Josip Pasarić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Josip Pasarić (Pušća podno Medvednice, 31. siječnja 1860. - 7. prosinca 1937.), bio je hrvatski planinar, novinar, književnik, pisac pedagoških djela i publicist.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Rodio se u zagorskom selu Pušći podno Medvednice. U Zagrebu je pohađao Klasičnu gimnaziju, koju je završio 1880. godine.[1] Studirao je u Beču. Završio je za srednjoškolskog nastavnika. Zarana se aktivirao u društvenom životu i politici. Zbog svojih hrvatskih slobodarskih i naprednih nazora sukobio se s Hedervaryjevim režimom. Stoga je napustio državnu službu te se posvetio novinarstvu.

Bivši je predsjednik Hrvatskog planinarskog društva. U HPD-u djeluje od 1898. godine. Pisao je za list Hrvatski planinar u kojem je objavio mnoštvo članaka (42).[2] Bio je glavni urednik Hrvatskog planinara (1910. – 1913. i 1929. –1933.). Mnogo je učinio na organiziranju i širenju planinarskog pokreta, u toj mjeri da je ono što je poslije bilo na polju hrvatskog planinarstva samo po sebi razumljivo, posljedica njegova rada.

Tijekom 1906. u dva je navrata uređivao dnevni list Hrvatske pučke napredne stranke Pokret, naizmjence s Većeslavom Wilderom. Pasarić je bio urednik Vijenca u prvoj seriji izdavanja (1869. – 1903.), nakon Šenoe, Folnegovića, Klaića.[3] Uređivao je glavno glasilo Hrvatske stranke prava, dnevni list Obzor, u nekoliko navrata, od 1893. do 1897., 1899., 1899.-1903., 1903.-1904. godine.[4] Također je bio urednik u Nastavnom vjesniku, glasilu Društva hrvatskih srednjoškolskih profesora. U tri je navrata 1898. i 1899. uređivao tjednik Hrvatske stranke prava Prijatelj naroda.[5] Osim Obzora, pisao je književne kritičke prikaze u skoro svim hrvatskim književnim časopisima. Publicistički mu je rad bio vezan uz uredništvo Obzora.

Uz publicistiku počeo se baviti politikom. Istakao se kao neprijatelj tuđinskog vala u Hrvatskoj. U Pisarovini se kandidirao 1897. te unatoč teroru uspio biti izabran, no onda su vlasti poništile izbor, a progon protiv Pasarića postao još veći i otvoren. Uza sva proganjanja i zatvore ostao je vjeran svom idealu slobodne Hrvatske.

Predavao je u Zagrebu u Klasičnoj gimnaziji od 1883. do 1892. godine i od 1907. do 1922. godine.[6] Kad je pao Hedervaryjev režim, nakratko je napustio politiku i vratio se u Klasičnu gimnaziju. Ondje je obnašao dužnost ravnatelja od 1919. do 1922. godine kad se umirovio.[7] Pisao je pedagoška djela, a u međuvremenu se opet politički aktivirao. Čim je pala Austro-Ugarska, vratio se u politiku, kao član HSS-a. Postao je zastupnikom HSS-a i podtajnikom u ministarstvu prosvjete, no poslije se više nije isticao u politici.

Književnošću se bavio od mladosti. Oduševljavao se slavenskim piscima, ponajviše ruskima, a među njima Turgenjevim. Ruskim je realizmom bio zanesen. Zbog tog zanosa i njegova uredništva, hrvatsko čitateljstvo je došlo do kvalitetnih prijevoda ruskih pisaca.

Na Zavižanu, na južnom obronku vrha Vučjak, nalazi se planinarski dom Zavižan koji je sagrađen na temeljima planinarske kuće koja je nosila ime Ivana Krajača. Otvorena je 1927. godine. Pasarić, koji je tada bio čelnik Hrvatskog planinarskog društva, nazvao ju je Krajačevim imenom[8], a uništena je za vrijeme Drugog svjetskog rata. 1953. je sagrađen današnji dom. Kuća je stalno otvorena, jer u njoj boravi planinar-meteorolog.[9] Krajač je, Josipu Pasariću zauzvrat, nazvao u Rožanskim kukovima, Pasarićev kuk, a druga dva je nazvao po Anti Premužiću (Premužićev toranj) i Poljaku. 1930. je sam po sebi nazvao jedan kuk.[8]

Pokopan je u Zagrebu, na Mirogoju.

Danas se, po Pasariću, zove planinarski dom HPD-a Ivančice, koji se nalazi na Ivanščici, na 1054 m nadmorske visine.[10]

Djela[uredi | uredi kôd]

  • Saborski govori 1897., 1897.
  • Jagić prema hrvatstvu i srpstvu, 1899.
  • Slava Strossmyeru!: govor, 1921.
  • Hrvatska narodna šala, Matica hrvatska, 1923.

Željko Poljak ga je uvrstio u antologiju Hrvatska planinarska književnost.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 917., ISBN 978-953-95772-0-7
  2. Hrvatski planinar Autor: Josip Pasarić
  3. Matica hrvatska - o Matici
  4. NSK
  5. impresum
  6. Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 897., ISBN 978-953-95772-0-7
  7. Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 891., ISBN 978-953-95772-0-7
  8. 8,0 8,1 Hrvatski planinarski savez Iz prošlosti. Kako su Hapedaši »razgrabili« Rožanske kukove.
  9. Planine. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. veljače 2012. Pristupljeno 2. lipnja 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  10. Crtice Hrvatske - Zanimljive destinacije Hrvatska Planinarski dom-Josip Pasarić