Kizil (rijeka)

Koordinate: 41°44′04″N 35°57′23″E / 41.73444°N 35.95639°E / 41.73444; 35.95639
?
Izvor: Wikipedija
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Kizil (rijeka). Za rijeku u Rusiji pogledajte Kizil (pritok Uršaka).
Kizil
Taybi Ovasi Kızılırmak.jpg
Rijeka Kizil (Kızılırmak)
Duljina 1.355 km
Nadm. visina izvora 2.000 m
Prosječni istjek 128 m3/s
Izvor 39°48′N 38°18′E / 39.800°N 38.300°E / 39.800; 38.300
Ušće Bafra, pokrajina Samsun
41°44′04″N 35°57′23″E / 41.73444°N 35.95639°E / 41.73444; 35.95639
Pritoci Lijevi: Devrez, Gök
Desni: Delice
Države Flag of Turkey.svg Turska
Slijev crnomorski
Ulijeva se u Crno more
Turkey-kizilirmak.svg
Položaj rijeke u Turskoj

Kizil (tur. Kızılırmak — „Crvena rijeka”, grčki: Άλυς „Halis“) je najduža rijeka u Turskoj.[1] Predstavlja izvor energije za hidroelektrane i ne koristi se za plovidbu.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Hetiti su ovu rijeku nazivali Marassantiya. Predstavljala je granicu zemlje Hatti, središta Hetitskog Carstva. U antici je predstavljala granicu Male i ostatka Azije. Poznata je kao mjesto na kojem se 28. svibnja 585. pr. Kr. odvijala tzv. bitka pomrčine. Kroz povijest se ta bitka nazivala bitkom na Halisu; ime bitka pomrčine je dobila kasnije kao prva bitka koja se može datirati sa sigurnošću, budući kako ju je prekinula pomrčina čiji se može astronomski odrediti.[2] Služila je kao granica Lidije i Medijskog Carstva sve dok je 547. pr. Kr. nije prešao lidijski kralj Krez kako bi napao Kira Velikog. Nakon toga je poražen, te se Perzijsko Carstvo proširilo se sve do Egejskog mora.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Kizil (Encarta enciklopedija). Inačica izvorne stranice arhivirana 20. kolovoza 2009. Pristupljeno 22. rujna 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. Halys (Livius.org)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Commons-logo.svgZajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kizil (rijeka)