Kamičak (utvrda, Krka)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Utvrda Kamičak
Ruševine srednjovjekovne utvrde Kamičak
Ruševine srednjovjekovne utvrde Kamičak
Položaj 43°52′48″N 15°56′24″E / 43.880000°N 15.940000°E / 43.880000; 15.940000Koordinate: 43°52′48″N 15°56′24″E / 43.880000°N 15.940000°E / 43.880000; 15.940000
Država Republika Hrvatska
Vrsta utvrda
Gradnja 14. stoljeće ili ranije
Građevinski materijal kamen
Srušen 1523.
Očuvanost ruševina

Tvrđava Kamičak (lat. Kamichech, Kamichack, Kamichach, Camichach), u narodu poznata i kao Utješinovića grad, je srednjovjekovna utvrda smještena na nepristupaćnoj litici na lijevoj obali rijeke Krke u tjesnacu između Roškog slapa i Visovačkog jezera. U srednjem vijeku gospodari Kamička bili su članovi moćne velikaške obitelji Nelipić.

Prema predaji, podno Kamička nalaze se ostaci dvora posljednjeg hrvatskog kralja Petra Svačića († 1097.).[1] Također, ispod utvrde nalaze se oranice zvane Svačice.[2]

Povijest[uredi VE | uredi]

Prema sačuvanim dokumentima iz 1345. godine Kamičkom su, kao nasljednim kastrumom, vladali Nelipići (Nelipčići), knezovi Knina, Drniša, Cetine i čitave Zagore. Kralj Ludovik I. (1342.-1382.) potvrdio im je vlasništvo nad utvrdom kao nagradu zbog pomoći koju je ta obitelj pružila kralju Beli IV. (1235.-1270.) za vrijeme boravka u Trogiru. Za vrijeme borbi između kraljevih vojnih jedinica predvođenih hrvatskim banom i Nelipića sredinom 14. stoljeća, Kamičak je porušen ali je ubrzo ponovno izgrađen.

Zadnji izdanak obitelji Nelipić, knez Ivaniš † 1434.) posinio je svoga zeta Anža Frankopana i predao mu u nasljedstvo Kamičak i okolne posjede. Međutim, kralj nije priznao baštinsko pravo pa je Kamičak 1445. godine preuzeo Grgur Utješinović koji je franjevcima darovao otok Visovac. U utvrdi je 1482. godine rođen kardinal Juraj Utješinović, Nakon Utješinovića Kamičkom vladaju braća Halapići. Godine 1523. Kamičak su osvojili i porušili Turci.[3]

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. Ferić, Stanko, Krka, Vodič rijekom Krkom i Nacionalnim parkom "Krka", str. 71.
  2. Grad Drniš - Srednjovjekovne utvrde
  3. Ferić, Stanko, Krka, Vodič rijekom Krkom i Nacionalnim parkom "Krka", str. 71.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Ferić, Stanko, Krka, Vodič rijekom Krkom i Nacionalnim parkom "Krka", Nacionalni park Krka, Zagreb, 2000. ISBN 953-97632-1-5

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]