Kapela (zvijezda)

Izvor: Wikipedija
Kapela

Položaj Kapele na nebu.
Položaj na nebu
Epoha J2000
Zviježđe Kočijaš
Rektascenzija 05h 16m 41.4s
Deklinacija +45° 59' 53"
Prividna magnituda (V) +0.08
+0.6/+1.1
Karakteristike
Spektralni tip G5IIIe+G0III
U−B indeks boje +0.45
B−V indeks boje +0.80
Tip promjenjive ?
Astrometrija
Radijalna brzina (Rv) 30.2 km/s
Prava brzina (μ) RA: 75.52 mas/g
Dec.: -427.13 mas/g
Paralaksa (π) 77.29 ± 0.89 mas
Udaljenost 42.2 ± 0.5 ly (12.9 ± 0.1 pc)
Apsolutna magnituda (MV) -0.5
+0.14/+0.29
Detalji
Masa 2.69/2.56 M
Polumjer 12.2/9.2 R
Luminozitet 78.5/77.6 L
Temperatura 4940/5700 K
Metalicitet
Rotacija
Starost ? g
Orbit
PratiocCapella Ab
Period (P)0.284802 ± 0.000005 yr
Velika poluos (a)0.05647 ± 0.00005″
Ekscentricitet (e)0.0000 ± 0.0002
Inklinacija(i)137.18 ± 0.05°
Duljina uzlaznog čvora (Ω)40.8 ± 0.1°
Periastron epoha (T)1989.00329 ± 0.00005
Druge oznake
Alhajoth, α Aurigae, 13 Aurigae, HR 1708, HD 34029, Gl 194, BD+45°1077, FK5 193, HIP 24608, SAO 40186, GC 6427, ADS 3841, CCDM 05168+4559

Kapela-Capella (α Aurigae) sustav je zvijezda (Kapela A i Kapela B), jedna od najsjajnijih na sjevernom nebu (iza Vege i Arcturusa), približnog sjaja 0,08. R./A. 05 16.9  DEC. 46 00.1. Udaljena je 42 godine svjetlosti od nas. Pripada zviježđu Kočijaša (zimsko nebo).

Obje komponente su žute boje spektralnog tipa G, približno iste temperature kao naše Sunce, ali mnogo veće i sjajnije. Obe ove zvijezde su umirući divovi koji su potrošili vodik iz jezgre. U većoj zvijezdi je počela fuzija helija u ugljik.

Dvije zvijezde su udaljene oko 100 milijuna kilometara i kreću se u skoro savršenim kružnicama oko zajedničkog centra gravitacije u retrogradnom kretanju u periodu od 104 dana. Pronađen je i treći pratilac, označen s Kapela H, koja je također sastavljena od dvije komponente, i oba su crveni patuljci klase M što znači da je Kapela ustvari četverostruki sustav zvijezda.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]