Kaspijsko jezero

Koordinate: 41°40′N 50°40′E / 41.667°N 50.667°E / 41.667; 50.667
Izvor: Wikipedija
Kaspijsko jezero
Kaspijsko jezero snimljeno iz svemira
Položaj
Koordinate41°40′N 50°40′E / 41.667°N 50.667°E / 41.667; 50.667
Države
Fizikalne osobine
Duljina1.030 km
Širina 
 • Najveća435 km
Dubina 
 • Najveća1.025 m
prosječna 187 m
Površina371,000 km2
Zapremina78,200 km3
Nadm. visina−28 m
Rijeke i otoci
PritociAtrek, Kura, Sulak, Terek, Ural, Volga
Kaspijsko jezero na zemljovidu Azije
Kaspijsko jezero
Kaspijsko jezero
Kaspijsko jezero na zemljovidu Azije
Zemljovid

Kaspijsko jezero je najprostranije jezero na Zemlji, između Europe i Azije, s površinom od 371 800 km2. Sjeverni dio jezera je plitak jer ga popunjavaju nanosi rijeke Volge, a južni je dublji, najveća dubina je 1025 m.

Kaspijsko jezero je slano i zapravo je zatvoreno more.

Na obalama Kaspijskog jezera nalaze se države

Sjeverno i istočno od jezera nalaze se stepe Središnje Azije. Na istočnoj obali se nalazi zaljev Kara-Bogaz-Gol.

Slanost[uredi | uredi kôd]

Prema količini otopljenih soli u vodi, Kaspijsko jezero je slano jezero. Salinitet jezera je u prosjeku 13 ‰. Najmanja je koncentracija soli u sjevernom dijelu, u kojemu u jezero utječu brojne rijeke. Tu je salinitet 1-2 ‰ i povećava se prema jugoistoku, gdje iznosi 14 ‰. Iznimka je zaljev Kara-Bogaz-Gol. Salinitet u njemu je oko 300 ‰. Tomu, prije svega pogoduje što je zaljev izoliran i plitak.

Pritoke[uredi | uredi kôd]

UNECE priznaje 7 rijeka koja se ulijevaju u Kaspijsko jezero.[1] To su:

Rijeka Države kroz koje rijeka protječe
Atrek Iran, Turkmenistan
Kura Armenija, Azerbajdžan, Gruzija, Iran, Turska
Ural Kazahstan, Rusija
Samur Azerbajdžan, Rusija
Sulak Gruzija, Rusija
Terek Gruzija, Rusija


Promet[uredi | uredi kôd]

Promet na Kaspijskom jezeru je dobro razvijen, a važan je i ribolov. Ima nekoliko trajektnih linija (uključujući i željeznički trajekt), a to su:

Ove linije se koriste uglavnom za prijevoz tereta i robe, a samo linija Baku - Aktau dozvoljava prijevoz putnika.

Stjenka Razin (Vasilij Surikov)

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. "Drainage basing of the Caspian Sea", pristupljeno 9. studenog 2019.

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kaspijsko jezero