Josip Pavičić (književni kritičar)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Josip Pavičić (književni kritičar). Za druga značenja, pogledajte Josip Pavičić (književnik).
Josip Pavičić
Josip Pavičić (književni kritičar)
Josip Pavičić (iz studentskih dana)
Rođenje 3. ožujka 1944.
Nacionalnost Hrvat
Zanimanje novinar, nakladnik
Portal: Životopis

Josip Pavičić (Bjelovar, 3. ožujka 1944.), hrvatski je novinar, kazališni i književni kritičar, nakladnik.

Životopis[uredi VE | uredi]

Josip Pavičić rođen je u Bjelovaru 1944. godine. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Bjelovaru a diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, studij južnoslavenskih jezika i književnosti. Završio je i dvogodišnju novinarsku školu u Zagrebu. Kao novinar, kazališni i književni kritičar i jezični kroničar radio je u Studentskom listu (1964.-68.), Večernjem listu (1968.-75.), Vjesniku u srijedu (1975.-78.) i Vjesniku (1978.-91.). Od 1991. do 1994. godine i od 1997. do 2000. godine bio je lektor hrvatskog jezika na Institutu za prevoditelje i tumače Sveučilišta u Grazu (Austrija), a od 1994. do 1997. radio je kao lektor hrvatskog jezika na Sveučilištu Janusa Pannoniusa u Pečuhu (Mađarska). Član je Hrvatskog novinarskog društva, Matice hrvatske, PEN kluba i Društva hrvatskih književnika (u kojem je od 1989. do 1993. bio potpredsjednik). Za svoje novinske tekstove dva je puta nagrađen nagradom Zlatno pero godine. Stručne radove s područja književnosti i jezika objavljivao je u književnim i jezičnim časopisima u Hrvatskoj i Mađarskoj. Pjesme piše od školskih dana, a objavljivao ih je u novinama, časopisima, zbornicima, počevši od Bjelovarskog lista. Uredio je i pogovorima opremio knjige Veselka Tenžere, Ivana Aralice, Pavla Pavličića, Čede Price i drugih autora. Godine 1993. sa suprugom Elizabetom, ekonomisticom, i kćeri Anom Marijom, profesoricom hrvatskog jezika i književnosti, osnovao je Nakladu Pavičić (prve knjige objavljene su 1994. godine), gdje od početka radi kao glavni urednik.[1][2] Krajem 2005. godine vratio se je u Večernji list gdje je do kraja 2012. godine bio tjedni kolumnist.[3]

Član je Hrvatskog kulturnog vijeća.

Djela[uredi VE | uredi]

Josip Pavičić na predstavljanju knjige Dossier Boričevac
  • Na zagrebačkoj partizanskoj fronti, (suautor Vlado Stopar), Alfa, Zagreb, 1976.
  • Novogovor, sociolingvistički ogledi iz svakodnevnog života jezika, Stvarnost, Zagreb, 1982.
  • Hrvatska gibanica, polemike i pamfleti, Znanje, Zagreb, 1986., ISBN 86-313-0045-4
  • Dobacivanje pod krinkom, anonimna pisma, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1990., ISBN 86-329-0139-7
  • Deklaracija o hrvatskome jeziku: s prilozima i Deset teza, (suatori Stjepan Babić, Dalibor Brozović), Matica hrvatska, Zagreb, 1991., ISBN 86-7807-001-3
  • Ispod jezika, komentari o jeziku i Hrvatima, Naklada Pavičić, Zagreb, 2001., ISBN 953-6308-25-8
  • Roman o romanu Fukara, Naklada Pavičić, Zagreb, 2003., ISBN 953-6308-48-7
  • Ponedjeljak ujutro: dnevnik 2005., 2006., 2007., Naklada Pavičić, Zagreb, 2008., ISBN 978-953-6308-75-0
  • Bjelovarski list, pjesme i kupleti, Društvo hrvatskih književnika, Zagreb, 2009., ISBN 978-953-278-036-9;
  • Ako smo šutjeli, što je ovo?: dnevnik 1973., 1974.. 1975., Naklada Pavičić, Zagreb, 2010., ISBN 978-953-6308-84-2
  • Kraj novina: dnevnik 1976., 1977., 1978., Naklada Pavičić, Zagreb, 2010., ISBN 978-953-6308-87-3
  • Dossier Boričevac, Naklada Pavičić, Zagreb, 2012., ISBN 978-953-6308-91-0[4]
  • Gluho kolo: komentari, kritike, glose, polemike i pamfleti s detaljnim imenskim i predmetnim kazalom, Naklada Pavičić, Zagreb, 2015., ISBN 978-953-7949-02-0
  • Ste čuli?: gradiščanskohrvatski robijaški kabaret, Naklada Pavičić, Zagreb, 2018., ISBN 978-953-7949-11-2

Nagrade[uredi VE | uredi]

  • 1972.: Zlatno pero godine, nagrada HND-a.[5]
  • 1975.: Zlatno pero godine, nagrada HND-a.[5]

Izvori[uredi VE | uredi]

  • HKV Članovi - Josip Pavičić
  1. Roman o romanu Fukara, Naklada Pavičić, Zagreb, 2003., ISBN 953-6308-48-7, str. 301.
  2. Kraj novina: dnevnik 1976., 1977., 1978., Naklada Pavičić, Zagreb, 2010., ISBN 978-953-6308-87-3, str. 280.
  3. Marina Tenžera, Apsurdno je, ali u Hrvatskoj se danas osporava Hrvatska, 7Dnevno, 4. studenoga 2016., dnevno.hr, 7. studenoga 2016., pristupljeno 15. siječnja 2017.
  4. Dossier Boričevac, naklada-pavicic.hr, pristupljeno 15. siječnja 2017.
  5. 5,0 5,1 Popis svih dobitnika nagrada HND-a, pristupljeno 15. siječnja 2017.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]