Prijeđi na sadržaj

Judejska pustinja

Judejska pustinja
Brda Judejske pustinje
Rasprostiranje Judejske pustinje
Lokacija Palestina
Izrael
Visina0 - 520 m
Dužina250 km
Širina125 km
Površina1.500 km2
Max. temp.60 °C
Oborine400-500 mm/god.
Geografija
Koordinate31°25′N 35°11′E / 31.42°N 35.18°E / 31.42; 35.18
NaseljaJeruzalem, Betlehem, Jerihon i Hebron

Judejska pustinja (arapski: صحراء يهودا, Sahara Yahudan, hebrejski: מִדְבַּר יְהוּדָה, Midbar Yehuda), je pustinja između vrha Judejskih planina (istočno od Jeruzalema ) do Mrtvog mora, dijelom u palestinskoj Zapadnoj obali i dijelom u Izraelu (Južni okrug). Ime pustinje dolazi od imena Kraljevstva Jude koje se nalazilo na prostorima pustinje.[1] Poznata je na hebrejskom i kao Yeshimon (יְשִׁימוֹן), što znači "pustinja" ili "divlja zemlja".

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Judejska pustinja počinje istočno od Jeruzalema, a završava na zapadnoj obali Mrtvog mora te se prostire od sjeveroistočnog dijela Negeva sve do istoka Beit Ela. Judejska pustinja je područje s posebnom morfološkom strukturom duž istočnih Judejskih planina. Obilježena je prirodnim terasama s liticama. Presijecaju je vadiji i klanci, od kojih su neki duboki i do 600 metara, no većina njih duboki od 366 metara na zapadu do 183 metra na istoku. Regija Judejske pustinje dom je preko 800 špilja, od kojih mnoge sadrže arheološke ostatke.

Značajnija urbana mjesta u području i okolice pustinje su Jeruzalem, Betlehem, Jerihon i Hebron.

Klima

[uredi | uredi kôd]

Na zapadu pustinje prisutna je sredozemna, a na istoku pustinjska klima. U središtu pustinje prisutan je uzak pojas stepske klime.

Na zapadu pustinje količina kiše varira između 400 – 500 mm, na području zapadnog Jeruzalema raste do 600 mm, na istoku Jeruzalema opada do 400 mm, a na istočnom dijelu pustinje iznosi do 100 mm, zbog efekta kišne sjene.

Živi svijet

[uredi | uredi kôd]

Daman kamenjar i nubijski kozorog žive na pustinjskoj visoravni i liticama Mrtvog mora. Do nedavno su arapski leopardi bili prisutni u regiji, ali su sada nestali zbog ilegalnog lova; posljednji je put viđen u Ein Feški.

Uobičajene ptice u području uključuju lepezastorepog gavrana, crnorepu grmušu, Tristramovog čvorka, čiope, lastavice, jarebice i dr.

Judejska pustinja je također dom širokom spektru gmazova, uključujući otrovne zmije kao što su Echis coloratus i Atractaspis engaddensis (poznate i kao „izraelska krtica”).

Vodeni putovi su dom raznim ribama i vodozemcima.

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Vlaho Bukovac, Ivan Krstitelj u Judejskoj pustinji kao dječak, 1897., Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb.

Pustinja je od davnina služila kao utočište za pustinjake i pobunjenike. Jedan od prvih bio je budući izraelski kralj David koji se po svjedočenju Starog zavjeta ovdje krio od progona kralja Šaula. Hašmonejski vladari Judeje i njihov nasljednik Herod Veliki izgradili su nekoliko monumentalnih tvrđava u regiji, uključujući Herodij, Hirkaniju i Masadu. U razdoblju židovsko-rimskih ratova, pustinja je postala ključno poprište sukoba, a rimske snage opsjedale su glavna uporišta.

Prema crkvenim izvorima, na sjeverozapadnoj granici Judejske pustinje, na ušću rijeke Jordan, Ivan Krstitelj je krstio ljude i samoga Isusa (Matej 3,1-6). Čak i prije nego što su rani kršćani odlazili u Judejsku pustinju u potrazi za pročišćenjem i prosvjetljenjm, u njoj je obitavala židovska sekta Esena.

Pod Bizantskim Carstvom, kršćanski samostani pustinje bili su poznati po svojoj privrženosti doktrini Nicejskog sabora. U Judejskoj pustinji postoji mnogo samostana. Najpoznatiji su samostan sv. Jurja u Vadi Qeltu i Mar Saba blizu Betlehema .

Svetište Nabi Moussa, izgrađeno u 13. stoljeću u blizini Jerihona, bilo je važno muslimansko hodočašće i početna točka godišnje procesije za Jeruzalem, koju su od 1939. zabranili britanski kolonizatori, oživjeli Jordanci, a zatim ponovno zabranili Izraelci poslije Šestodnevnog rata 1967. god.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Elisha Efrat. 1988. Geography and Politics in Israel Since 1967. Routledge (Taylor & Fancis)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Judejska pustinja

Vodič: Judaean Desert na Wikivoyageu