Prijeđi na sadržaj

Kiberhondrija

Izvor: Wikipedija


Kiberhondrija je neosnovani porast sumnje oko uobičajene simptomatike zbog konzultacije s rezultatima internetske pretrage te drugim internetskim izvorima.[1][2] U medijima se kiberhondrija tumači na razne načine, od privremenog viška neuroze do elementa hipohondrije. Kiberhondrija je sve zastupljeniji problem liječnika, budući da pacijenti danas imaju mogućnost istraživati bilo kakve simptome rijetkih bolesti, tegoba ili zdravstvenih stanja te time uzrokovati zdravstvenu anksioznost.[3][4]

Pojam

[uredi | uredi kôd]

Pojam kiberhondrija novotvorena je stopljenica sufiksa kiber- ('računalno')[5] i riječi hipohondrija (od grč. hypokhóndria).[6][7] Znanstvenici iz tvrtke Harris Interactive rastumačili su etimologiju kiberhondrije, zaključivši da pojam nije nužno pejorativ.[8]

Pregledni rad iz 2003. godine u časopisu Journal of Neurology, Neurosurgery, and Psychiatry koji izdaje British Medical Journal ustvrdio je[9] da je pojam cyberchondria upotrebljen već 2001. godine u britanskom The Independentu za opisivanje »suvišnog korištenja internetskih zdravstvenih portala za potpirivanje zdravstvene anksioznosti.«[10] BBC je također uporabio pojam u članku iz travnja 2001. godine.[11] Ideja kiberhondrije pojavljuje se još u knjizi Elaine Showalter iz 1997., koja piše da je internet postao novim kanalom za širenje »patogenih ideja« poput sindroma Zaljevskog rata i sindroma kroničnog umora.[12] Pacijenti koji pate od kiberhondrije i opće hipohondrije često su uvjereni da boluju od poremećaja »s uobičajenim ili dvosmislenim simptomima.«[13][14]

Istraživanja

[uredi | uredi kôd]

Prvo sustavno istraživanje kiberhondrije, objavljeno u studenom 2008., proveli su Microsoftovi istraživači Ryen White i Eric Horvitz, koji su proveli opsežnu studiju s nekoliko faza analize.[13][15] White i Horvitz definirali su kiberhondriju kao »neutemeljeno povećanje zabrinutosti zbog uobičajenih simptoma, temeljeno na pregledu rezultata pretraživanja i internetskih izvora.« Analizirali su reprezentativan uzorak internetskog sadržaja radi pronalaska povezanosti simptoma i bolesti te rezultate koje su davali internetski pretraživači pri upitu o simptomima; otkrili su visoku učestalost povezivanja rijetkih, zabrinjavajućih bolesti (npr. tumor na mozgu) s uobičajenim simptomima (npr. glavobolja). Također su analizirali anonimizirane zapise pretraga korisnika putem svih popularnih pretraživača i uočili česte eskalacije pretraga – od uobičajenih tegoba do ozbiljnih bolesti. Također su otkrili da se takve uznemirujuće pretrage o poremećajima (koje nastaju kao rezultat eskalacije) mogu nastaviti i u drugim sesijama tijekom dana, tjedana ili mjeseci, te da mogu ometati ne-medicinske aktivnosti pretraživanja.

White i Horvitz proveli su anketu među više od 500 osoba, koja je potvrdila raširenost medicinske anksioznosti izazvane internetom. Anketa je pokazala da značajan dio ispitanika smatra kako je redoslijed rezultata kod medicinskih pretraga povezan s vjerojatnošću dijagnoze. Istraživači su naglasili važnost psiholoških čimbenika u donošenju zaključaka, posebno ranije proučavanih »pristranosti u prosuđivanju« koje igraju ulogu u kiberhondriji.[16] Posebno su istaknuli heuristiku dostupnosti (nedavna i česta izloženost određenim informacijama povećava njihovu percipiranu vjerojatnost) i zanemarivanje osnovne vjerojatnosti (ljudi često ne uzimaju u obzir nisku osnovnu vjerojatnost pojave događaja). Također je moguće da problemu doprinosi i sklonost potvrdi, tj. sklonost ljudi da traže informacije koje potvrđuju njihova postojeća uvjerenja.

U radu objavljenom u zborniku sa Simpozija Američkog udruženja za medicinsku informatiku 2009. godine,[17] White i Horvitz iznose dodatne zaključke iz svoje ankete među 500 ljudi o njihovim iskustvima s internetskim istraživanjem zdravstvenih tegoba i samodijagnozom. Otkrili su da ljudi općenito prijavljuju nizak stupanj zdravstvene anksioznosti, ali da se eskalacija zabrinutosti na temelju interneta događa kod otprilike jedne od pet osoba. Dvije od pet osoba navode da im interakcija s internetom povećava medicinsku anksioznost, dok otprilike polovici smanjuje zabrinutost. White i Horvitz predlažu da autori internetskog sadržaja budu svjesni svoje potencijalne uloge u izazivanju medicinske tjeskobe, da razmotre posljedice objavljivanja uznemirujućih medicinskih informacija, da naglase važnost internetskog sadržaja u poticanju interakcije između pacijenta i liječnika te da se povremeno provode ankete i analize različitih skupina kako bi se pratilo mijenjanje iskustava vezanih uz zdravstveno informiranje na internetu tijekom vremena.

U radu objavljenom u zborniku konferencije ACM SIGIR 2010 (Special Interest Group on Information Retrieval),[18] White i Horvitz predstavljaju istraživanje o predviđanju eskalacije medicinske zabrinutosti na temelju strukture i sadržaja internetskih stranica koje korisnici posjećuju tijekom medicinskog pretraživanja. Izradili su klasifikatore koji predviđaju eskalaciju u narednim upitima nakon posjeta određenoj stranici. Rezultati istraživanja pokazuju da su značajke poput navođenja ozbiljnih bolesti prije bezopasnih objašnjenja na stranici (npr. rak se spominje prije kofeina u stranicama koje se odnose na glavobolje), prisutnost ozbiljnih bolesti u naslovu stranice ili pri vrhu, stranice s foruma te stranice koje sadrže vanjsku provjeru – važni prediktori kasnije eskalacije (ili njezinog izostanka).

Trošak javnog zdravstva

[uredi | uredi kôd]

Istraživanje provedeno na Imperial College Londonu iz rujna 2018. zaključilo je da kiberhondrija dovodi do epidemije zdravstvene anksioznosti u Ujedinjenom Kraljevstvu. Rezultati pokazuju da je jedan od svakih pet liječničkih posjeta u sustavu NHS-a bio povezan s iracionalnim strahovima o vlastitome zdravlju izazvanima internetom. Procijenjeni trošak tih posjeta za sustav javnog zdravstva jest 420 milijuna funti godišnje »samo za posjete, s još milijunima utrošenim na nepotrebne pretrage i skeniranje.«[19]

Lijek

[uredi | uredi kôd]

Stručni rad iz neprofitnog koledža Royal College of Surgeons in Ireland predložilo je anotaciju internetskih dijagnoza s komplementarnim informacijama poput statistika pojavnosti i zastupljenosti. Time bi se mogla smanjiti zdravstvena anksioznost uzrokovana internetom te dijagnozu smjestiti u širi kontekst.[20]

Zdravstvene mrežne stranice

[uredi | uredi kôd]

Godine 2002. Sydney Morning Herald izvijestio je da »posjet internetskoj klinici vjerojatno je vrtoglavicu dijagnosticirati kao kronični umor, analni svrbež kao rak crijeva, a glavobolju kao tumor.«[21] Mnoge ugledne zdravstvene organizacije na svojim mrežnim stranicama imaju kratke preglede raznih oboljenja za znatiželjne čitatelje ili detaljnije opise za osobe koje su stručno dijagnosticirane tim oboljenjima.[22] Često su pritom dijagnoze poredane bez obzira prema pojavnosti, zastupljenosti ili relevantnim rizičnim faktorima, zbog čega te stranice čitatelja mogu navesti na sumnje da pate od rijetke ili malo vjerojatne bolesti. Kako mnoge blage bolesti imaju neke zajedničke simptome s ozbiljnijim bolestima, i kako se ozbiljnije bolesti navode odmah uz one blaže, čitatelji mogu pogreško pretpostaviti da pate od najgore umjesto od najvjerojatnije dijagnoze. Internetsko dijagnosticiranje može dovesti do velike količine stresa i tjeskobe kod čitatelja koji vjeruju da pate od neizlječive i ozbiljne bolesti.[13]

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Ryen White; Eric Horvitz. 2009. Cyberchondria: Studies of the escalation of medical concerns in Web search. ACM Transactions on Information Systems. 27 (4): 1–37. doi:10.1145/1629096.1629101. S2CID 10984735
  2. ↑ White, R. W.; Horvitz, E (2009). "Experiences with web search on medical concerns and self diagnosis". 2009. pp. 696–700. PMC 2815378. PMID 20351943. http://research.microsoft.com/en-us/um/people/ryenw/papers/WhiteAMIA2009.pdf
  3. ↑ Ferguson, Leila. 4. prosinca 2013. Web research could give you a bad dose of cyberchondria. The Conversation. Pristupljeno 20. srpnja 2017.
  4. ↑ Thomas, Elizabeth. 11. lipnja 2018. Be wary of Dr Google. The Asian Age
  5. ↑ Definition of CYBER. Merriam-Webster (engleski). 11. srpnja 2025. Pristupljeno 15. srpnja 2025.
  6. ↑ hipohondrija. Hrvatski jezični portal. Pristupljeno 15. srpnja 2025.
  7. ↑ Oxford English Dictionary #rd Ed. (2003)
  8. ↑ The Future Use of the Internet in 4 Countries in Relation to Prescriptions, Physician Communication and Health Information (PDF). Harris Interactive. 20. lipnja 2002. Pristupljeno 11. prosinca 2006.
  9. ↑ Stone, J; Sharpe, M. 2003. Internet resources for psychiatry and neuropsychiatry. Journal of Neurology, Neurosurgery, and Psychiatry. 74 (1): 10–2. doi:10.1136/jnnp.74.1.10. PMC 1738194. PMID 12486258
  10. ↑ P. Vallely. 18. travnja 2001. Are You a Cyberchondriac?. Independent. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. srpnja 2001.
  11. ↑ 'Cyberchondria' hits web users. BBC News. 13. travnja 2001. Pristupljeno 11. prosinca 2006.
  12. ↑ Showalter, Elaine. 1997. Hystories: hysterical epidemics and modern media. Columbia University Press. New York. ISBN 978-0-231-10459-3
  13. 1 2 3 White, Ryen; Horvitz, Eric. 2008. Cyberchondria: Studies of the Escalation of Medical Concerns in Web Search (PDF). Microsoft Research (FTP). Pristupljeno 26. studenoga 2008. |url-status=dead zahtijeva |archive-url= (pomoć)
  14. ↑ Barsky, A. J.; Klerman, G. L. 1983. Overview: Hypochondriasis, bodily complaints, and somatic styles. American Journal of Psychiatry. 140 (3): 273–283. doi:10.1176/ajp.140.3.273. PMID 6338747
  15. ↑ Microsoft Examines Causes of 'Cyberchondria'. The New York Times. 2008
  16. ↑ Amos Tversky; Daniel Kahneman. 1974. Judgment under uncertainty: Heuristics and biases (PDF). Science. 185 (4157): 1124–1131. Bibcode:1974Sci...185.1124T. doi:10.1126/science.185.4157.1124. JSTOR 1738360. PMID 17835457. S2CID 6196452. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 28. svibnja 2019. Pristupljeno 26. studenoga 2008.
  17. ↑ White, R. W.; Horvitz, E (2009). "Experiences with web search on medical concerns and self diagnosis". 2009. pp. 696–700. PMC 2815378. PMID 20351943. http://research.microsoft.com/en-us/um/people/ryenw/papers/WhiteAMIA2009.pdf
  18. ↑ White, Ryen W.; Horvitz, Eric (2010). "Predicting escalations of medical queries based on web page structure and content". pp. 769. doi:10.1145/1835449.1835607. ISBN 978-1-4503-0153-4. http://research.microsoft.com/en-us/um/people/ryenw/papers/WhiteSIGIR2010b.pdf
  19. ↑ Donnelly, Laura. 7. rujna 2017. 'Cyberchondria' fuelling anxiety epidemic clogging up hospital clinics. The Telegraph (engleski). ISSN 0307-1235. Pristupljeno 9. listopada 2018.
  20. ↑ The age of cyberchondria (PDF). Royal College of Surgeons in Ireland Student Medical Journal. Svibanj 2012. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 24. travnja 2018. Pristupljeno 9. listopada 2018.
  21. ↑ Natasha Wallace. 7. rujna 2002. Doctor in the Mouse. Sydney Herald
  22. ↑ Stone, J; Sharpe, M. 2003. Internet resources for psychiatry and neuropsychiatry. Journal of Neurology, Neurosurgery, and Psychiatry. 74 (1): 10–2. doi:10.1136/jnnp.74.1.10. PMC 1738194. PMID 12486258
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kiberhondrija&oldid=7256717"