Južna Amerika
Južna Amerika je kontinent koji se nalazi na južnoj polutci Zemlje. Južna Amerika je okružena Tihim oceanom (zapad), Atlantskim oceanom (istok) i Sjevernom Amerikom (sjever). Južna Amerika je povezana sa Sjevernom Panamskim kanalom. Površina joj iznosi 17.938.000 km², a ima 385.742.554 stanovnika, s prosječnom gustoćom stanovništva 21,4 stanovnika po km².
Amerika je dobila ime 1507. g. kada su je kartografi Martin Waldseemüller i Matthias Ringmann nazvali prema Amerigu Vespucciju, prvom europljaninu koji je pretpostavio da novo otkrivene zemlje nisu Indija nego potpuno novi svijet.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članak o temi: Povijest Južne AmerikeVidi i: Istraživanje Amerike te Kolonizacija Južne Amerike
Smatra se da su Sjevernu, pa zatim i Južnu Ameriku naselili prvi ljudi iz područja današnje Rusije prelaskom Beringovog tjesnaca, koji je u prapovijesti bio kopneni most, iako se neka istraživanja ne uklapaju u tu teoriju. Prvi dokazi o poljoprivredi u Južnoj Americi potiču iz vremena 6500 g.pr.Kr., prva poznata naselja nalaze se na jugozapadnoj obali Ekvadora (Valdivia), dok se prva poznata civilizacija razvila u Peruu (Norte Chico). Tijekom godina u vremenu prije dolaska Europljana na području Južne Amerike razvile su brojne civilizacije, od kojih je najpoznatija civilizacija Inka. Godine 1492. Kristofor Kolumbo otkrio je Ameriku i tako je Južna Amerika zajedno sa Sjevernom postala kontinent Novog svijeta, te je počelo vrijeme kolonizacije. U ranom 19. stoljeću u Južnoj Americi počinju ratovi za nezavisnost pojedinih kolonija, dok neke kolonije postaju samostalne tek u drugoj polovici 20. stoljeća. U današnje vrijeme je jedino je Francuska Gvajan dio Francuske.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članak o temi: Zemljopis Južne Amerike
Kroz 7 država Južne Amerike prolazi planinski lanac Ande s najvišim vrhom Aconcagua od 6 960 m. To su Venezuela, Kolumbija, Ekvador, Peru, Bolivija, Argentina i Čile. Dvije države koje nemaju izlaz na more su Bolivija i Paragvaj. Najmanja država kontinenta je Surinam od 163.270 km2, a najveća Brazil od 8.511.970 km2. Oplakuju ga obale Atlantskog i Tihog mora. Ognjena zemlja, na jugu Južne Amerike, najbliže je kopno Antarktici. Južna Amerika prostire se u žarkom pojasu (središnja Južna Amerika, više sjeverna) i južnom umjerenom pojasu (središnja i južna Južna Amerika).
U Južnoj Americi nalaze se najviši vodopad na svijetu Anđeoski vodopad u Venezueli; najveća rijeka (po volumenu vode) Amazona; najduži planinski lanac Ande (s najvišim vrhom Aconcagua 6.962 m); najsuše mjesto na planeti pustinja Atacama; najveća prašuma Amazonska prašuma; najviši glavni grad La Paz, Bolivija; najviše komercijalno plovno jezero na svijetu Titicaca; i ne brojeći istraživačke stanice na Antarktici, najjužnije stalno naseljeno mjesto Puerto Toro, Čile.
Popis država Južne Amerike (abecednim redom):
Popis zavisnih teritorija:
Tablica država i teritorija (po gustoći stanovništva)[uredi | uredi kôd]
U ovaj popis nisu uključeni otoci i sve površine koje nisu trajno naseljene. Za razliku od podataka o površini pojedinih zamalja, ovdje su u ukupnu površinu uključene i rijeke, jezera, rezervari, pa će brojke biti nešto veće.
| Zemlja | Gustoća | Površina | Stanovništvo |
|---|---|---|---|
| (/km²) | (km²) | (procjena 2017.) | |
| Ekvador | 53 | 283.560 | 16.710.517 |
| Kolumbija | 38 | 1,138.910 | 48.856.705 |
| Venezuela | 28 | 912.050 | 31.307.698 |
| Peru | 23 | 1,285.220 | 32.503.989 |
| Brazil | 22 | 8,511.965 | 209.100.571 |
| Čile | 21 | 756.950 | 17.130.091 |
| Urugvaj | 20 | 176.220 | 3.479.485 |
| Paragvaj | 16 | 406.750 | 6.310.088 |
| Argentina | 14 | 2,766.890 | 44.745.693 |
| Bolivija | 8,3 | 1,098.580 | 11.109.395 |
| Gvajana | 3,3 | 214.970 | 710.232 |
| Surinam | 2,7 | 163.270 | 437.761 |
| Francuska Gvajana (Fr.) | 2,0 | 91.000 | 184.067 |
| Falklandi (V.B.) | 0,25 | 12.173 | 3.100 |
Izvori[uredi | uredi kôd]
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- (engl.) South America
| ||||||||||
| ||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||