Kamenita vrata

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kamenita vrata - zapadni portal
Kamenita vrata - sjeverni portal

Kamenita vrata su jedan od najbolje očuvanih spomenika starog Zagreba. Riječ je o zgradi oblikovanoj poput pravokutne kule s kolnim prolazom. Dio su obrambenog sustava zagrebačkog Gradeca i jedina su od vrata koja postoje još i danas. Sagrađena su u 13. stoljeću a svoj današnji oblik dobila su 1760. godine. U prolazu vrata smještena je kapela sa slikom Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada, prema slici koja je neokrnjena preživjela veliki požar 1731. godine. Pored barokne ograde oltara iz 18. st. sačuvan je tipični srednjevjekovni dućan, pod boltom. Vrata kroz koja se ulazilo u dućan nalazila su se ispod jedne polovice kamenog luka. Drugo krilo luka je bilo podzidano i uređeno kao izlog.[1]

Kamenita vrata, jedan od simbola grada, spašena su od rušenja zalaganjem Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja", a danas se u povijesnoj dvorani na katu nalazi njihovo sjedište.

Kamenita vrata ovjekovječena su u Šenoinu romanu Zlatarovo zlato (1871.), o zagrebačkom zlataru Krupiću i njegovoj kćeri koji su živjeli u Kamenitoj ulici. Mjesto je radnje ovoga povijesnoga romana obilježeno ženskim kipom „Zlatarovo zlato“, smještenim u niši na zapadnom pročelju. Kip je djelo modernog kipara Ive Kerdića (1881.1953.). Kamenita vrata su zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske.[2]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Franjo Buntak, Povijest Zagreba, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1996., ISBN 953-6014-31-9
  2. Zagreb, Kamenita vrata, Oznaka dobra: Z-181, pristupljeno 11. rujna 2014.

Koordinate: 45°48′56″N 15°58′30″E / 45.8156887123019°N 15.9751242399216°E / 45.8156887123019; 15.9751242399216

Poveznice[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Kamenita vrata