Josy Barthel

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Josy Barthel
Osobni podatci
Puno ime Joseph "Josy" Barthel
Datum rođenja 24. travnja 1927.
Mjesto rođenja Mamer, Luxembourg
Datum smrti 7. srpnja 1992.
Mjesto smrti Luxembourg, Luksemburg
Državljanstvo Flag of Luxembourg.svg Luksemburg
Športski podatci
Atletika
Olimpijske igre
zlato Helsinki 1952. 1500 m

Joseph "Josy" Barthel, (Mamer, Luxembourg, 24. travnja 1927. - Luxembourg, Luksemburg, 7. srpnja 1992.) bio je luksemburški srednjeprugaš. Olimpijski je pobjednik na utrci na 1500 m 1952. godine. Osim atletike, Josy Barthel je imao uspješnu karijeru i na područjima kemije i politike.

Karijera[uredi | uredi kôd]

Rođen u luksemburškom Mameru, Barthelove mogućnosti kao srednjeprugaša otkrivene su tokom 2. svjetskog rata. Prvi veliki rezultat bila mu je pobjeda na 800 m na Svjetskom vojnom prvenstvu u Berlinu 1947. Sljedeće godine, na Svjetskom vojnom prvenstvu u Bruxellesu, osvojio je zlata na 800 i 1500 m.

Na Olimpijskim igrama u Londonu 1948., Barthel je u finalu istrčao deveto vrijeme. Također, trkač pobjeđuje na Svjetskim studentskim prvenstvima 1949. (1500 m) i 1951. (800 i 1500 m).

Na Olimpijskim igrama u Helsinkiju 1952., Josy Barthel iznenađuje sve, i pobjeđuje u finalu utrke na 1500 m te osvaja prvo (i zasad jedino) luksemburško olimpijsko zlato. Naime, Luksemburžanin Michel Théato je na Olimpijadi 1900. pobijedio na utrci maratona. Međutim, jer je Théato tada nastupao pod zastavom Francuske, njegov uspjeh se pripisuje kao francuski olimpijski uspjeh.

Sudjelovao je i na Olimpijskim igrama u Melbourneu 1956., ali nije ostvario zapažen rezultat. Završetkom olimpijade, povukao se iz atletike kao sportaš. Od 1946. do 1956. Barthel je u svojoj zemlji bio deseterostruki uzastopni državni prvak na utrkama na 800 i 1500 m.

Rezultat olimpijskog finala 1952.[uredi | uredi kôd]

RANG IME ATLETIČARA FINALE
Med 1.png Flag of Luxembourg.svg Josy Barthel 3:45.1
Med 2.png Flag of the United States.svg Bob McMillen 3:45.2
Med 3.png Flag of Germany.svg Werner Lueg 3:45.4

Život nakon prekida karijere[uredi | uredi kôd]

1962. Josy Barthel postaje predsjednik Luksemburškog atletskog saveza. Od 1973. do 1977. bio je predsjednik Luksemburškog olimpijskog odbora. Uz to, Bartehl je bio član luksemburške vlade.

Zbog bolesti, Joseph Barthel umire u istoimenom, glavnom luksemburškom gradu Luxembourgu 7. srpnja 1992.

Počasti[uredi | uredi kôd]

U čast Josephu Barthelu, nazvan je nacionalni stadion Luksemburške nogometne reprezentacije - Stade Josy Barthel. Također, po njemu je nazvana i jedna tehnička škola na jugozapadu zemlje - Lycée Technique Josy Barthel.

Kontroverza[uredi | uredi kôd]

2006. sportski novinar Erik Eggers je u njemačkim novinama Der Tagesspiegel optužio Barthela za korištenje dopinga.[1] Eggers je citirao njemačkog liječnika Oskara Wegenera koji je istraživao uporabu metamfetamina i drugih dopinških supstanci u sportu, tokom 1950-ih. Sam Wegener je snažno odbijao Eggersove izjave, tvrdeći da Barthel nema nikakvih poveznica s dopingom.[2] Kontrola uporabe nedozvoljenih dopinških supstanci kod sportaša, započela je tek 1960-ih.[3]

Osvojeni trofeji[uredi | uredi kôd]

OSVOJENI TROFEJI
Godina Mjesto Turnir Utrka Uspjeh
1946.1956. Flag of Luxembourg.svg Luxembourg Državno prvenstvo 800 m Zlato
1946.1956. Flag of Luxembourg.svg Luxembourg Državno prvenstvo 1500 m Zlato
1947. Flag of Germany.svg Berlin Svj. vojno prvenstvo 800 m Zlato
1948. Flag of Belgium (civil).svg Bruxelles Svj. vojno prvenstvo 800 m Zlato
1948. Flag of Belgium (civil).svg Bruxelles Svj. vojno prvenstvo 1500 m Zlato
1949. - - - Svj. studentsko prvenstvo 1500 m Zlato
1951. - - - Svj. studentsko prvenstvo 800 m Zlato
1951. - - - Svj. studentsko prvenstvo 1500 m Zlato
1952. Flag of Finland.svg Helsinki Olimpijske igre 1500 m Zlato

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. "Mit der Kraft der Panzerschokolade" Arhivirano s izvorne stranice 18. kolovoza 2008. Pristupljeno 14. lipnja 2010.
  2. "Enkelin verteidigt Barthel gegen Vorwürfe" Arhivirano s izvorne stranice 29. siječnja 2008. Pristupljeno 14. lipnja 2010.
  3. "Es gibt keinen Dopingfall Barthel" Arhivirano s izvorne stranice 15. rujna 2007. Pristupljeno 14. lipnja 2010.