Kamičak (utvrda nad Krkom)
| Utvrda Kamičak | |
|---|---|
 Ruševine srednjovjekovne utvrde Kamičak | |
| Položaj | 43°52′48″N 15°56′24″E / 43.880000°N 15.940000°E |
| Država | Republika Hrvatska |
| Vrsta | utvrda |
| Gradnja | 14. stoljeće ili ranije |
| Građevinski materijal | kamen |
| Srušen | 1523. |
| Očuvanost | ruševina |
Tvrđava Kamičak (lat. Kamichech, Kamichack, Kamichach, Camichach), u narodu poznata i kao Utješinovića grad, je srednjovjekovna utvrda smještena na nepristupačnoj litici na lijevoj obali rijeke Krke u tjesnacu između Roškog slapa i Visovačkog jezera. U srednjem vijeku gospodari Kamička bili su članovi moćne velikaške obitelji Nelipić.
Prema predaji, podno Kamička nalaze se ostaci dvora posljednjeg hrvatskog kralja Petra Svačića († 1097.).[1] Također, ispod utvrde nalaze se oranice zvane Svačice.[2]
Povijest[uredi | uredi kôd]
Prema sačuvanim dokumentima iz 1345. godine Kamičkom su, kao nasljednim kastrumom, vladali Nelipići (Nelipčići), knezovi Knina, Drniša, Cetine i čitave Zagore. Kralj Ludovik I. (1342. – 1382.) potvrdio im je vlasništvo nad utvrdom kao nagradu zbog pomoći koju je ta obitelj pružila kralju Beli IV. (1235. – 1270.) za vrijeme boravka u Trogiru. Za vrijeme borbi između kraljevih vojnih jedinica predvođenih hrvatskim banovima i Nelipićâ sredinom 14. stoljeća, Kamičak je porušen, ali je ubrzo ponovno izgrađen.
Zadnji izdanak obitelji Nelipić, knez Ivaniš († 1434.) posinio je svoga zeta Anža Frankopana i predao mu u nasljedstvo Kamičak i okolne posjede. Međutim, kralj nije priznao baštinsko pravo pa je Kamičak 1445. godine preuzeo Grgur Utješinović koji je franjevcima darovao otok Visovac. U utvrdi je 1482. godine rođen kardinal Juraj Utješinović. Njegova sestra Ana bila je udana za Bartola Draškovića i rodila tri sina Jurja, Gašpara i Ivana.
Nakon Utješinovića Kamičkom vladaju braća Halapići. Godine 1523. Kamičak su osvojili i porušili Turci.[1]
Bilješke[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b Ferić, Stanko, Krka, Vodič rijekom Krkom i Nacionalnim parkom "Krka", str. 71.
- ↑ Grad Drniš - Srednjovjekovne utvrde. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. rujna 2020. Pristupljeno 27. rujna 2019. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)
Literatura[uredi | uredi kôd]
- Ferić, Stanko, Krka, Vodič rijekom Krkom i Nacionalnim parkom "Krka", Nacionalni park Krka, Zagreb, 2000. ISBN 953-97632-1-5