Južni Slaveni

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Mijačko selo, Makedonija
Šokačko selo, Draž, Hrvatska.
Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast.

Južni Slaveni južni su ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina). Skupine Slavena doprle su u ove krajeve (prema dijelu "migracijskim" teorijama) u 2. polovici 7. stoljeća, a njihov ustroj je bio plemenski. Neke skupine zacijelo su bile prije dolaska slavenizirane (Hrvati) a neke nakon što su prodrli u ove krajeve (Bugari).

Narodi koji predstavljaju skupinu Južnih Slavena su:

Južni Slaveni koji žive u Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori većinom su pravoslavci, dok su južni Slaveni u Sloveniji i Hrvatskoj većinom katolici (Hrvati, Slovenci). U Bosni i Hercegovini zastupljeni su muslimani (Hrvati i Bošnjaci), pravoslavci (Srbi) i katolici (Hrvati). U svijetu ima ukupno 33 000 000 južnih Slavena. Oni su istovremeno i najveća jezična grupa jugoistočne Europe. Južni Slaveni u Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori i dijelu Bosne i Hercegovine pišu ćirilicom, a u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i dijelu Bosne i Hercegovine latinicom.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

1 Malcolm, Noel (1994). Bosnia A Short History. New York University Press. ISBN 0-8147-5520-8