Jugoslavenski narodni pokret Zbor

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Znak Ljotićevog Zbora.

Jugoslovenski narodni pokret "Zbor", bio je fašistički[1] jugoslavenski politički pokret, registriran i kao stranka.

Povijest[uredi VE | uredi]

Poticaj za osnivanje bio je Atentat na kralja Aleksandra listopada 1934. godine. Jugoslavenska akcija, organizacija koja je kritizirala liberalnu demokraciju i zagovarala autoritativni i korporativni sustav[2] pregovarala je o ujedinjenju s još nekoliko srodnih skupina okupljenih oko listova "Zbor", "Otadžbina" i "Buđenje".[3] ZBOR je osnovan 6. siječnja 1935. godine u Ljubljani na šestu godišnjicu uvođenja Šestosiječanjske diktature. Za predsjednika pokreta izabran je odvjetnik iz Smedereva Dimitrije Ljotić, a za prvog potpredsjednika Juraj Korenić, liječnik iz Zagreba. Drugi potpredsjednik bio je odvjetnik iz Ljubljane dr Fran Kondore i glavni tajnik Velibor Jonić, profesor iz Beograda.[4]

ZBOR je imao uzore i vodilje u desničarskim i fašističkim strankama Italije, Njemačke, ali i Francuske. Početkom Drugoga svjetskog rata iz ovog pokreta formira se paravojna postrojba Ljotićevci koja je uživala veliku podršku njemačke vojske, s kojima je usko surađivao. Ljotićevci su formirali Srpski dobrovoljački korpus (SDK), koji je tada činio glavni sastavni dio oružanih snaga generala Milana Nedića u Srbiji.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. R. J. B. Bosworth The Oxford handbook of fascism
  2. Stefanović, Mladen (1984). Zbor Dimitrija Ljotića (PDF). Beograd: Narodna knjiga, str. 13 (srpski).
  3. Stojanović, Aleksandar (2012). Srpski civilni/kulturni plan vlade Milana Nedića. Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije. ISBN 978-86-7005-112-6., str. 56 (srpski)
  4. Stefanović, Mladen (1984). Zbor Dimitrija Ljotića (PDF). Beograd: Narodna knjiga, str. 25 (srpski).

Literatura[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]