Julije Makanec

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Julije Makanec
Julije Makanec
4. Ministar nastave NDH
trajanje službe
11. Listopad 1943. – 8. svibanj 1945.
Potpremijer(i)   Džafer-beg Kulenović
Premijer(i) Nikola Mandić
Predsjednik Ante Pavelić
Prethodnik Mile Starčević
Nasljednik ukinuto
Rođenje 19. rujna 1904
Smrt 7. lipnja 1945.
Politička stranka UHRO
Zanimanje političar, književnik

Julije pl. Makanec (Sarajevo, 19. rujna 1904.Zagreb, 7. lipnja 1945.), hrvatski političar, filozof i pisac.[1]

Životopis[uredi VE | uredi]

Rođenje i naobrazba[uredi VE | uredi]

Julije Makanec rođen je 19. rujna 1904. u Sarajevu kao najstariji sin u obitelji Alfreda pl. Makanca (1879.-1945.) (nećak Milana Makanca) i majke Marije (rođ. Dlustuš). Pučku školu polazio je u Stocu i Sanskom Mostu. Školovao se u Osijeku i Bihaću, te studirao filozofiju na Zagrebačkom sveučilištu i doktorirao 1927. godine. Godine 1927. stupio je na mjesto gimnazijskog profesora u Petrinji, a nakon toga radi na gimnaziji u Koprivnici od 1929. do 1931. Godine 1931. položio je u Zagrebu profesorski ispit iz teorije spoznaje, logike, psihologije i povijesti filozofije kao glavnog, a pedagogije, etike i estetike kao sporednog predmeta. Kao profesor premješten je 1932. godine po kazni u realnu gimnaziju u Leskovcu, a zatim u Bjelovar od 1933. do 1934. Potom je 1936. godine premješten u realnu gimnaziju u Virovitici, a zatim slijede premještaji u gimnazije Knjaževac od 1937. do 1938., Karlovac 1939. te napokon odlukom Hrvatske Banske vlasti 11. siječnja 1940. ponovno je postavljen na gimnaziju u Bjelovaru. Tu je imenovan ravnateljem gimnazije u Bjelovaru, a zatim i gradonačelnikom.[2]

Politički uspon i NDH[uredi VE | uredi]

Godine 1941. na mjestu je načelnika Bjelovara. Tu je odigrao važnu ulogu u Bjelovarskom ustanku 8. travnja 1941. Nakon pobune Hrvata u jugoslavenskoj vojsci proglasio je »uskrsnuće hrvatske države«.[2]

Nakon uspostave ustaške vlasti, služi kao stožerni pobočnik u Ustaškom stožeru Bilogora (Bjelovar). Od 1942. bio je pročelnik za duhovni odgoj u Ustaškoj mladeži. U ožujku 1943. bio je imenovan izvanrednim profesorom filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U jesen 1943. postaje ministar nastave.[2]

U travnju 1945. zarobili su ga Britanci u Austriji s grupom drugih visokih dužnosnika NDH. Izručen je komunističkim vlastima. U kratkom procesu 6. lipnja pred Vojnim sudom II. armije osuđen je na smrt, te idući dan smaknut. Do danas nije poznato mjesto gdje je ubijen i pokopan, ali se pretpostavlja da je zajedno s ostalim pogubljenima zakopan negdje u Maksimirskoj šumi.[2]

U Večemjem listu 31. kolovoza 1992. godine objavljena je fotografija Hrvatske vlade iz 1945. godine, snimljena zacijelo za vrijeme suđenja u dvorištu zatvora u Petrinjskoj ulici u Zagrebu, a na fotografiji se pod br. 8, jedini preživjeli svjedok se nalazi dr. Julije Makanec bez naočala.

Književnik[uredi VE | uredi]

Stvaralaštvo[uredi VE | uredi]

Makanec je mnogostran pisac i filozofija je, uz književnost, glavno područje njegova djelovanja. S toga područja napisao je mnoštvo rasprava, knjiga i članaka. Pisao je također i novinske članke i komentare u »Spremnosti«, »Hrvatskom listu« i dr., a osobito su značajni njegovi radovi na području beletristike gdje je pisao novele i drame.[1]

Bibliografija[uredi VE | uredi]

  • U sumraku svijesti, povodom knjige A. Bazale o okultizmu, Hrvat, lV/1924., broj 1424, str. 7.
  • Duša, Hrvatski list, Osijek V/1924., str. 2.
  • Stefan George, povodom 25-godišnjice prvog izdanja njegovih programa, Obzor, Zagreb XV/1924., broj 63.
  • Matoš i dekadenca, obzor, Zagreb, 1924., broj 79.
  • Oko Dvornikovićeve studije o Hamletu, Obzor, Zagreb, LXV/1924., broj 112, str. 1-2.
  • Mučenik misli, 80-godišnjica rodenja F. Nietzschea (s portraitom), Obzor, Zagreb LXV/1924., broj 127, str. 1-2.
  • Filozofska kultura, Obzor, Zagreb LXV/1924, broj 147.
  • Teortija relativiteta, povodom knjige dr. Sime Markovića o Einsteinovoj teoriji, Obzor, Zagreb, LXV/1924., broj 295, str. 1-3.
  • Gerhart Hauptmann, Obzor 1925., broj 20.
  • Iz nauke i filozofiije, napisao dr Sima Marković, Beograd 1925., Obzor, Zagreb,1925, broj 58, str. 2.
  • Osvald Spengler, Obzor, Zagreb LXVI/1925., broj 240, str. 2-4.
  • Unamunov problem, povodom njemačkog prijevoda Unamunovog djela »O tragičnom osjećaju života«, Obzor 67/1926., broj 144, p.2.
  • Spoznaja i spoznajna teorija, napisao dr Vuk Pavlović, izdao potporom Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb 1926., Obzor, Zagreb LXVII/1926., broj 118, str. 2.
  • Profesor na ljetovanju, savremenik, 1927. broj 9-10.
  • Estetski doživljaj, Savremenik, 1928., broj 4-5 (str. 204-209), broj 6 (str. 258-262), broj 8-9 (str. 364-372).
  • Esej o Minnesangu, Književnik, Zagreb I/1928., broj 5, str. 181-183.
  • Put u propast, povodom knjige Gleise-Horsteman-a »Die Katastrophe«, Amolthea Verlag, Zürich-Leipzig-Wien 1929. (o propasti Austro-ugarske monarhije), Književnik, Zagreb II/1929., broj 9, str. 351-352.
  • Hamletov smijeh, Podravske novine I/1930, broj 8, str. 6.
  • O ljudskoj savjesti, Obzor, Zagreb LXXI/1930, broj 296, str. 2-3.
  • Svijest o krizi; Karl Jaspers: Die geistige situation der Zeit, Berlin, Leipzig 1931., Obzor LXXII/1931., broj 284, p.2.
  • Nietzsche i Spengler, Obzor, Zagreb LXXIII/1932., broj 12, p. 2.
  • Jaspersoua filozofiija današnjice, Hrvatska Revija, 1935. br. 5 (str. 252-258) i broj 6 (str. 320-325).
  • Starčević i Strossmayer na saboru 1861, Hrvatska Revija, God. VIII., 1935. br. 9, str. 449-455.
  • Izmedu fašizma i komunizma, Obzor, Zagreb LXXVI/1936., broj 256.
  • Smrt u Malagi, Hrvatska smotra, 1936. broj 9-10.
  • Hegel i Spengler, Hrvatska Revija, 1937., broj 7 (str. 366-370) i broj 8 (str. 423-426).
  • O tragediji i kultu Zrinskih i Frankopana, Hrvatska Revija, God. X., 1937. broj 5, str. 225-230.
  • Marksistička filozofiija prirode, Matica Hrvatska, Zagreb 1938.
  • Religija i život, Stj. Zimmermann »Religija i života«, Hrvatska revija, Zagreb Xl/1938., broj 9, str. 494-495.
  • Ličnost u današnjem svietu, Hrvatsko Kolo, Zagreb 1938., knj. 19., str. 223-236.
  • Razmišljanja o hrvatskom preporodu, Hrvatska Revija, 1938. broj 5.
  • O podrijetlu i smislu države. Uvod u noviju filozofiju države, Matica Hrvatska, Zagreb 1939.
  • Filidina gostba, Spremnost, 1942.
  • Zrinski u Sigetu, Spremnost, 1942.
  • Duša pokreta. Razmatranje u povodu rasprave prof. Ivana Oršanića 'O pokretu i vođi pokreta', Hrvatska smotra, 1942. br.10, str. 569-577.
  • Veličina i propast kraljevstva hrvatskoga, izdala: Promičba ustaške mladeži. Hrvatska kroz vjekove. Knjiga 1, Zagreb 1942.
  • Filozofiija i svijet, Hrvatska Revija, 1942., str. 2-9.
  • Razmatranje o poviestnim zakonima, Spremnost, 1942.
  • Ustaške vrline, izdala: Promičba ustaške mladeži, Zagreb 1942.
  • Temelji duhovnog odgoja ustaške mladeži, Plava revija, Zagreb II/1942., broj 5, str. 162-167.
  • Razvoj državne misfi od Platona do Hegela, Zagreb 1943.
  • Odgoj vođa ustaške mladeži, Plava Revija, God. III., siečanj-veljača 1943. broj 1-2, str. 1-5.
  • Politički sustavi, Zagreb 1943.
  • Veliko razkršće, Zagreb 1943 .
  • Priručnik za državno-političku nastavu, Zagreb 1943.
  • Kant, Prosvjetni život II/1943., broj 18, str. 429-433 (poglavlje iz knjige : Razvitak države) .
  • Platonova ideaIna država, uz hrvatski prijevod Platonova spisa o državi i državniku, Spremnost, Zagreb II/1943., broj 62.
  • Tragična srž kulture, o duševnosti i kulturi - povodom prievoda Sprangerovih »Oblika života« u izdanju MH, Spremnost, Zagreb II/1943., broj 82, str. 11.
  • Poviest i vječnost. Možemo li se smiriti u uvjerenju da sve mora imati svoj smisao, Spremnost, Zagreb III/1944., broj 111-112, str.2.
  • Entwicklung des kroatischen Nationalismus, Zagreb 1944.
  • Hrvatski vidici. Nacionafno-politički eseji (urednik: prof. Vinko Nikolić), Hrvatska školska knjižnica. »Čovjek i odgoj«, Knjiga 4, Zagreb 1944.
  • Nietzscheova filosofiija poviesti, Spremnost, Zagreb IV/1945., broj 151, str. 9.
  • Pitamo o materijalističkoj filozofiiji, Hrvatski narod, Zagreb VII/1945., broj 1305, str. 13.
  • Goetbe i naše vrijeme (sačuvano u rukopisu).
  • Filozofija i povijest (sačuvano u rukopisu)
  • Odnošaj prirodnih znanosti prema filozofiji (sačuvano u rukopisu).
  • Uvod u filosofiju poviesti, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1993.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 (engl.) hrcak.srce.hr – Enis Zebić: »Julije Makanec – Understanding of the Philosophy of State and Politics in Works Until 1941«, u: Filozofska istraživanja, Vol.27 No.1 (travanj 2007.), pristupljeno 9. ožujka 2012.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Dizdar, Dizdar, Grčić, Ravlić i Stuparić. Tko je tko u NDH, Minerva, Zagreb, 1997., str. 252. ISBN 953-6377-03-9