Josip Pasarić

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Josip Pasarić (Pušća podno Medvednice, 31. siječnja 1860. - 7. prosinca 1937.), bio je hrvatski planinar, novinar, književnik, pisac pedagoških djela i publicist.

Životopis[uredi VE | uredi]

Rodio se u zagorskom selu Pušći podno Medvednice. U Zagrebu je pohađao Klasičnu gimnaziju koju je završio 1880. godine.[1] Studirao je u Beču. Završio je za srednjoškolskog nastavnika. Vratio se u Zagreb. Zarana se aktivirao u društvenom životu i u politici. Zbog svojih hrvatskih slobodarskih i naprednih nazora sukobio se s Hedervaryjevim režimom. Stoga je napustio državnu službu te se posvetio novinarstvu.

Bivši je predsjednik Hrvatskog planinarskog društva. U HPD-u djeluje od 1898. godine. Pisao je za list Hrvatski planinar u kojem je objavio mnoštvo članaka (42).[2] Bio je glavni urednik Hrvatskog planinara (1910. – 1913. i 1929. –1933.). Velike su njegove zasluge za planinarski pokret u Hrvatskoj. Mnogo je učinio na organiziranju i širenju tog pokreta, da ono što je poslije bilo na polju hrvatskog planinarstva samo po sebi razumljivo, bilo je posljedica njegova rada.

Tijekom 1906. u dva je navrata bio uređivao dnevni list Hrvatske pučke napredne stranke Pokret, naizmjence s Većeslavom Wilderom. Bio je Pasarić urednikom Vijenca u prvoj seriji izdavanja (1869.-1903.), nakon Šenoe, Folnegovića, Klaića.[3] Uređivao je glavno glasilo Hrvatske stranke prava dnevni list Obzor u nekoliko navrata, od 1893. do 1897., 1899., 1899.-1903., 1903.-1904. godine[4] te Nastavni vjesnik, glasilo Društva hrvatskih srednjoškolskih profesora. U tri je navrata 1898. i 1899. uređivao organ Hrvatske stranke prava Prijatelj naroda.[5] Osim obzora, pisao je književne kritičke prikaze u skoro svim hrvatskim književnim časopisima. Publicistički mu je rad bio vezan uz uredništvo Obzora.

Uz publicistiku počeo se baviti politikom. Istakao se kao neprijatelj tuđinskog vala u Hrvatskoj. U Pisarovini se kandidirao 1897. te unatoč teroru uspio biti izabran, no onda su vlasti poništile izbor, a progon protiv Pasarića postade još veći i otvoren. No ni onda nije klonuo. Uza sva proganjanja i zatvore ostao je vjeran svom idealu slobodne Hrvatske.

Predavao je u Zagrebu u Klasičnoj gimnaziji od 1883. do 1892. godine i od 1907. do 1922. godine.[6] Kad je pao Hedervaryjev režim, nakratko je napustio politiku i vratio se u Klasičnu gimnaziju. Ondje je obnašao je dužnost ravnatelja od 1919. do 1922. godine kad se umirovio.[7] Pisao je pedagoška djela. U međuvremenu se opet aktivirao politički. Čim je pala Austro-Ugarska, vratio se u politiku. Pristao je uz HSS. Postao je zastupnikom HSS-a i podtajnikom u ministarstvu prosvjete, no poslije se više nije isticao u politici.

Književnošću se bavio od prve mladosti. Oduševljavao se slavenskim piscima, ponajviše ruskima, a među njima Turgenjevim. Ruskim je realizmom bio zanesen. Zbog tog njegovog zanosa i njegova uredništva izdanja Matice hrvatske njegova je zasluga što je hrvatsko čitateljstvo došlo do dobrih prijevoda ruskih pisaca.

Na Zavižanu, na južnom obronku vrha Vučjaka nalazi se planinarski dom Zavižan koji je sagrađen na temeljima planinarske kuće koja je nosila ime Ivana Krajača. Otvorena je 1927. godine. Krajačevim ju je imenom nazvao čelnik Hrvatskog planinarskog društva Josip Pasarić.[8] Uništena je za vrijeme rata. 1953. je sagrađen današnji dom. Kuća je stalno otvorena, jer u njoj boravi planinar-meteorolog.[9] Krajač je Josipu Pasariću zauzvrat nazvao jedan kuk u Rožanskim kukovima, Pasarićev kuk, a druga dva je nazvao po Anti Premužiću (Premužićev toranj) i Poljaku. 1930. je sam po sebi nazvao jedan kuk. [10]

Pokopan je u Zagrebu na Mirogoju.

Danas se po Pasariću zove planinarski dom HPD-a Ivančice koji se nalazi na Ivanščici na 1054 m nadmorske visine.[11]

Djela[uredi VE | uredi]

  • Saborski govori 1897., 1897.
  • Jagić prema hrvatstvu i srpstvu, 1899.
  • Slava Strossmyeru!: govor, 1921..
  • Hrvatska narodna šala, Matica hrvatska, 1923.

Željko Poljak ga je uvrstio u antologiju Hrvatska planinarska književnost.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 917., ISBN 978-953-95772-0-7
  2. Hrvatski planinar Autor: Josip Pasarić
  3. Matica hrvatska - o Matici
  4. NSK
  5. impresum
  6. Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 897., ISBN 978-953-95772-0-7
  7. Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 891., ISBN 978-953-95772-0-7
  8. Hrvatski planinarski savez Iz prošlosti. Kako su Hapedaši »razgrabili« Rožanske kukove.
  9. Planine
  10. Hrvatski planinarski savez Iz prošlosti. Kako su Hapedaši »razgrabili« Rožanske kukove.
  11. Crtice Hrvatske - Zanimljive destinacije Hrvatska Planinarski dom-Josip Pasarić