Keljbadžar

Keljbadžar; Քարվաճառ Kəlbəcər
	Ulica u KeljbadžaruUlica u Keljbadžaru
	; Grb
	; Grb
	Koordinate: 40°06′N 46°02′E / 40.100°N 46.033°E
država	Azerbajdžan
rajon	Keljbadžarski
Visina	1584m
	Stanovništvo (2010.)
- Grad	500
Vremenska zona	+4 (UTC)
Zemljovid
	Keljbadžar class=notpageimage\| Keljbadžar unutar Azerbajdžana

Keljbadžar (armenski: Քարվաճառ; aze. Kəlbəcər) je središte Keljbadžarskog rajona u Azerbajdžanu.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Prvi rat u Gorskom Karabahu[uredi | uredi kôd]

Grad je bio pod vlašću Gorskog Karbaha nakon što su ga zauzele armenske snage u Bitci za Keljbadžar, pred kraj Rata u Gorskom Karabahu. Armenske i karabaške snage zauzele su Keljbadžar zbog njegove strateškog značaja, između nekadašnje Gorskokarabaške autonomne oblasti i Armenije.^[1] Zauzimanje Keljbadžara osudilo je Vijeće sigurnosti UN-a 30. travnja 1993.^[2]

Tijekom armenske vlasti, grad je bio upravno središte Šahumjanske regije u Gorskom Karabahu.

Drugi rat u Gorskom Karabahu (2020.)[uredi | uredi kôd]

Naselje je 2020., u Drugom ratu u Gorskom Karabahuu, vraćeno pod nadzor Azerbajdžana.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

U Keljbadžaru se nalazi 13 jezera u okolnim brdima i planinama. Najduža rijeka je Tartarčaj, a njezini pritoci su rijeke Tuthun, Lev, Zajlik, Alolar, Garaharhaj. Pored toga u Keljbadžaru se nalazi 20 poznatijih slapova.

Između 70% i 80% područja Keljbadžara čine planine, te svaka od njih nosi zaseban naziv. Kako je prometnost u gorskom području ograničena, lokalno pučanstvo područje Karvačara podijelilo je u nekoliko zona.

Gornja zona - područje od središta prema zapadu;
Zona Ajrim - sjeverozapad;
Zona Gamišli-Lev - sjeveroistok;
Zona Tutgu - područje između Zulfugarlija i Basilbela;
Zona Sarsang SES - šume prema istoku;
Zona Dalidah-Sarijer-Kejti - isključivo područje brda i planina.

Izvori[uredi | uredi kôd]

↑ Krüger, 2010., str. 102.
↑ Resolution 822 (1993) Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. lipnja 2012. (Wayback Machine) (na engleskom). Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, 30. travnja 1993. Pristupljeno 17. lipnja 2014.

Literatura[uredi | uredi kôd]

Heiko Krüger: The Nagorno-Karabakh Conflict: A Legal Analysis (na engleskom). Berlin: Springer, 2010. ISBN 9783642117879

[1] Krüger, 2010., str. 102.

[2] Resolution 822 (1993) Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. lipnja 2012. (Wayback Machine) (na engleskom). Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, 30. travnja 1993. Pristupljeno 17. lipnja 2014.

[1]

[2]