Kanarska datulja

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Kanarska datulja
Phoenix canariensis
Phoenix canariensis
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Liliopsida
Red: Arecales
Porodica: Arecaceae
Rod: Phoenix
Vrsta: P. canariensis
Dvojno ime
Phoenix canariensis
Chabaud

Kanarska datulja (lat. Phoenix canariensis) je vrsta palme dugih perastih listova i zdepastoga debla.

Rasprostranjenost biljke[uredi VE | uredi]

Ova lijepa palma potječe s Kanarskih otoka, gdje je endemska vrsta. Zbog svoje dekorativnosti danas je prilično raširena u mediteranskim krajevima. Također je zastupljena u našim krajevima uz more, gdje je uz palme poput Trachycarpus fortunei, Washingtonia filifera i Chamaerops humilis, najrasprostranjenija palma u Hrvatskoj.

Opis biljke[uredi VE | uredi]

Vrlo je česta u kulturi u svim suptropskim i tropskim područjima. Sreće se na svim Kanarskim otocima, s tim da se na istočnim, sušnijim, na vulkanskim padinama penje i do 1500m u visinu. Voli povećanu vlažnost zraka, mada joj ne smeta ni izrazito suh zrak. Ne stvara izdanke iz korijena. Stablo je sa izraženim usjecima u obliku izduženog, često nepravilnog romboida, pri vrhu sa zadebljanjem od ostataka peteljki koje se završavaju oštrim bodljama. Listovi su zeleni, dugi 3-6m, zavisno od forme, sa gusto raspoređenim segmentima u V rasporedu. Ponekad stvara "krošnju" ispod krošnje od nešto kraćih listova. Cvjetovi na ženskim biljkama su narandžastocrveni. Plodovi su jestivi, po izgledu slični pravim datuljama samo što su nešto manji, ali neukusni. Lokalno satnovništvo na otoku La Gomera skuplja sok zasjecanjem terminalnog pupa (ne oštećujući ga previše i ne ubijajući biljku), i od njega priprema med. Zabilježeno je da je izdržala niže temperature, do -11°C.

Štetnici[uredi VE | uredi]

Najrasprostranjeniji štetnik koji napada palme iz roda Phoenix je crvena palmina pipa (Rhynchophorus ferrugineus), koja potječe iz tropskih dijelova Azije, a 1980-ih se proširila prema Sredozemlju nekontroliranim uvozom sadnog materijala. U Hrvatskoj je prvi put zabilježena 2011. godine. Napad ovog štetnika u većini slučajeva uzrokuje propadanje stabla te smrt biljke, a zaraza se izuzetno brzo širi među nezaštićenim palmama. Tretman se uglavnom sastoji od preventivnog tretiranja insekticidima te dendrokirurgijom zaraženih stabala. Odumrle palme se pritom sijeku i zakopavaju kako bi se spriječilo daljnje širenje kukca.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Kanarska datulja
Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Kanarska datulja
Wikispecies-logo.svgWikivrste imaju podatke o: Kanarska datulja