje "Nastanak jasenovačkog mita", Društvena istraživanja, Vol.10 No.4-5 (54-55), listopad 2001.
  7. Holm Sundhaussen, Osvrt na njemačko izdanje Jurčevićeve knjige "Nastanak jasenovačkog mita", Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Vol.41 No.1, studeni 2009.
  8. Josip Jurčević, Uvod, Bleiburg: jugoslavenski poratni zločini nad Hrvatima, www.mvinfo.hr, pristupljeno 4. veljače 2016.
  9. Tihomir Nuić, Knjiga o Bleiburgu, croatia.ch, pristupljeno 4. veljače 2016.
  10. Marija Jurišić, Komunizam je najveća pošast, Katolički tjednik, www.katolicki-tjednik.com
  11. Miljenko Stojić, Josip Jurčević, Odnos Republike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini 1990. – 1995., www.miljenko.info
  12. Davor Dijanović, Josip Jurčević: Komunizam je najzločinačkija ideologija u povijesti, Hrvatsko kulturno vijeće, www.hkv.hr
  13. Davor Dijanović, Josip Jurčević: Zločinačke strukture preko Perkovića spašavaju svoju budućnost, Hrvatsko kulturno vijeće, www.hkv.hr
  14. Miljenko Stojić, Čiji su naši, www.miljenko.info
  15. Željko Sakić, Dr. Josip Jurčević: Stogodišnji teror jugoslavenstva i komunizma u Hrvatskoj, narod.hr
  16. Antonija Tomičić, Priče o sudbinama samozatajnih branitelja, glashrvatske.hrt.hr, 25. rujna 2017., pristupljeno 2. listopada 2017.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Mrežna mjesta