Kardinalska imenovanja pape Pija IV.

Izvor: Wikipedija
Karlo Boromejski (1538.-1584.) (lijevo)
Girolamo Seripando (1493.-1563.)
Stanislaus Hosius (1504.-1579.)

Papa Pio IV. za vrijeme svoga pontifikata (1559. – 1565.) održao je 4 konzistorija na kojima je imenovao ukupno 46 kardinala.[1]

Konzistorij 31. siječnja 1560. (I.)[uredi | uredi kôd]

  1. Giovanni Antonio Serbelloni, biskup Foligna
  2. Carlo Borromeo, nećak Njegove Svetosti, milanski klerik[a]
  3. Giovanni de' Medici, mlađi, firentinski klerik, sin firentinskoga vojvode

Konzistorij 26. veljače 1561. (II.)[uredi | uredi kôd]

  1. Girolamo Seripando, O.S.A., nadbiskup Salerna
  2. Philibert Babou de la Bourdaisiere, angulemski biskup, Francuska
  3. Ludovico Simoneta, pezarski biskup, bilježnik Njegove Svetosti
  4. Mark Sittich von Hohenems, nećak Njegove Svetosti, kasanski izabrani biskup
  5. Francesco Gonzaga, apostolski protonotar
  6. Alfonso Gesualdo, apostolski protonotar
  7. Gianfrancesco Gambara, klerik Apostolske komore
  8. Marco Antonio Amulio, venecijanski veleposlanik kod Njegove Svetosti
  9. Bernardo Salviati, biskup Saint-Papoula, Francuska, prior Reda sv. Ivana Jeruzalemskoga u Rimu, razdjelitelj milostinje francuske kraljice
  10. Stanisław Hosius, varmijski biskup, Poland
  11. Pier Francesco Ferrero, verćelijski biskup
  12. Antoine Perrenot de Granvelle, araski biskup, Francuska
  13. Luigi d'Este, ferarski klerik
  14. Ludovico Madruzzo, tridentski klerik
  15. Innico d'Avalos d' Aragona, O.S. Iacobis
  16. Francisco Pacheco de Toledo, seviljski klerik, Španjolska
  17. Bernardo Navagero, venecijanski plemić
  18. Girolamo di Corregio, lombardijski plemić

Konzistorij 6. siječnja 1563. (III.)[uredi | uredi kôd]

Ferdinando de' Medici (1549.-1609.)
  1. Federico Gonzaga, brat mantovskoga vojvode
  2. Ferdinando de' Medici, sin firentinskoga vojvode

Konzistorij 12. ožujka 1565. (IV.)[uredi | uredi kôd]

Tolomeo Gallio (1527.-1607.)
Giovanni Francesco Commendone (1523.-1584.)
Gabriele Paleotti (1522.-1597.)
  1. Annibale Bozzuti, avinjonski nadbiskup, klerik Apostolske komore
  2. Marco Antonio Colonna, stariji, tarenski nadbiskup
  3. Tolomeo Gallio, manfredonijski nadbiskup
  4. Angelo Nicolini, nadbiskup Pise
  5. Luigi Pisani, padovski biskup, klerik Apostolske komore
  6. Prospero Santacroce, kisamoski biskup, Kreta, saslušatelj Svete Rimske rote, nuncij u Francuskoj
  7. Zaccaria Delfino, hvarski biskup, nuncij u Austriji
  8. Marcantonio Bobba, biskup Aoste
  9. Ugo Boncompagni, viestijski biskup, prefekt Sudišta Apostolske signature milosti[b]
  10. Alessandro Sforza, nećak pape Pavla III., biskup Parme, klerik Apostolske komore
  11. Simone Pasqua, biskup Luni-Sarzana, liječnik Njegove Svetosti
  12. Flavio Orsini, murski biskup, saslušatelj Apostolske komore
  13. Carlo Visconti, biskup Ventimiglie
  14. Francesco Alciati, izabrani biskup Cittáe, bilježnik Njegove Svetosti
  15. Francesco Abbondio Castiglioni, bobijski biskup
  16. Guido Luca Ferrero, verćelijski biskup, nuncij u Veneciji
  17. Alessandro Crivelli, biskup Cerenze i Cariatija, nuncij u Španjolskoj
  18. Antoine de Créqui Canaples, amienski biskup, Francuska
  19. Gianfrancesco Commendone, cefalonijski i zakintoski biskup, nuncij u Poljskoj
  20. Benedetto Lomellini, klerik Apostolske komore
  21. Guglielmo Sirleto, apostolski protonotar
  22. Gabriele Paleotti, saslušatelj Svete Rimske rote
  23. Francesco Crasso, saslušatelj Svete Rimske rote, bolonjski upravitelj

Bilješke[uredi | uredi kôd]

  1. Kanonizirao ga papa Pavao V., 1. studenoga 1610.
  2. Izabran za papu, 13. svibnja 1572., i uzeo ime Grgur XIII. Umro 25. svibnja 1585.

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Miranda, Salvador. Consistories for the creation of Cardinals 16th Century (1503-1605). Inačica izvorne stranice arhivirana 17. lipnja 2018. Pristupljeno 23. lipnja 2018.