Kaštel Lukšić

Koordinate: 43°33′18″N 16°22′05″E / 43.555°N 16.368°E / 43.555; 16.368
Izvor: Wikipedija
Kaštel Lukšić
Kaštel Lukšić
Država Hrvatska
Županija Splitsko-dalmatinska
Općina/gradKaštela

Površina[1]11,6 km2
Koordinate43°33′18″N 16°22′05″E / 43.555°N 16.368°E / 43.555; 16.368

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno5 221
– gustoća450 st./km2

Poštanski broj21215
Pozivni broj+385(0)21
AutooznakaST

Zemljovid

Kaštel Lukšić na zemljovidu Hrvatske
Kaštel Lukšić
Kaštel Lukšić

Kaštel Lukšić na zemljovidu Hrvatske

Kaštel Lukšić jedan je od sedam Kaštela koji čine grad Kaštela. Naselje je smješteno uz obalu Kaštelanskog zaljeva, između Kaštel Starog i Kaštel Kambelovca.

Pri popisu 2021. godine Kaštel Lukšić imao je 5221 stanovnika. U centru naselja nalazi se kaštel Vitturi u kojem je sjedište Muzeja grada Kaštela.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Kaštel Vitturi

Porastom opasnosti od osmanskih osvajača koncem 15. stoljeća, zemljoposjednici su podizali na obali Kaštelanskog zaljeva ili u moru utvrde i utvrđena naselja radi zaštite svojih težaka. Današnje mjesto Kaštel Lukšić imalo je tri takva kaštela.

Koncem 15. stoljeća obitelj Rosani podigla je na hridima svoj kaštel s pripadajućim utvrđenim naseljem - Kaštel Rušinac.

Na prijelazu u 16. stoljeće podignut je kaštel Vitturi djelimice na hridi obale a dijelom u moru, a oko njega oblikovalo se je naselje utvrđeno obrambenim zidovima nazvano Castel Vitturi ili Kaštel Lukšić. Vitturiji su u kaštelu živjeli sve do 1943. godine. Uz istočni zid kaštela Vitturiji su sagradili svoje gospodarske zgrade. Sjeverno od kaštela Vitturi iz 16. stoljeća je trg Brce. Nazvan je po brvnu (brvnce) koji je služio kao most kojim se preko jarka ulazilo u kaštel. Trg je bio mjestom odvijanja vjerskih i svjetovnih svečanosti, a Mletačka Republika je na njemu postavila štandarac za zastavu. Oko Brca su sagrađene najstarije javne građevine u naselju. Trg je nekad bio veći i na njemu je bio bunar vode, koji je danas nalazi unutar poslije podignute kuće Kovačev. Brce sa zapada i juga omeđivali su obrambeni zidovi naselja s kulom i zapadnim vratima naselja. Obrambeni sustav oko kaštela Vitturija činio je jarak širine 10 metara s mostom iz 16. st. (sjeverni dio) i onim iz 17 st. (južni dio); pronađeni su 2001. i djelomice rekonstruirani.

Između tih dvaju kaštela, Rušinca i Vitturija, no sjeverno od puta koji je išao uz obalu, podignut je početkom 17. stoljeća kaštel Tartaglia.

Prestankom opasnosti od osmanskih upada postupno se nasipa obala početkom 18. stoljeća. Tako je zapadno od kaštela Vitturija nastao nasipanjem plićaka dio naselja zvan Mala mora.

Uz južni zid i kulu (na Brcu) vjerojatno u 18. stoljeću sagrađena je bratska kuća. Istočno od obiteljskog kaštela Radoš Vitturi je u 18. stoljeću formirao vrt koji je prerastao u perivoj Vitturi, današnji spomenik parkovne baštine. Pred tim se je parkom postupno oblikovao Porat tj. mala luka.

Barokna crkva

Težaci su koncem 18. stoljeća sagradili novu župnu crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije na zemljištu Vitturija zapadno od utvrđenog naselja. Istočno od kaštela Vitturi sagrađena je lučica zvana Porat i Mandrač sredinom 19. stoljeća. Bila je zaštićena od juga. Koncem 19. stoljeća produžen je lukobran i mjesto dobiva javni sat u kući Karaman na istočnoj strani Brca. Lukobran Veli mul je produžen koncem 19. stoljeća da bi brodovi s većim gazom mogli pristajati uza nj. Prvo su to bili jedrenjaci i trabakuli, potom i parobrodi za putnički promet.

Početkom 20. stoljeća srušena su zapadna vrata kaštela Vitturija jer su smetala prometu. Dalje od Malih mora ka zapadu početkom 20. stoljeća doktor Hendrik Šoulavý kupio je kaštel Tartagliju i prenamijenio ga za turizam, Pansion Šuolavy koji je tako nastao najstariji je pansion u Kaštelima. Šoulavy je uz pansion napravio kupalište i park Šoulavy 1910. – 1912. godine.

Radi zaštite pristaništa sa zapada podignut je 1910-ih Mali mul, namijenjen ponajviše za iskrcaj građevnog pijeska i živog vapna. Istočnije od perivoja Vitturija je plaža i uvala Glavica u čijem se zaobalnom dijelu tijekom 20. stoljeća podižu obiteljske kuće. Obalni prostor između Glavice na zapadu i potoka Sibovice (Šibarice) na istoku od davnine se naziva Plaža Puntica. Na njemu je izgrađeno odmaralište splitske pošte pa je područje dobilo naziv Poštanski.

Spomenik Franji Tuđmanu u Kaštel Lukšiću

Uz obrambeni zid naselja 1934. godine posađene su palme. 1943. godine Vitturiji odlaze iz svog kaštela. Poslije rata kaštel Vitturi prenamijenjen je iz stambene u obrazovnu te su ondje bile razne školske ustanove. Gospodarske zgrade Vitturija uz kaštel Vitturi srušene su 1946. godine radi proširivanja puta prema "Portu", a prigodom preuređivanja kaštela za Poljoprivredni tehnikum.

1947. godine srušena je bratska kuća i zidine. Srebrene topole posađene su 1950. na mjestu bratske kuće. Dalje ka istoku od perivoja Vitturija je plaža Puntica s čije je sjeverne strane šezdesetih godina izgrađeno Poštansko odmaralište. 1961. godine posađeni su tamarisi uz samu rivu istočno od kaštela Vitturi, a između njih su postavljene klupe.

1964. godine nasut je dio na istočnom dijelu mandrača. Nasip je dobio ime Kačarela, a na njemu je poslije podignuta biljetarnica odnosno poslije turistički ured. 1964. godine perivoj Vitturi proglašen je spomenikom prirode i kulture.

Godine 1995. u zgradi poštanskog odmarališta smješten je Općinski sud. Godine 2001. obnovljen je kaštel Vitturi, a u njemu su smješteni Muzej grada Kaštela, Turistička zajednica grada Kaštela, Gradska knjižnica, Hrvatsko glazbeno društvo Biranj i Privredna banka Zagreb.[3]:list 3.-6.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Naselje Kaštel Lukšić: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
867
1000
962
1074
1169
1164
1236
1218
1213
1331
1467
2242
3578
4193
4880
5425
5221
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1869. i 1880. iskazivano pod imenom Lukšić. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Šport[uredi | uredi kôd]

Turnir na male branke 'Kaštel Lukšić' ("Prvenstvo svita na male branke") održava se od 1964.[4]

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Ostale geografske značajke[uredi | uredi kôd]

Na istočnom dijelu uvale Glavice strše četiri hridi:[3]:list 5.

  • Studenac
  • Nožice
  • Nož
  • Britvulin
  • podvodna hrid Ploča ispred tih hridi je južnije i vidi se za velikih oseka

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. a b Detaljni plan uređenja Brca u Kaštel Lukšiću Grad Kaštela. lipnja 2012. Pristupljeno 28. kolovoza 2020.
  4. Krenule prijave za Prvenstvo svita na male branke u Lukšiću. Portal grada Kaštela. 7. lipnja 2022.