Karl popper i objektivna epistemologija

Karl Popper, iako Austrijanac po rođenju, proveo je većinu svog života u Britaniji, gdje je dugo godina bio profesor filozofije u Ekonomskoj školi u Londonu (London School of Economics). Prvenstveno je poznat kao filozof nauke, posebno obilježen za svoje ideje o prirodi nauke definisane prema falsifikaciji svojih koncepata, a zatim i kao politički filozof, i dijelom po svojoj ideji 'otvorenog društva'. Njegovi naučni i politički pogledi su bili vođeni njegovim konstantnim radom; naše znanje je uvijek imperfektno, iako se može popraviti racionalnom kritikom.

Karl Popper i objektivna epistemologija (3 svijeta)[uredi | uredi kôd]

Karl Popper je smatrao da se znanje širi i raste analogno s biološkom evolucijom, s uklonjenim teorijama koje su zamijenjene boljim, preko falsifikacije do opservacije, eksperimenta i kritičkih argumenata: šaljemo naše teorije van da nestanu u našem mjestu, dramatično je objasnio. Tražio je način da se makne od tradicionalnih filozofskih pogleda znanja kao opravdano, iskreno vjerovanje jedne individue, pokušavajući da to zamijeni objektivnim tijelom znanja: "znanje bez subjekta znanja". Da bi ovo potkrijepio, stvorio je sistem tri svijeta:

Prvi svijet: fizičke stvari, fizički podaci
Drugi svijet: subjektivni mentalni sadržaj individualnog znanja
Treći svijet: komunikabilno, objektivno znanje.

Popperove ideje je prihvatio Bertie Brooks, začetnik kognitivne paradigme u informacijskim znanostima. Brooks Popperove ideje drži najprihvatljivijim filozofskim utemeljenjem za informacijske znanosti (1980). Zadatak informacijskih znanosti je razumijevanje Trećeg svijeta (objektivnog znanja), predstavljenog Prvim svijetom (objektima, tj. dokumentima svakog tipa), i interakcijama s kognicijom korisnika (Drugi svijet).

Na osnovu ovoga, Brooks je došao do temeljne jednačine informacijskih znanosti:

K (S) + ΔI = K(S +ΔS )

K(S) - struktura znanja (knowledge structure)

Δ I - informacijski input

K(S+ΔS) - promijenjena struktura znanja.^[1]

Izvori[uredi | uredi kôd]

↑ Bowden, David. 2012. Introduction to information science. Facet Publishing. 7 Ridgmount Street, London WCIE 7AE. str. 49–50. ISBN 978-1-85604-810-1CS1 održavanje: lokacija (link)

[1] Bowden, David. 2012. Introduction to information science. Facet Publishing. 7 Ridgmount Street, London WCIE 7AE. str. 49–50. ISBN 978-1-85604-810-1CS1 održavanje: lokacija (link)

[1]