Kaspijsko jezero

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Kaspijsko jezero
Caspian Sea from orbit.jpg
Kaspijsko jezero snimljeno iz svemira
Koordinate 41°40′″N 50°40′″E / Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator < Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator < / Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator /; Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator /Koordinate: 41°40′″N 50°40′″E / Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator < Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator < / Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator /; Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator /
Površina 371.000 km²
Zapremina 78.200 km³
Najveća dubina 1025 m
prosječna 187 m
Nadmorska visina -28 m
Najveća širina 435 km
Najveća dužina 1030 km
Pritoci Atrek, Kura, Sulak, Terek, Ural, Volga
Države Rusija, Kazahstan, Turkmenistan, Iran, Azerbajdžan

Kaspijsko jezero je najveće jezero na Zemlji, između Europe i Azije, s površinom od 371 800 km2. Sjeverni dio jezera je plitak jer ga popunjavaju nanosi rijeke Volge, a južni je dublji, najveća dubina je 1025 m.

Kaspijsko jezero je slano i zapravo je zatvoreno more.

Na obalama Kaspijskog jezera nalaze se države

Sjeverno i istočno od jezera nalaze se stepe Središnje Azije. Na istočnoj obali se nalazi zaljev Kara Bogaz.

Slanost[uredi VE | uredi]

Prema količini otopljenih soli u vodi, Kaspijsko jezero je slano jezero. Salinitet jezera je u prosjeku 13 ‰. Najmanja je koncentracija soli u sjevernom dijelu, u kojemu u jezero utječu brojne rijeke. Tu je salinitet 1-2 ‰ i povećava se prema jugoistoku, gdje iznosi 14 ‰. Iznimka je zaljev Kara-Bogaz-Gol. Salinitet u njemu je oko 300 ‰. Tomu, prije svega pogoduje što je zaljev izoliran i plitak.

Pritoke[uredi VE | uredi]

UNECE priznaje 7 rijeka koja se ulijevaju u Kaspijsko jezero.[1] To su:

Rijeka Države kroz koje rijeka protječe
Atrek Iran, Turkmenistan
Kura Armenija, Azerbajdžan, Gruzija, Iran, Turska
Ural Kazahstan, Rusija
Samur Azerbajdžan, Rusija
Sulak Gruzija, Rusija
Terek Gruzija, Rusija


Promet[uredi VE | uredi]

Promet na Kaspijskom jezeru je dobro razvijen, a važan je i ribolov. Ima nekoliko trajektnih linija (uključujući i željeznički trajekt), a to su:

Ove linije se koriste uglavnom za prijevoz tereta i robe, a samo linija Baku - Aktau dozvoljava prijevoz putnika.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. "Drainage basing of the Caspian Sea", pristupljeno 9. studenog 2019.

Vidi još[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Kaspijsko jezero