Kapošvar

Koordinate: 46°22′N 17°47′E / 46.36°N 17.78°E / 46.36; 17.78
Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Kaposvár)
Kapošvar
Kapošvar na karti Mađarska
Kapošvar
Kapošvar
Kapošvar na zemljovidu Mađarske
Zastava Grb
Regija Južno Podunavlje
Županija Šomođska
Najbliži (veći) grad Pečuh
Površina 113,59 km2
Zemljopisne koordinate 46°22′N 17°47′E / 46.36°N 17.78°E / 46.36; 17.78
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 67.663
 - Gustoća 506,49 st./km2
Pošta 7400
Pozivni broj 82
Službena stranica www.kaposvar.hu/
Pogled na centar Kapošvara iz zraka

Kapošvar,[1] Kapuš, Kapušvar[2] (mađ.: Kaposvár, njem.: Kopisch, Ruppertsberg, Ruppertsburg,, slo.: Rupertgrad srp.: Капошвар, Kapošvar, tur. Kaposvar), je grad u jugozapadnoj Mađarskoj glavni grad Šomođske županije.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Autocesta M9 pored Kapošvara

Kapošvar se nalazi u jugozapadnom dijelu Mađarske i zapadnom dijelu Panonske nizine na rijeci Kapošu. Oko grada nalaze se valoviti predjeli, koji se južnije uzdižu u planinu Meček. Klima u gradu je umjereno kontinentalna.

Od glavnoga grada Budimpešte udaljen je 186 kilometara jugozapadno, od Pečuha 60 km sjeverozapadno, a od Blatnog jezera (mađ. Balaton) 50 km južno. S Budimpeštom je povezan dobrim prometnim vezama magistralnom željezničkom prugom Budimpešta - Zagreb - Jadran, te Budimpešta – Dumvar – Pečuh. Autocestom M7 koja prolazi 20 kilometara sjeverno od grada.

Od glavnog grada Hrvatske Zagreba udaljen je 220 km[3] cestovnim pravcem, dok je od državne granice Hrvatske i Mađarske kod Barče 73 km,[4] a do Letinje 113 km.[5]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Ruševinama benediktinske opatije
Bivša vijećnica sada Zavičajni muzej
Katedrala
Bista mađarskog Kralja Stjepana I. Svetog
Željeznička stanica

Prema legendi grad je osnovan na sedam brežuljaka isto kao i Rim. Naselja na teritoriju grada su postojala još 5000 godina prije Krista. Prva naselja grade Kelti oko 400. godine prije Krista. Grad se prvi put spominje kao Kapos u osnivačkom dokumentu biskupije u Pečuhu 1009. godine. U 15. stoljeću u gradu je bila pravokutna kamena utvrda, koja je po nalogu Leopolda I. srušena.

Grad nije imao veći značaj u srednjovjekovno i osmansko vrijeme, Osmanlije su osvojile grad 1555. godine nakon pet dana opsade, a napustile su ga tek 1686. godine. Nekoliko desetljeća poslije oslobađanja od Turaka grad je postao središte novoosnovane županije Šomođ 1749. godine što je dovelo do općeg razvitka grada. Tijekom 1800-ih, grad se počeo značajno razvijati, s obzirom na važnost željezničke pruge između Budimpešte i Zagreba.

U 20. stoljeću grad je prošao bez većih posljedica tokom ratnih sukoba i u drugoj polovici stoljeća doživio je naglu urbanizaciju. Poslije pada komunizma i razvoja tržišta gradska privreda se našla u teškoćama zbog relativno neaktraktivnog položaja grada, zbog čega Kapošvar i danas gubi stanovništvo. Godine 1950. naselje Kaposszentjakab postaje dio grada, 1970. godine poslije prigradska naselja Kaposfüred i Tupanar (mađ. Toponár) te 1973. Turučka (mađ. Töröcské) također postaju dio grada.

Godine 1990. Kapošvar je dobio čin grada sa županijskim pravima, 1993. postao je biskupsko središte. Sveučilište u Kapošvaru osnovano je 1. siječnja 2000. godine

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Na popisu 2001. u Kapušu je živjelo 68.697 stanovnika. Većina su Mađari, a 1,7&% su Romi.[6]

Prema podacima o broju stanovnika iz 2009. godine u gradu živi 67.663 stanovnika,[7] dok je prosječna gustoća naseljenosti 506,49 stan./km2. Manjinsku samoupravu imaju Hrvati, Nijemci, Poljaci i Romi. Prema službenome popisu stanovništva iz 2001. godine grad je imao 68.240 stanovnika sljedećeg etničkog sastava:[6]

Sastav stanovništva prema vjeroispovijesti:


Kretanje broja stanovnika[uredi | uredi kôd]

Kretanje broja stanovnika 1900.-2009.
broj stanovnika
18630
24572
30096
33226
33515
33535
43428
60937
74101
72374
71788
66411
67464
67663
1900.1910.1920.1930.1941.1949.1960.1970.1979.1980.1990.2000.2008.2009.


Gradovi prijatelji[uredi | uredi kôd]

Izvor[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Panorama Kapošvara
Panorama Kapošvara
Panorama Kapošvara
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kapošvar